Arhitektonsko naslijeđe

Obnova Etnografskog muzeja

Autor/izvor: DAZ 05/04/2017

Pozivamo vas na treće predavanje iz XII. ciklusa programa Arhitektura i naslijeđe pod naslovom "Projekt Etnografskog muzeja u Zagrebu: Obnovljena baština za pametan i održiv razvoj u hiperpovezanom svijetu". Predavanje će se održati u četvrtak, 06.04.2017. godine u 18 h, u prostorima Društva arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 3/1.

U sklopu XII ciklusa programa Arhitektura i naslijeđe o obnovi i revitalizaciji naslijeđa sredstvima fondova Europske unije slijede predavanja o revitalizaciji zagrebačkih muzeja
 
 
06. 04. 2017.
OBNOVA PROČELJA ETNOGRAFSKOG MUZEJA – PROJEKT NOVOG POSTAVA
Goranka Horjan, Blanda Matica
 
20. 04. 2017.
OBNOVA TEHNIČKOG MUZEJA I NOVI POSTAV
Markita Franulić, dr.sc. Vlatka Rajčić
 
11.05.2017. 
OBNOVA SPOMENIČKE PALAČE AMADEO ZA HRVATSKI PRIRODOSLOVNI MUZEJ 21. STOLJEĆA
Goran Rako, dr.sc. Iva Mihoci
 
 
Ciklus predavanja o obnovi i revitalizaciji nasljeđa sredstvima EU fondova nastavlja se prikazom projekata koje su osmislila i prijavila četiri zagrebačka muzeja: Muzej za umjetnost i obrt, Etnografski, Tehnički i Prirodoslovni muzej. Programi projekata obuhvaćaju vrlo širok raspon aktivnosti dugoročno uvrštenih u planove financiranja sredstvima Grada Zagreba; izvođenje radova obnove zgrada, izrada projektne dokumentacije, projekti novog stalnog postava, uređenje čuvaonica te restauriranje muzejskog materijala.
Za arhitektonsko naslijeđe Zagreba projekti su od iznimnog značaja budući da su muzejske zgrade zaštićena kulturna dobra i nalaze se na istaknutim pozicijama u povijesnoj jezgri Grada Zagreba. Obnovom i revitalizacijom osigurava se afirmacija arhitektonskih i urbanističkih značajki, posjećivanje i interpretacija materijalnih i nematerijalnih vrijednosti ambijenata i arhitekture.  
 
 
Zgrada Etnografskog muzeja ugrađena je jednokatnica izgrađena 1902-03. prema projektu Vjekoslava Bastla na zapadnoj strani Lenucijeve potkove na trgu I. i A. Mažuranića. Alegorijske skulpture na pročelju rad su Rudolfa Valdeca, a Oton Iveković autor je oslika kupole nad središnjom dvoranom. Zgrada, podignuta kao izložbeni prostor Trgovačko-obrtničke komore, prenamijenjena je u Etnografski muzej po njegovu osnutku 1919. i jedinstveni je primjer izložbenog prostora secesijske epohe.
 
 
 
 
Projekt Etnografskog muzeja u Zagrebu: Obnovljena baština za pametan i održiv razvoj u hiperpovezanom svijetu
 
Izlaganje će se pozabaviti na koji način obnovom spomeničke baštine i ulaganjem u muzejske sadržaje uz pomoć korištenja EU fondova Etnografski muzej namjerava postati jednom od ključnih atrakcija kulturnog turizma u Zagrebu.
 
Potreba za projektom i provođenjem svih predviđenih projektnih aktivnosti proizlazi iz provedene analize problema te će se na primjeru pokazati kako se iz uočenih nedostataka planiraju rješenja za poboljšanja. Naime danas kulturni fenomen zahvaća sve šire društvene i profesionalne kategorije ljudi a turistički pokazatelji predviđaju dodatni rast turističkih dolazaka u idućim godinama u Gradu Zagrebu.  Kao razlog dolaska u Zagreb turisti često ističu kulturne znamenitosti Grada Zagreba, a prema provedenom istraživanju čak 66,8% turista posjeti područje Donjeg Grada gdje se nalazi i Etnografski muzej. Porazna je činjenica koju ovo istraživanje pokazuje jest da samo 1,1% turista u Gradu Zagrebu ujedno posjeti Etnografski muzej. 
 
