Predavanje

Tamara Bjažić Klarin: Društveni angažman u arhitekuri 1930-ih

Autor/izvor: DAZ/ Blok.hr 10/02/2017

Predavanje uz izložbu "Problem umjetnosti kolektiva: slučaj Zemlja" održat će se u Četvrtak, 16.2.2017. u 19 h, u prostoru BAZA, na adresi B. Adžije 11

Zagrebačku arhitektonsku scenu početkom 1930-ih obilježavaju ideološki prijepori unutar na prvi pogled homogenog korpusanovoga građenja, između inženjera i epigona. Naime, dok prvi po uzoru na Weimarsku Republiku i Sovjetski Savez u novom građenju prepoznaju alat za rješavanje nagomilanih društvenih problema, drugi ga diskreditirajući napore „poštenih ljudi“ i dalje tretiraju kao novi arhitektonski stil ignorirajući u potpunosti njegove političke konotacije. U trenutku kada je gospodarska kriza u Jugoslaviji početkom 1930-ih dosegnula svoj vrhunac, grupa mladih arhitekata, okupljenih u Udruženju umjetnika Zemlja i Radnoj grupi Zagreb, spremno preuzima svoj dio društvene odgovornosti i ukazuje na najveći socijalni i urbanistički problem međuratnog Zagreba zanemarivan od državnih, ali i općinskih vlasti – radničke slumove, tj. nehumane stambene uvjete u kojima živi jedna četvrtina Zagrepčana.

Zahvaljujući sudjelovanju na Četvrtom kongresu Međunarodnog kongresa moderne arhitekture (CIAM) u Ateni 1933. godine Radna grupa Zagreb, ujedno i nacionalna grupa CIAM-a za Jugoslaviju, izradila je kompleksnu analitičku studiju stambenih prilika Zagreba. Grupa ulazi u samu srž stambene problematike -  međuzavisnost društvenog statusa stanara i kvalitete njihovog stanovanja, a glavnim krivcem imenuje liberalni kapitalizam. To elaborira na konkretnim primjerima, a rezultate istraživanja, s naglaskom na teškim životnim prilikama zagrebačkog proletarijata, prezentira u tematskoj cjelini Kuća i život na Četvrtoj izložbi Zemlje u zimu 1932. u Umjetničkom paviljonu, najelitnijem zagrebačkom izložbenom prostoru . Dok je izložba zbog velikog interesa javnosti, poglavito radnika, bila produžena za tjedan dana vlasti su je smatrale komunističkom propagandom.

Koristeći isti istraživački i izložbeni koncept, Stjepan Planić, po broju javnih istupa najaktivniji arhitekt Zemljaš, obradio je temu stanovanja na selu u sklopu Pete izložbe Zemlje na istome mjestu 1934. Izložbe stambenih prilika četvrtog staleža (radnika i seljaka), zajedno s trećom izložbom Zemlje koja je 1931. prvi put regrutiralaveći broj arhitekata, bile su vrhunac zajedničkog, društveno angažiranog djelovanja arhitekata u razdoblju između dva svjetska rata. Među ostalim akcijama bila su javna predavanja u Pučkome učilištu, članci u časopisima lijeve političke provenijencije, publikacija Problemi savremene arhitekture – Progres arhitekture treba znati izravno inicirana Trećom izložbom Zemlje te zajednički nastupi prema Klubu arhitekata sekcije Zagreb Udruženja jugoslavenskih inženjera i arhitekata (UJIA) i gradskim vlastima.

Uz dokumentarističke izložbene cjeline Kuća i život i Selo, kao i ostale zajedničke akcije arhitekata izravno ili neizravno povezanih s grupom Zemlja, predavanje će se osvrnuti i na historijat njihovog umrežavanja. U sklopu predavanja bit će prikazani i mrežni prikazi izložbi grupe Zemlja izrađeni u sklopu znanstvenog projekta ARTNET – Moderne i suvremene umjetničke mreže, umjetničke grupe i udruženja. Organizacijski i komunikacijski modeli suradničkih umjetničkih praksi 20. i 21. stoljeća Instituta za povijest umjetnosti podržanog od Hrvatske zaklade za znanost.

