Kongres
4. Kongres hrvatskih arhitekata u Osijeku
Autor/izvor: t-portal 02/10/2013
Prošlog vikenda održan je 4. kongres hrvatskih arhitekata pod ovogoišnjom temom – Zemlja. Prenosimo izvještaj s kongresa s t-portala u nastavku.
Prvi dan 4. kongresa hrvatskih arhitekata priveden je kraju. Na pozornici HNK u Osijeku izmjenjivali su se okrugli stolovi i predavanja o gorućim temama današnjice.
Program je započeo svečanim otvorenjem u kojem su sudjelovala najveća imena hrvatskog političkog života; Ana Mrak Taritaš, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja, Darko Lorencin, ministar turizma, zatim Ivica Vrkić, gradonačelnik Osijeka i Vladimir Šišljagić, župan Osječko baranjske županije. Svi oni održali su uvodne govore i izrazili potporu Kongresu zajedno s domaćinima, Tomislavom Ćurkovićem predsjednikom Komore hrvatskih arhitekata, i Hrvojem Hrabakom, predsjednikom Udruženja hrvatskih arhitekata.
Nakon uvodnih govora na red je došao okrugli stol o strategiji prostornog uređenja RH na kojem su sudjelovali stručnjaci iz raznih disciplina te ministar turizma Darko Lorencin. Povela se žustra i produktivna rasprava na kojoj je prvenstveno ministar Lorencin predstavio novu strategiju turizma RH i samu metodologiju izrade iste, a u nastavku rasprave se zaključilo kako je prostor taj koji se treba uskladiti sa strategijom i upozorilo se na važnost intersektorske suradnje koja u RH i dalje nije uspješna. 'Strategija se treba provoditi i treba se postići da se prostor očuva', zaključno je rekla Maja Fredotović s Ekonomskog fakulteta u Splitu.
'Novi momenti za hrvatski prostor i arhitekturu' naziv je poslijepodnevnih rasprava koje su se povele u HNK. Prvenstveno je Ana Kekez Koštro s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu uvodno objasnila etimologiju zakona, a nakon toga su se nizala dva okrugla stola; Moment legislative i Moment investitora (Arhitektura u investicijskom procesu). Na ovom prvom uz predstavnika Ministarstva graditeljstva, Davorina Oršanića, koji je objasnio u kojoj je fazi novi zakon o prostornom uređenju i gradnji bili su prisutni i članovi radne skupine novog zakona te voditeljica središnjeg odsjeka za graditeljstvo Grada Zagreba. U raspravi je upozoreno na manjkavosti novog zakona koje su, po mišljenju struke, brojne: zaštita prostora, zaštita investitora, zaštita arhitekata, spora i ustrašena uprava i tako redom. Predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, Hrvoje Hrabak, zaključno je apelirao na strukture vlasti da poslušaju mišljenje i savjete arhitekata i urbanista i uvide da je novi zakon loš!
Na prethodnu temu se nadovezao okrugli stol 'Moment investitora; Arhitektura u investicijskom procesu' na kojem se raspravljalo o investicijama i gradnji, odnosu s investitorima te o poziciji arhitekata u tom procesu. Također su se složili sa zaključkom prethodne teme okruglog stola, da novi zakon o prostornom uređenju i gradnji neće puno napraviti! Filip Filipec, direktor građevinske tvrtke Tehnika, napomenuo je kako je novi zakon prepun informacija, a u konačnici svu odgovornost baca na arhitekte. Filipec je iznio i podatak da od 160 zemalja svijeta, RH je na 140-tom mjestu kao nepovoljna za investicije.
Prvi inozemni gost koji je stupio na pozornicu je Dickon Robinson, nezavisni savjetnik za graditeljstvo, stanovanje, razvoj nekretnina, održivosti i urbanizma u organizacijama u vladi Velike Britanije. Također je jedan od pokretača projekta, koji je pod patronažom RIBA-e, a zove se Building Futures.
Taj projekt bavi se pitanjem kako će arhitektura izgledati za pedeset ili čak sto godina, kada se promijene klimatski uvjeti i gradovi postanu duplo veći. Kakve će se tada tehnologije koristiti u izgradnji i kako će to utjecati na rad arhitekata i alate kojima se služe. Robinson je u predavanju pod nazivom 'Planiranje i odgovaranje na promjene' pričao i o navedenom projektu, ali i o stanju arhitekture kao profesije u Velikoj Britaniji.
Za kraj su cijenjeni arhitekti iz Slovenije, Austrije i Italije objasnili kako funkcioniraju arhitektonske komore njihovih zemalja i na koji način štite njihova prava i interese. U interaktivnom dijalogu izmijenili su iskustva i regulative. a rasprava se vodila pod nazivom 'Arhitektonska djelatnost u EU'.
Drugi dan Kongresa, uz domaće stručnjake iz raznih disciplina, obilježila su i predavanja brojnih istaknutih inozemnih arhitekata.