Razlozi su brojni a glavni su loše stanje zgrade Etnografskog muzeja, neatraktivan postav te nedovoljno razvijene prateće aktivnosti i ponude. Zgrada nema uređen pristup za invalide, nema odgovarajućeg lifta za prijevoz osoba s ograničenjem kretanja kao niti za transport većih predmeta na više katove. Način prezentacije građe je zastario i nije u skladu suvremenim muzeološkim trendovima, nedostaju interaktivni sadržaji za posjetitelje, izostaju IT tehnologije, nema višejezičnih legendi i audio vodiča niti sadržaja prilagođenih osobama s određenim disfunkcijama. Iako je Muzej središnja ustanova u Hrvatskoj za nematerijalnu baštinu, nema ponuđenih sadržaja koji bi na suvremeni način u interakciji s posjetiteljima prezentirali baštinu upisanu na UNESCO listu a o kojoj skrbi Etnografski muzej. U muzeju nema atraktivno uređene suvenirnice,  nema nikakve ugostiteljske ponude  (kafića, restorana) i garderobe. Sanitarni čvorovi su neugledni i nedovoljni za posjet grupa, dok se pedagoške radionice odvijaju u improviziranim i skučenim prostorima. Nema dvorane za predavanja i konferencije, prostora igraonice kao niti mjesta za odmor i okrjepu turista. 
 
Projekt obnove i modernizacije Etnografskog muzeja, prijavljen na poziv „Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“ i to na grupu aktivnosti A -  priprema integriranog razvojnog programa temeljenog na obnovi kulturne baštine - ima za cilj promociju i povećanje vrijednosti kulturne baštine samog spomenika i u široj urbanoj cjelini, a integrirani projekt ostvarit će povećanje obima i vrsta proizvoda i usluga muzeja i partnera te povećanje broja posjetitelja za najmanje  300% dvije godine po završetku projekta.
 
Planirani projektni rezultati su obnovljena kompletna infrastruktura na zgradi  Etnografskog muzeja i uređeni interijeri zajedno s pomoćnom zgradom čuvaonice, riješeno pitanje komunikacije i dostupnosti za osobe s poteškoćama u kretanju te uređenje dvorišta Etnografskog muzeja kroz poveznicu s Hrvatskom gospodarskom komorom i njihovim uređenjem dvorišta i izložbenog prostora. Očekivani rezultati su i uvedene nove tehnologije i oprema u stalnu muzejsku ekspoziciju te prateće prostore namijenjene za aktivnosti i pripremu programa za posjetitelje, uvedeni novi muzejski sadržaji u ponudu muzeja i unaprijeđena promocija muzeja te osmišljene nove marketinške aktivnosti.
 
Prateći prihvaćene nacionalne i europske strategije za muzejsku djelatnost, nove trendove razvoja muzeja u 21. stoljeću i društvenu odgovornost vezanu uz rad s korisnicima i publikom, Muzej nastoji odgovoriti na nove izazove a posebno one vezane uz  gospodarske učinke i povezanost s kulturnim turizmom te ispunjavanje uvjeta dostupnosti građe i dokumentacije što širem krugu građana. Stoga se i u obnovi novoga postava Etnografskog muzeja kao i pratećih prostora na dvije lokaciji za izradu projektne dokumentacije donose uvjeti koje je nužno ispuniti kako bi Muzej  mogao postići učinke koji se propisuju u pozivima za sufinanciranje iz EU fondova.
 
 
 
 
Goranka Horjan, povjesničarka umjetnosti, istaknuta je hrvatska muzealka s respektabilnom međunarodnom karijerom. Bila je ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja u tri mandata (2000-2004; 2006-2010 i 2010-2014) a od srpnja 2015. ravnateljica je Etnografskog muzeja u Zagrebu.
Vodila je investicije nekoliko kapitalnih muzejskih projekata u Republici Hrvatskoj:
1. Uređenje stalnog postava Muzeja seljačkih buna (1999. - 2002.)
2. Izgradnja i opremanje Muzeja krapinskih neandertalaca (2003. - 2010)
3. Obnova dvorca Veliki Tabor (2000- - 2014.)
Povukla je značajna sredstva iz EU fondova za projekte Craftattract (1.815.000,00 kn), Studio Galerije Antuna Augustinčića (20.300.000,00 kn)  Veliki Tabor (800.000,00), te za Europski muzejski forum (6.375.000,00) te za projekt izrade projektne dokumentacije za Etnografskog muzeja  u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom (6.094.300,00)
Uredila je nekoliko monografija sa zagorskom tematikom: glavna je urednica monografije Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije (2007) te urednica Osam stoljeća Stubice (2009), prevedeno i na engleski jezik) i Tradicijski i umjetnički obrti Krapinsko-zagorske županije (2011). 
Bila je članica Izvršnog odbora svjetske muzejske organizacije ICOM-a (2010.  - 2016.)  Godine 2012. izabrana je za Predsjednicu Europskog muzejskog foruma, a 2015. za predsjednicu žirija nagrada Europe Nostre za kategoriju edukacije i promocije kulturne baštine.  Predsjednica je ICOM SEE od siječnja 2017. godine.
Autorica je brojnih projekata, a među ostalima Srednji vijek u Hrvatskom zagorju i idejnog koncepta za Gubec Teatar koji je 2015. dobio nagradu Heritage in Motion za najbolji europski baštinski multimedijalni film. Autorica je muzeološke koncepcije i scenarija Dvora Veliki Tabor i koautorica Muzeja ljubavnih priča za kuriju u Razvoru. Bila je dio radnog tima koji je izradio nacrt Strategije zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011. – 2015. Za zasluge u kulturi odlikovana je Ordenom Danice s likom Marka Marulića a 2012. dobila je godišnju nagradu CBToura za najboljeg menadžera u poslovnom turizmu.
 
