Danas se materijalizacija arhitekture utemeljuje na predodređenim slikama, simbolima i prostorima te je sve udaljenija od apstrakcije. U vremenu u kojem živimo postaje sve teže definirati zajedničke potrebe, kao i odrediti što je od opće koristi u projektima namijenjenima zajednici. Individualne potrebe često stoje nasuprot onima kolektivnog, što se može sažeti u novoj dihotomiji oblikovanja i empatije. Predavanje se temelji na uredničkoj aktivnosti autora koji je od 2013.-2017. bio glavni urednik segmenta Rassegna časopisa Domus, te istraživačkim aktivnostima koje provodi u okviru Katedre za arhitektonske konstrukcije Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta Sapienza u Rimu.

Prof. dr.sc. Spartaco Paris (Rim, 1973.) diplomirao je arhitekturu na Sapienzi 1999. Prije i nakon diplome radio je kao asistent i istraživač na Oxford Brookes University, ETSA u San Sebastianu i na ETH u Zürichu. Član je rimskog udruženja arhitekata, Sitda (Društva za ahritektonsku tehnologiju), osnivač savb.eu. Doktorirao je na temu tehnologija u održivoj gradnji. Izvanredni je profesor na Katedri za arhitektonske konstrukcije na Arhitektonskom fakultetu na Sapienzi. U znanstvenom se radu bavi odnosom tehnologije i oblikovanja. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada na arhitektonskim natječajima. Surađuje s Domus DIID-Industrial Design. Od 2013. je član Domus Study Center.