Život i rad kolege Josipa Uhlika neumitno nas podsjeća na  jedno sretno razdoblje hrvatske moderne arhitekture u kojem je ona, slijedom društvenih okolnosti i prioriteta, zauzimala najistaknutije mjesto u stručnoj i kulturnoj sferi zajednice. Vrijeme je to u kojem su odluke o raspolaganju prostorom i  oblicima nužnim za njegovo korištenje donosili  pojednici koji su zahvaljujući  upravo izvrsnosti  svojih arhitektonskih vještina kreirali visokokovrijedne urbanističke poteze i cjeline, usvojajući pri  tome i druga potrebna  znanja.  

 

Arhitektonska praksa Josipa Uhlika  nakon niza realizacija i projekata u Rijeci, Karlovcu, Bregani, Rapcu, Gružu, Zadru, na Plitvicama, kulminira paradigmatskom  putničkom zgradom  Aerodroma Zagreb za koju je ovjenčan najvišim arhitektonskim priznanjima. Ova graciozna, proziruća, metalna struktura gotovo skandinavske ljepote svojim velom od filigranskih horizontalnih brisoleja zaogrnula je  fluidnu a opet intimnu atmosferu jedne nužno prolazne postaje.    Iz ovog  kristala zamrznutog u pejsažu tihog šumarka , tog produkcijskog čuda u svojem vremenu, dandanas emanira veliki  arhitektonski izričaj.  

 

Finesu i osjećaj za prostorni odnos, mjeru, oblik i detalj, tako snažno prisutne u toj posljednjoj arhitektonskoj realizaciji, pretočio je Uhlik  u svoje  urbanističko djelo. Jedan je od vodećih protagonista famoznog Urbanističkog zavoda grada gdje sudjeluje u  izradi niza projekata poput Regulacije gradskog središta  Zadra (1960),  Mikrorajona Novi Zagreb (1960), Urbanističkog rješenja savskog priobalnog područja u Zagrebu (1960), Idejnog urbanističkog rješenja Trnja (1966). Profinjenom  urbanističkom gestom osobito se ističu rješenja za naselja Trnsko (1959), Zapruđe (1963) i Siget (1966), sa svojom  snažnom i nedvosmislenom arhitektonskom komponentom, materijalizirana najprije u detaljnim arhitektonskim maketama pojedinih poteza, a zatim, pola stoljeća kasnije, u ugodi i visokom standardu urbanog življenja kao potvrdi ispravnosti jedne stvaralačke vizije.

  

Vodio je timove vrsnih stručnjaka no među suradnicima arhitektima osobito se  ističu supruga Nada i brat Vinko Uhlik. Urbanistički opus kulminirao je anketnim natječajem za Urbanističko rješenje središnjeg prostora grada Zagreba (1970) te izradom prvog Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (1971). Njegovo zaokruženo stvaralaštvo nije samo obilježilo vrijeme u kojem je nastajalo i ostalo trajno dobro ove kulture,  nego je živa i snažna  poruka da su arhitektura i urbanizam jedno prostorno biće koje je u ovom našem vremenu  razuđeno nepromišljenim  zanemarivanjem javnog prostora  kao primarnog organizatora civiliziranog ljudskog življenja u zajednici.  

 

Opus kolege Josipa Uhlika zaokružen je dodijelim najvećeg državnog priznanja „NAGRADE VLADIMIR NAZOR“ za životno djelu za stvaralaštvo u području arhitekte i urbanizma 2016. godine.

  

 

JOSIP UHLIK

Tuzla 19.09.1921.

 

Tehnički fakultet u Zagrebu (1948)

Djelovao u Rijeci, zatim u Urbanističkom zavodu grada Zagreba (1958-1971).

 

Izvedena djela:

Glavna hala tvornice 'Jugoturbina' u Karlovcu (1950), Hale u remontnoj bazi u Bregani (1951-54), adaptacija Medicinskog fakulteta u Rijeci (1957), Osmogodišnja škola u Rijeci (1959), Zgrada u Zadru (1961), hotel u Rapcu (1962), zgrada Socijalnog osiguranja u Rijeci (1962), putnička zgrada Aerodroma Zagreb (1966, proširenje 1974);

 

Značajniji natječaji:

Zimsko plivalište u Rijeci (1950), Stambene zgrade na Bulevaru Marxa i Engelsa u Rijeci  (1950), hotel 'Terminus' u Gružu (1952), hotel na Plitvicama (1953), Zdravstvene stanice većeg tipa za općinske centre u Bosni i Hercegovini (1954),

Urbanistički planovi i projekti:

Regulacija gradskog središta  Zadra (1960),  Mikrorajon Novi Zagreb (1960), Urbanističko rješenje savskog priobalnog područja u Zagrebu (1960), Urbanističko rješenje  naselja Trnsko (1959), Urbanističko rješenje naselja Zapruđe (1963), Urbanističko rješenje za  stambene solitere u naselju Siget (1966), Idejno urbanističko rješenje Trnja (1966), prvi Generalni urbanistički plan grada Zagreba (1971);

 

Nagrade:  

Nagrada grada Zagreba (1967);

Godišnja  nagrada 'Vladimir Nazor' (1967);

Nagrada 'Viktor Kovačić' za životno djelo (2004);

 

Osvrt pripremio dr.sc. Nikola Polak uz dodjelu nagrade Vladimir Nazor