 

Blanda Matica rođena je 15.lipnja 1954. god. u Slavonskom Brodu. 1980. diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i poečla raditi u Restauratorskom zavodu Hrvatske. Radila je kao pročelnica Službe za nepokretne spomenike kulture u Hrvatskom restauratorskom zavodu, pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci, glavna konzervatorica u Upravi za zaštitu kulturne baštine i pročelnica Konzervatorskog odjela u Krapini. Od 2008.god. ravnateljica je Uprave za zaštitu kulturne baštine u Ministarstvu kulture. Autor je brojnih stručnih projekata (od idejnih studija, idejnih i izvedbenih projekata, realizacija) sve na polju zaštite nepokretnih spomenika.

 
 
Predavanje se u Programu SU-a HKA-a vrednuje s tri sata iz područja:
C GRAĐENJE, ODRŽIVA GRADNJA I KONTEKST
C3.1 Nasljeđe
C3.2 Rekonstrukcija
 
 

 

 

Program je realiziran uz potporu:

       

 

 

Ostalo

Iskustva Zavoda za obnovu Dubrovnika mogu biti "copy-paste" za Zagreb

04/04/2020
DAZ, Dubrovački vjesnik
Prenosimo članak iz Dubrovačkog vjesnika koji potpisuje Bruno Lucić, a razgovarao je sa sadašnjom ravnateljicom i bivšim ravnateljem Zavoda za obnovu Dubrovnika nakon potresa 1979. godine

Otvoreno pismo predsjedniku Vlade

03/04/2020
DAZ
Stručne udruge i institucije, ponovo pozivaju na sveobuhvatne aktivnosti u cilju što kvalitetnijeg prevladavanja situacije prouzročene snažnim potresima u Zagrebu

Otvoreni poziv za uključivanjem u stručnu raspravu o mogućim modelima obnove

01/04/2020
DAZ
Cilj rasprave je temeljem postojećih iskustava (domaćih i stranih) pokrenuti razmišljanje o nekim novim konceptima obnove prostora, a napose graditeljske baštine, s vizijom da zaključci postanu baza za unapređenje stanja u područjima koja su najviše stradala od potresa kao i poticaj za stvaranje modela sanacije prostora devastiranih kroz sve vrste elementarnih i drugih nepogoda (uključujući i neplansku gradnju).

Hitno pokrenuti Koordinaciju za sanaciju posljedica potresa

30/03/2020
DAZ
Visokostručna interdisciplinarna Koordinacija, koja će upravljati sanacijom nakon potresa, jedina može iznaći rješenja mnogobrojnih problema te osigurati izdizanje s razine zadovoljavanja različitih partikularnih interesa, na razinu javnog interesa. Dodatak: neprihvatljivi prijedlog Zakona

Želimo stručna i provediva rješenja za obnovu Zagreba nakon potresa

27/03/2020
DAZ
"Novi zakon [o sanaciji potresa u Zagrebu] treba derogirati odredbe postojećih zakona da se skrate procedure, jer će u protivnom ovi procesi trajati 10 godina".
Državni tajnik Željko Uhlir tim je riječima tumačio ključne teze planiranog Zakona o sanaciji posljedica potresa u Zagrebu i okolici, čime je potvrdio sve ono na što je struka upozoravala više godina

Inicijativa arhitekata za uspostavom Koordinacijskog tijela za obnovu Zagreba nakon potresa

26/03/2020
DAZ
DAZ, AF, HKA, UHA, UHU i DPUH poslali su Vladi i Gradu Zagrebu inicijativu za uspostavu Koordinacijskog tijela koje treba definirati sve strateške postupke, zakonodavne okvire i provedbene mjere kako bi se ova kriza izgrađenog prostora Zagreba prevladala na kvalitetan način.

ŠTO NAKON POTRESA?

26/03/2020
DAZ
Izjava Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske o šteti koju je potres nanio povijesnom središtu Zagreba i nužnostima obnove.

Strategija seizmičke zaštite kulturnih dobara

26/03/2020
DAZ
Potres u Zagrebu u znatnoj mjeri oštetio je kulturnu baštinu. Donosimo znanstveni rad na temu seizmičke zaštite kulturne baštine u Švicarskoj.








Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:


Medijski partneri:


Donatori: