Monografija

Portreti arhitekata, iz zapisa Andrije Mutnjakovića

Autor/izvor: DAZ/HAZU 05/01/2022

Hrvatski muzej arhitekture HAZU u sklopu edicije Arhitectonica objavio je krajem 2021. novu monografiju, Portreti arhitekata, iz zapisa Andrije Mutnjakovića, kroz koju želi približiti djela hrvatskih arhitekata znanstvenoj i stručnoj javnosti. 

Autorica koncepta knjige i urednica je izv. prof. dr.  sc. Borka Bobovec, upraviteljica Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU koja u predgovoru navodi da „monografija obuhvaća 43 eseja, teksta ili možemo jednostavno reći – portreta hrvatskih arhitekata, i s njima povezanih umjetnika i povjesničara umjetnosti koji su svoj kreativni opus ugradili u ambijente i oblike koje znamo i koje živimo.“
 
U knjizi se donose imaginarna pisma (epistole) koja je akademik Andrija Mutnjaković „uputio“ Jurju Dalmatincu, papi Ivanu Pavlu II., Frani Petrisu, papi Sikstu V., Franu Vranjaninu i Lucijanu Vranjaninu, zatim slijede eseji o arhitektima Miroslavu Begoviću, Bogdanu Bogdanoviću, Korneliju Budinichu, Srebrenki Gvozdanović Sekulić, Dragi Ibleru, Viktoru Kovačiću, Borisu Magašu, Andri Mohorovičiću, Jurju Neidhardtu, Josipu Pičmanu, Friedrichu von Schmidtu, Vladimiru Turini, Ivanu Vitiću i Anti Vulinu te kraći tekstovi (skice) o dvadesetak umjetnika, među kojima su Nikola Bašić, Bernardo Bernardi, Zlatko Bourek, Branko Kincl, Velimir Neidhardt, Budimir Pervan, Jože Plečnik, Jerko Rošin, Aleksandar Srnec, Šime Vulas i Ernest Weissmann. Riječ je o tekstovima Andrije Mutnjakovića nastalima u razdoblju od 1956. do 2021. „Forma u kojoj piše razlikuje se, imamo imaginarna pisma kojima se obraća nekim davnim pronositeljima hrvatske kulture i baštinjenih urbanih vrijednosti, esejima opisuje suvremenike, prodirući duboko u njihovu srž stvaralaštva i prenoseći čitatelju na jednostavan način značaj i bit svakog od njih. I na kraju tu su i skice, krokiji koji donose kratki bljesak nekog susreta, međusobnog odnosa, rada, stvaranja. Knjiga je na jednom mjestu sakuplja i daje suvremenoj stručnoj i svekolikoj javnosti osvrte na bitne stvaralačke karakteristike opusa odabranih hrvatskih arhitekata, ostvarenih u razdoblju od 15. do 21. stoljeća, a oni na taj način ponovno postaju dostupni javnosti kako bi mogla biti upoznata s njihovim životnim i kreativnim doprinosom razvoju hrvatske arhitekture, na jedan sasvim osoban način“, navodi se u predgovoru Borke Bobovec koja ističe da se o opusu akademika Andrije Mutnjakovića može govoriti na različite načine: kroz analizu i prezentaciju njegovih arhitektonskih i urbanističkih projekata, prolazeći kroz teoretske rasprave koje sustavno piše i objavljuje, kao i kroz tekstove koji ga na domaćoj sceni obilježavaju kao jednog od najznačajnijih povjesničara arhitekture, ne samo ovih prostora, već i šire.
 
„Određeni broj tekstova danas više nije jednostavno naći, a neki su posve osobni i nisu objavljivani do sada. Sakupljeni su i prezentirani u izvornom obliku, onako kako su pisani u određenom vremenu, bez dodavanja, uljepšavanja, pa i lektoriranja. Govore jezikom koji je bio dio vremena, dio konteksta. Do sada se njegovi tekstovi nisu određivali i kao eseji, što doista i jesu, ali pisani u okviru svih do sada navedenih oblika pisane riječi.“, navodi se u predgovoru Borke Bobovec.
 
Akademik Andrija Mutnjaković, arhitekt i teoretičar arhitekture, rođen je u Osijeku 29. studenog 1929. Diplomirao je 1954. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu te se od 1957. do 1960. školovao na Državnoj majstorskoj radionici za arhitekturu  Drage Iblera. Redoviti član HAZU je od 2004., a od 2011. voditelj je Hrvatskog muzeja arhitekture. Bavi se projektiranjem, teorijskim i povijesnim istraživanjima, te scenografijom i filmom. Među realiziranim građevinama ističu se Narodna i sveučilišna knjižnica Kosova u Prištini (1971.–1982.) te Kazalište Trešnja (1964.–1999.) i Gimnazija Lucijana Vranjanina u Zagrebu (1990.). U projektima primjenjuje rezultate teorijskih istraživanja utjecaja bioničkih znanosti na arhitekturu, kao i utjecaja kinetičkih čimbenika na oblikovanje građevina i gradova. Objavio je više knjiga s područja arhitekture (Endemska arhitektura, 1987; Tercijarni grad, 1988) i povijesti arhitekture (Ranorenesansni grad, 1991; Sretan grad, 1993; Arhitekt Lucijan Vranjanin, 2003; Arhitektonika pape Siksta V., 2010.;  Arhitektonika Jurja Dalmatinca, 2016., te Imperator Diocletianus Dalmata: veliki rimski graditelj, 2020.).

Ostalo

Podcast

Arhibau.hr 2022 PODCAST: akademik Velimir Neidhardt - Pogledajte program i prijavite se za ArhiBau.hr

26/09/2022
Filip Pračić
U sklopu najavnog ciklusa ovogodišnjeg izdanja ArhiBau.hr 2022, donosimo četvrti podcast u kojem smo razgovarali s akademikom Velimirom Neidhardtom – arhitektom i predsjednikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Podcast

Arhibau.hr 2022 PODCAST: dekan Af-a Bojan Baletić - Pogledajte program i prijavite se za ArhiBau.hr

22/09/2022
Filip Pračić
U sklopu najavnog ciklusa ovogodišnjeg izdanja ArhiBau.hr 2022, donosimo treći podcast u kojem smo razgovarali s Bojanom Baletićem – dekanom Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Konferencija

Donosimo razgovar s Rajkom Bunjevac, predsjednicom HKA - Pogledajte program i prijavite se za sudjelovanje na ArhiBau.hr

22/09/2022
Filip Pračić
U sklopu najavnog ciklusa ovogodišnjeg izdanja sajma i konferencije kulture građenja i održivog razvoja ArhiBau.hr, donosimo razgovar s Rajkom Bunjevac - predsjednicom HKA. Pogledajte program i prijavite se za sudjelovanje na konferenciji

Tribina

Produljen rok stručne rasprave o GUP-u Zagreba i Sesveta

22/09/2022
Filip Pračić
Rok stručne rasprave o GUP-u Zagreba i GUP-u Sesveta produljen je na ponedjeljak 26. rujna 2022.

Tribina

JAVNI POZIV: Stručna rasprava o GUP-u Zagreba i GUP-u Sesveta 21. rujna 2022.

19/09/2022
Filip Pračić
Poziva se stručna javnost na javnu tribinu 21. rujna 2022. u 18:00 sati u cilju kvalitetnijeg razvoja novog GUP-a

Konferencija

Objavljen je program ArhiBau.hr 2022! Prijavite se za sudjelovanje na konferenciji

18/09/2022
Objavljen je program za ArhiBau.hr 2022 - jedan od najvećih sajmova graditeljstva u regiji, sa stručnom i znanstvenom konferencijom, u organizaciji DAZ-a, a prijavnicu za sudjelovanje možete pronaći na službenim stranicama.

In memoriam

VLADIMIR MATTIONI (17. 2. 1943. – 12. 9. 2022.)

16/09/2022
DAZ/EUROPAN HRVATSKA
Tiho je otišao tihi čovjek, umjetnik, arhitekt velike erudicije, strpljenja, ljudske i profesionalne širine.

Tribina

JAVNI POZIV: Stručna rasprava o GUP-u Zagreba i GUP-u Sesveta

13/09/2022
DAZ
Poziva se stručna javnost na prijedloge u ranoj participaciji te na javnu tribinu 21. rujna 2022. u cilju kvalitetnijeg razvoja novog GUP-a





Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:

 


Medijski partneri:

 

 


Donatori:


 



 


 



Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:



Partneri:



Medijski partneri:



Donatori:


  •  

 

Društvo arhitekata Zagreba
Trg bana Josipa Jelacica 3/1
t +385 1 4816151
daz@d-a-z.hr

DAZ bilten:

Prijavite se
Copyright ©2022 DAZ.