Članovi i članice INURA-e dolaze iz cijelog svijeta gdje rade i predaju na uglednim svjetskim sveučilištima. Nakon što su tijekom svoje godišnje konferencije u Zagrebu saznali detalje Izmjena i dopuna plana Generalnog urbanističkog plana apelirali su da se odbije prijedlog plana jer ga smatraju jako štetnim.

 

Njihovo otvoreno pismo prenosimo u cijelosti:

 

“Mi smo skupina međunarodnih sveučilišnih profesora i stručnjaka u području urbanog planiranja i razvoja koja je ove godine posjetila Zagreb u sklopu svoje 29. godišnje konferencije. Posjedujemo stručnost i znanje po pitanju projekata uz obalne pojaseve (tzv. waterfronts) u gradovima poput Londona, Amsterdama, Hamburga, Barcelone, Bostona, New Yorka, Toronta, Vancouvera, Hong Konga, Beograda, Sydneya i Melbourna. Za vrijeme posjeta izrazito nas je zabrinula informacija da bi Zagreb mogao slijediti primjer gradova koji su privatizirali i posljedično uništili svoj obalni pojas kroz projekte tzv. urbane regeneracije slične projektu ‘Zagrebačkog Manhattana’.

 

Ako Gradska skupština odobri izmjene Generalnog urbanističkog plana koji bi omogućio realizaciju “Zagrebačkog Manhattana”, Zagreb će biti izložen velikoj opasnosti. Širom svijeta 

 

vidjeli smo da predaja zemljišta u ruke međunarodnim investitorima, bez jasno postavljenih demokratskih procedura i uvjeta, obično rezultira izgradnjom građevina koje izvlače vrijednost iz grada, a ne doprinose potrebama tog grada. Takvi projekti uvijek se planiraju i grade na način da pogoduju interesima globalne, mobilne elite, a vode malo ili nimalo računa o potrebama lokalnog stanovništva. Programirani su na način da su odvojeni od grada i imaju vrlo usko i isključivo shvaćanje urbanog života i kulture. Također, imaju minimalnu ili nikakvu obvezu da služe javnom interesu i isključivo su orijentirani na stvaranje profita za investitore. Svjedočili smo mnogim takvim slučajevima u drugim svjetskim gradovima gdje je gradska uprava, nakon što bi žrtvovala vrijedno zemljište, imala malu ili nikakvu proračunsku korist jer su investitori skloni iskorištavanju poreznih olakšica i kreativnom računovodstvu.

 

Ne postoje istraživanja koja dokazuju da su ovakvi projekti u drugim gradovima rezultirali pozitivnom ekonomskom ili društvenom promjenom. Ne moramo se zagledati daleko: samo 400 km niz istu rijeku možemo vidjeti da sličan projekt u Beogradu nije donio ekonomski razvoj gradu, nije privukao kvalitetne poslove i već se pokazao štetnim za zdravlje i životni standard stanovnika.

 

Pogotovo zabrinjavajućim u slučaju izmjena Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba smatramo potpuno nepoštivanje mišljenja građana i mnogih stručnih udruženja koji su izrazili svoje protivljenje kršenju formalnih i demokratskih procedura, poput potrebe da se o izmjenama organizira javna rasprava. Također je alarmantna činjenica da se ‘Zagrebački Manhattan’ dogovara iza zatvorenih vrata bez javnosti dostupnih informacija o detaljima projekta ili potpisanom memorandumu o razumijevanju s investitorom te s ciničnim rokom od samo 18 dana za javni poziv investitorima za iskazivanje interesa u realizaciji projekta na površini od preko milijun kvadratnih metara.

 

Unatoč tome što se razvoj ovog područja pažljivo planirao preko 60 godina, uključujući i recentnu studiju Arhitektonskog fakulteta o Zagrebačkom velesajmu koju je naručio Grad Zagreb, najvažnije odluke o budućnosti ovog područja sada se donose nevjerojatno ishitreno, pri čemu je jedino sigurno da se radi o prijenosu velike količine javnog vlasništva u privatne ruke.

 

S druge strane, mnogi bi vam gradovi zavidjeli na onome što imate – jedinstveni pojas javne zelene površine uz riječnu obalu koji prolazi središtem grada. Ovakva vrijedna imovina postajat će sve dragocjenija kako se gradovi budu morali sve više prilagođavati rastućim rizicima koje donose klimatske promjene. Zeleni pojas oko rijeke Save već predstavlja zaštitnu mjeru protiv urbanih toplinskih otoka jer stabla i ostala vegetacija hlade grad i doprinose bioraznolikosti. Također, kao javne zelene površine, ova područja doprinose fizičkom i mentalnom zdravlju svih građana koji ih koriste. Njihova iskoristivost u smislu prostora za rekreaciju, biološke i okolišne vrijednosti može se dodatno unaprijediti, no jedino ako grad zadrži vlasništvo i kontrolu nad njima.

 

Istovremeno, impresionirani smo bogatstvom institucija i civilnog društva koje se razvilo u Zagrebu i koje je zaista neobično i distinktivno obilježje grada, te sukladno tome apeliramo na zastupnike Gradske skupštine da uzmu u obzir postojeću građansku participaciju i prigovore koje su građani iznijeli – naročito više od 14 000 potpisa koji su dosad prikupljeni protiv uništavanja sportsko-rekreacijske zone i realizacije ovog projekta.

 

Ovim pismom mi, istraživači, stručnjaci i profesori sa sveučilišta u Londonu, Torontu, Amsterdamu, Berlinu, Parizu, Ateni, Zurichu, Melbourneu i mnogim drugim gradovima, apeliramo na zastupnike da odbace predložene izmjene Generalnog urbanističkog plana kojima se omogućuje realizacija projekta ‘Zagrebačkog Manhattana’. Ukoliko dozvolite da se to dogodi, vi ćete kao demokratski izabrani predstavnici svih građana Zagreba izgubiti mogućnost da planirate i razvijate svoj grad. Time ćete grad predati u ruke globalnim investitorima koji ne odgovaraju nikakvom institutu demokracije.

 

Apeliramo da dopustite građanima, a time i sebi, raspravu o tome na koji način ovaj javni prostor može i dalje služiti cijelom gradu, i da to napravite prije nego se obvežete bilo kakvim investitorima”.