Grad Zagreb glavni je grad Republike Hrvatske i njena metropola, no u suprotnosti s važnošću njegova povijest i izgled tijekom postojanja nisu do sada dostatno istraženi. Tako su najstariji poznati prikazi grada oni iz sredine 16. Stoljeća, a kako je grad izgledao prije toga nije još uvijek utvrđeno. U srednjem vijeku on se sastojao od dva grada Gradeca i Kaptola. Ova tribina posvećena je Gradecu. Kako su njegovi obrambeni zidovi građeni u razdoblju između 1242. i 1266. godine, nameće se pitanje kako je grad tada izgledao, kuda su se prostirali zidovi u 13., 14. i 15. stoljeću i kakav je bio obris gradu u tom razdoblju. Obrambena arhitektura i utvrde Gradeca iz tog razdoblja do sada nisu sustavno istražene. Njih su se u svojim istraživanjima dotakli povjesničari Ivan Krstitelj Tkalčić, Nada Klaić, Ivan Kampuš i Lelja Dobronić, te arhitekti Andro Mohorovičić i Vladimir Bedenko. No, oni se u mnogo čemu ne slažu, a njihove hipoteze nisu dokazane i u suprotnosti su jedna s drugom. Tako ne postoji slaganje oko linije prostiranja gradskih zidina, lokacije Mesničkih vrata, gdje se nalazio stari Arpadovski kastrum ili kaštel grofova Celjskih ili Anžuvinski kraljevski dvor. Povijesni izvori na koje se pozivaju spomenuti istraživači ne daju odgovore na mnoga pitanje o postanku, izgledu, položaju fortifikacijske arhitekture, a na kraju i granicama i obrisu Gradeca. Stoga bi se na ovoj tribini dao prikaz dosadašnjih istraživanja, te aktualizirao problem neistraženosti i potrebnih budućih istraživanja.

 

 

Otkriće ostataka srednjovjekovnog zida na području Mesničke ulice ponovno je privuklo pozornost stručne i šire javnosti na srednjovjekovni sustav fortifikacija na zagrebačkom Gradecu. Prema povijesnim izvorima, već nedugo nakon utemeljenja 1242., zagrebački je Gradec bio opasan zidinima, a u srednjovjekovnim se izvorima 14. i 15. stoljeća često spominju zidine i kule. Na temelju te izvorne građe, neki su povjesničari već analizirali gradski prostor i sustav fortifikacija, a najviše je prijepora zadao obujam gradskih zidina, odnosno je li srednjovjekovni Gradec prostorno bio jednak današnjem Gornjem gradu ili se naknadno proširio. Također, točna lokacija pojednih fortifikacijskih objekata poput arpadskog castruma, Mesničke kule, i kaštela grofova Celjskih još su uvijek nerazjašnjena. Izlaganje će predstaviti historiografski pregled dosadašnjih glavnih teza o srednjovjekovnom gradečkom fortifikacijskom sustavu u komparaciji s novim rezultatima arheoloških istraživanja, a obratit će se pozornost i na neka druga pitanja iz problematike srednjovjekovnog urbanog prostora.