TAMARA BJAŽIĆ KLARIN znanstvena je suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu. Područje njezinog znanstvenog interesa je povijest i teorija arhitekture i urbanizma 19. i 20. stoljeća. Autorica je knjige Ernest Weissmann: društveno angažirana arhitektura 1926. – 1939. nagrađene poveljom DPUH te više poglavlja u knjigama, znanstvenih radova, enciklopedijskih natuknica i izlaganja na znanstvenim skupovima. Sudjelovala je na više znanstvenih projekata u zemlji i inozemstvu. Koautorica je scenarija dokumentarnih filmova o arhitektima Ivanu Vitiću, Bogdanu Budimirovu i Andriji Mutnjakoviću te scenaristica emisije Trikultura – arhitektura i dizajn Hrvatske televizije (2013. – 2016.). Stipendistica je Vlade Republike Francuske i Švicarske nacionalne zaklade za znanost. Zahvaljujući potonjoj bila je akademski gost na Institutu za povijest i teoriju arhitekture ETH Zürich.

PREDAVANJE JE DIO PROGRAMA MIKROPOLITIKE KOJI FINANCIRAJU MINISTARSTVO KULTURE RH I GRADSKI URED ZA OBRAZOVANJE, KULTURU I SPORT GRADA ZAGREBA.
IZLOŽBA "PROBLEM UMJETNOSTI KOLEKTIVA" NASTALA JE U OKVIRU PROJEKTA KARTOGRAFIJA OTPORA KOJI ROSA LUXEMBURG STIFTUNG SOUTHEAST EUROPE ORGANIZIRA U PARTNERSTVU S [BLOK]-OM.

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.

Ostalo

Italija gradi:1950.-1960.

24/03/2017
DAZ/ Arhitektonski fakultet u Zagrebu
Pozivamo vas na predavanje Luke Skansija „Italija gradi: 1950.-1960.“ koje  će se održati u ponedjeljak, 27.3. u 18:30 sati, u predavaonici 317 na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Skriveno blago Gornjega grada - revitalizacija Palače Babočaj-Gvozdanović

20/03/2017
DAZ
Pozivamo vas na drugo predavanje iz XII. ciklusa programa Arhitektura i naslijeđe pod naslovom "Skriveno blago Gornjega grada- revitalizacija Palače Babočaj-Gvozdanović". Predavanje će se održati 23.03.2017. godine u 18 h, u prostorima Društva arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 3/1.

Dinko Peračić i Roman Šilje: Građevinski fakultet u Osijeku

16/03/2017
DAZ/ Oris
U utorak, 21. ožujka 2017. godine u 19h, u Oris Kući arhitekture održat će se predavanje arhitekata Dinka Peračića i Romana Šilje o Građevinskom fakultetu u Osijeku.

Antologija zagrebačke arhitekture

15/03/2017
DAZ
Kulturno informativni centar u Preradovićevoj 5 vas poziva na ciklus tribina Alena Žunića pod naslovom Antologija zagrebačke arhitekture, u četvrtak 16.3.2017. u 19 sati

Nagrada za ELEN LEAF – stanicu za solarno punjenje

14/03/2017
DAZ
Projekt ELEN LEAF - stanice za solarno punjenje Ane Banić Göttlicher, Maše Vukmanović i Ivana Galića osvojio je iF nagradu za dizajn 2017.

Paralelni sustav izgradnje grada

10/03/2017
DAZ/ vizultura.hr
Azra Suljić govori o problemima GUP-a na primjeru konkretnih poteza u gradu, poput katastrofalne prenamjene zone uz Mandlovu ulicu ili odgovornosti gradskih stručnih službi koje su dužne osigurati park na Kajzerici. Intrevju otvara i pitanje netransparentnih natječaja te mogućnostima izmjena postojećih procedura, ali i druge gradske teme kao što su novi pješački most u Kustošiji i novozagrebačka Plava potkova.

Festival svjetla

09/03/2017
DAZ
Pozivamo Vas na Festval svjetla, koji će se po prvi put održati u Zagrebu od 16. do 19. ožujka.

STUDIO UP: Hotel Amarin

09/03/2017
DAZ
Predstavljamo projekt Studija Up, Hotel Amarin smješten u Rovinju.