Projekt

Dino Krizmanić i Leonid Zuban, Urbis – Crkva sv. Ane

Autor/izvor: vizkultura 24/10/2016

Predstavljamo projekt Crkve svete Ane u Rijeci, arhitekata Dine Krizmanića i Leonida Zubana iz studija Urbis.

Naziv projekta: Crkva sv. Ane
Arhitekti: Dino Krizmanić i Leonid Zuban, Urbis d.o.o. Pula
Projektantski tim: Dino Krizmanić, Leonid Zuban 
Suradnici: Franko Andrijančić, Silvana Pilar 
Dizajn svjetla: Skira d.o.o., Dean Skira, Božidar Pustijanac
Konstrukcija: TGI d.o.o. Pula
Natječajni tim: Dino Krizmanić, Leonid Zuban, Saša Putinja
Lokacija: Rijeka
Godina realizacije: 2016.
Površina : 1.275 m2
Fotografije: Francesco Scarpa, Tomislav Nakić Alfirević i arhiva Urbisa
Investitor: Riječka nadbiskupija

Opis projekta:
Zatečeni kontekst projekta sadržan je već u naslovu projektnog zadatka: crkva Sv. Ane i Hrvatski dom Vežica. Taj je javni i društveni kontekst samo pojačan prisustvom škole u neposrednom kontaktu s lokacijom projekta, ali i parkom koji ih sve povezuje, te funkcionira kao izvjesna ‘zelena kičma’. Crkva je dakle u direktnom dijalogu sa društvenim domom i parkom, pa se projektom stavlja naglasak upravo na ta dva prostorna odnosa i to putem ‘atrija’ i ‘trijema’, dva snažna arhitektonska elementa kojima mjesto postaje ‘pozicija’.

Unutrašnji prostor crkve započinje već na pristupnom trgu koji povezuje crkvu s domom, gdje crkva nadvivši se nad njime formira unutrašnji atrij kao prostornu ekstenziju trga. Uzvišenje započinje vlastitom refleksijom u staklenoj fasadi prizemlja, a nastavlja centralnim stubištem koje vodi u atrij. Atrij ima zadatak okupljati i povezivati ljude, okružiti ih i zaštititi ih, navesti ih da zajedno sudjeluju u vjerskim događajima. Također se referira i na samostanski klaustar, obodno je uokviren punim zidom, dok je u sredini prodor, veza sa pristupnim trgom i prizemljem crkve. Atriji ujedno natkriva dio glavnog trga.

Nastavno na atrij smješteni su sakralni prostori crkve na razini parka s kojim je crkva vezana posredno putem trijema. Tako se umjesto jednim vratima, vanjski i unutarnji prostor crkve odvajaju preko atrija i trijema crkve koji su direktno povezani (polujavni prostor). Ta je prostorna blizina crkve i parka, odnosno pristupnog trga, artikulirana kao područje ophodnji (procesija), gdje se liturgijski i svjetovni prostori susreću i daju život crkvi. Građevina ukazuje na svoju prisutnost jednom esencijalnom gestom: bijelom volumetrijskom dematerijaliziranom masom nadvija se nad glavnim trgom.

Razlika između ‘svjetovnog’ i sakralnog dijela crkve naglašena je tek djelomičnim izmicanjem i sasvim drugačijom materijalizacijom fasade – staklena stijena u odnosu na drvenu oblogu, odnosno betonske ploče u odnosu na kamenu oblogu poda „loggie“. Bijeli zidovi definiraju vanjski obod crkve i stvaraju distancu između unutarnjeg duhovnog svijeta i vanjskog grada.

Prostorni rast crkve kroz atrij, lađu koji završava na prezbiteriju crkve, prati i gradacija unutrašnjeg svjetla. Pristupni trg okupan dnevnim svjetlom, diže se u tajanstveni polumračni atrij, te završava u svjetlom ispunjenu glavnu dvoranu. Prostor crkvene dvorane karakteriziraju tri osnovna elementa. Prvi od njih je kosi uzdužni i poprečni presjek dvorane koji prati rast dvorane prema prezbiteriju. Drugi su vidljiva armiranobetonska zakošena rebra koja služe uvlačenju bočnog difuznog svjetla u dvoranu crkve. Treći su prostorne niše u koje se uvlači direktno svjetlo u oltar, krstionicu i svetohranište. Umjetno svjetlo prati igru prirodnog po boji i vrsti osvjetljenja (toplo – liturgijske niše, hlado – difuzno bočno osvjetljenje). Mediteranski ambijent crkve pričaju i sjene koje se izmjenjuju na trijemu prema parku i natkrivenom trgu pred ulazom u crkvu.

 

Više o arhitektima urbis.hr

Fotografije: Francesco Scarpa, Tomislav Nakić Alfirević i arhiva Urbisa

 

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.

Ostalo

Arhitekti ne mogu preživjeti na tržištu ako nisu menadžeri

21/11/2017
DAZ/ tockanai.hr
Arhitekt shvaća cjelinu, ima pregled na sve dionike, sustave i dijelove složenog procesa koji se zove gradnja. Ako ne zna s novcem, ne može raditi za klijente koji mu na raspolaganje stave stotinjak milijuna kuna, rekao je arhitekt Idis Turato u intervjuu za portal točkanai.hr i prilog Tlocrt.

Lovorka Magaš Bilandžić: Arhitekt u kazalištu - Vjenceslav Richter kao scenograf

20/11/2017
DAZ
CIKLUS PREDAVANJA: susreti s Richterom srijedom, Muzej suvremene umjetnosti, Prostor izložbe, srijeda, 22.11. 2017. u 17 sati.

Fotogalerije s konferencije ARTUR 2017

15/11/2017
DAZ
Donosimo fotografije s konferencije i dodjele nagrada ARTUR 2017.

ARTUR nagrade 2017.

14/11/2017
DAZ
Na ARTUR konferenciji s temom Industrija i turizam, održanoj u Zagrebu14.11.2017., dodijeljene su ARTUR nagrade za 2017. godinu.

Poziv na 33. izbornu skupštinu DAZ-a

12/11/2017
DAZ
Poziv na 33. izbornu skupštinu Društva arhitekata Zagreba (DAZ) u petak 24. studenog 2017. godine s početkom u 18 sati u prostorijama DAZ-a. 

Sven Sorić: Mogućnosti utopije - Promišljanje prostornih potencijala postindustrijskog pejsaža Siska

10/11/2017
DAZ
Na konferenciji Artur 2017 Sven Sorić govori o prostornim potencijalima postindustrijskog pejsaža Siska.

SANDRO ĐUKIĆ: Potrošeni oblici/The Outworn Structure, Željezara Sisak

09/11/2017
DAZ
U sklopu konferencije Artur 2017 bit će izložena umjetnička knjiga Sandra Đukića - Potrošni oblici/ The Outworn Structure.

Saša Begović: Postindustrijski otoci u središtu grada

09/11/2017
DAZ
Na konferenciji Artur 2017 Saša Begović iz 3LHD-a govori o Zoni Gredelj.