In memoriam

Preminuo kolega Boris Krstulović

Autor/izvor: DAZ 01/12/2014

Boris Krstulović rođen je u Splitu, 9. veljače 1932. U Zagrebu 1950. završio je Drugu mušku gimnaziju, 1956. diplomirao na Arhitektonskom odsjeku Tehničkog fakulteta. Do 1957. radio je u Arhitektonskom projektnom birou „Žerjavić“ u Zagrebu, a od 1958. suradnik je u Zavodu za arhitektonske kompozicije (kod profesora A. Albinija). 1962. postaje asistent u Zavodu za građevne konstrukcije (kod profesora Z. Vrkljana) na Arhitektonsko-Građevinsko-Geodetskom fakultetu. Nakon osamostaljenja Građevinskog fakulteta u Zagrebu 1963. radi ondje kao asistent profesora R. Nikšića, a od 1972. kao docent. Od 1977. do 1991. radi u Građevinskom institutu u Zagrebu. Doktorira 1987. (s temom „Specifični princip konstituiranja fleksibilnih arhitektonskih prostora“), 1988. je izabran u zvanje znanstvenog savjetnika i redovitog profesora. Habilitira 1972. u postupku na kompleksu Elektroslavonije u Osijeku, na kojemu je začeto specifično načelo fleksibilnih prostora pod jednim sintetiziranim arhitektonskim elementom (primjenjivim na više prostora), čijim se razvojem bavi preko trideset godina. Od 1991-95. voditelj je znanstvenog projekta Sustav selekcioniranog krovnog prirodnog osvjetljenja fleksibilnih halskih prostora, a aktivno sudjeluje u projektu Hrvatski poduzetnik s teorijskim obrazloženjem i praktičnim rješenjem dvaju građevnih elemenata: željeznim dovratnikom i krovnim kupolama za selekcionirano osvjetljenje.

Boris Krstulović: Elektroslavonija, Osijek, foto: Wolfgang Thaler, izvor: Oris

Boris Krstulović: Petrova 2, 1964. Zagreb, Izvor: Aleksander Laslo: Arhitektonski vodič Zagreb 1898. – 2010. Zagreb: Arhitekst i DAZ, 2011.


Boris Krstulović

Među zgradama koje je projektirao ističu se poslovne i javne građevine, kao upravno-pogonski kompleks Elektroslavonije u Osijeku, dvije poslovne zgrade u Varaždinu, među kojima ona Elektre. Krstulović je, koristeći se suvremenim materijalima i inovativnim, dinamičkim konstruktivnim elementima ostvario mnoge funkcionalno usklađene građevine u Zagrebu; na Zelengaju, Sv. Duhu, u Dežmanovom prolazu te u Crikvenici. Uz svoj rano ostvareni arhitektonski opus arhitekt Boris Krstulović se isticao po edukacijskom radu predavajući tri arhitektonska predmeta na Građevinskom fakultetu u Zagrebu na kojem je radio do mirovine 2002. godine. Dobitnik je nagrada za životno djelo "Vladimir Nazor" 2009. i "Viktor Kovačić" 1999, uz mnogobrojne druge nagrade i priznanja.

Misa zadušnica održat će se na Mirogoju u Crkvi Sv. Petra 2. prosinca u 18h. Intervju s kolegom Borisom Krstulovićem za Časopis „Čovjek i prostor“ možete pročitati u cijelosti na stranicama Društva arhitekata ovdje.