Prvi je za govornicu stao mladi Joao Bento, student iz londonske The Barlett Scholl of Planning i održao predavanje na nama aktualnu temu 'Uloga i utjecaj arhitektonskih politika u EU-u'. Bento upravo na tu temu radi istraživanje u sklopu svog obrazovanja i s nama je podijelio neke nove informacije na koje je naišao u svom istraživačkom procesu.
Nakon što je Joao Bento prezentirao kako su arhitektonske politike uređene u zemljama EU-a, povela se rasprava između arhitekata i stručnjaka iz resornih ministarstava upravo o provedbi i implementaciji arhitektonskih politika u Hrvatskoj. U raspravi su sudjelovali: Miljenko Bernfest, dipl. ing. arh., predsjednik odbora za natječaje UHA/HKA, Rajka Bunjevac, dipl. ing. arh., dopredsjednica HKA, zatim Načelnica Sektora za razvoj posebnih oblika turizma te poduzetništva u turizmu iz Ministarstva turizma Vesna Rajković, dipl. ing. arh., te iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja dr.sc. Borka Bobovec, dipl. ing. arh.
Sljedeće predavanje održao je izvrstan Mario Cucinella, arhitekt iz Italije i višestruki dobitnik međunarodnih nagrada za održivu arhitekturu. Njegovo predavanje nosi simboličan naziv 'Kreativna empatija' u sklopu kojeg je predstavio svoje realizacije koje odražavaju autorsku ideju održive gradnje kao svjesnog nastojanju da se pomogne ljudima oko nas, bilo posredno ili neposredno. Mario Cucinella se fokusirao na doprinos da arhitektura i zgrade mogu podupirati održivi razvoj. Tijekom prezentacije se osvrnuo i na postignuća njegove arhitektonske tvrtke (MCA) te inicijative 'Izgradnja zelene budućnosti', neprofitne organizacije koja je nedavno stvorena za promicanje načela održive arhitekture u razvijenim i nerazvijenih zemalja.
Nastavljamo s inozemnim gostima predavačima, a sljedeći je istaknuti arhitekt Luis Becker, ravnatelj i partner na Henning Larsen Architects. Dio je menadžerskog tima od 1998. godine i odgovoran je za aktivnosti tvrtke na globalnom tržištu. Također je jedan od pokretačkih sila iza niza velikih danskih i međunarodnih projekata iz Švedske, Velike Britanije, Nizozemske, Grčke, Španjolske, SAD-a, Kine, Sirije, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. U 2008. godini, Louis je imenovan gostujućim profesorom na Odsjeku za arhitekturu i dizajn na Sveučilištu Aalborg. Godine 2011, nagrađen je medaljom Eckersberg kao posebnim priznanjem za njegov izniman doprinos Danskoj arhitekturi u svijetu. Na Kongresu je održao predavanje na temu 'Zgrade →javni prostor'.
U sljedećoj raspravi se pokušalo odgovoriti na pitanje što je to ruralni prostor. Kritičkom naslovu panela nastojalo se odgovoriti okupljajući široku paletu stručnjaka koji se iz vlastite discipline bave temom ruralnog prostora. Na raspravi su sudjelovali: dr. sc. Jasenka Krančević, dipl. ing. arh. iz Savjeta prostornog uređenja države, zatim dr. sc. Biserka Dumbović Bilušić, dipl. ing. arh., dopredsjednica Hrvatske sekcije ECOVAST-a, Višnja Jelić Mueck, dipl. ing. arh., predsjednica Hrvatske mreže za ruralni razvoj, Kornelija Pacanović Zvečevac, dipl. ing. arh., Grad Beli Manastir te Davor Salopek, dipl. ing. arh.
Nakon rasprave o ruralnom prostoru, na red je došao rezime procesa legalizacije i predstojeća sanacija. Proces legalizacije u posljednjih je nekoliko mjeseci okupirao javnost, a najbliži tom procesu je Davorin Oršanić, dipl. ing. arh., pomoćnik ministrice za inspekcijske poslove Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja koji je u suradnji s prof. dr. sc. Tihomir Jukić, dipl. ing. arh. s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu iznio zaključke tog procesa i osvrnuo se na sljedeći korak, a to su sanacije.
'Projektne strategije i alati, low tech – uradi sam' naziv je sljedeće rasprave u kojoj su se prezentirale jednostavne tehnologije i izvrsni arhitektonski projekti. Više o tome su nam rekli: dr. sc. Dina Stober, dipl. ing. arh. i doc. dr. sc. Sanja Lončar Vicković, dipl. ing. arh. s Građevinskog fakulteta u Osijeku - Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Zatim, redom cijenjeni arhitekti Marina Zajec, dipl. ing. arh. poznata javnosti po izvrsnoj realizaciji vlastite obiteljske 'slamnate kuće', Tomislav Rukavina, dipl. ing. arh., Robert Jonathan Loher, dipl. ing. arh. i doc. Ivica Plavec, dipl. ing. arh., autor modularnih drvenih montažnih kuća.