Problematika natječaja mogla bi se naizgled učiniti sporednim aspektom arhitektonskog stvaralaštva. No, autorica Tamara Bjažić Klarin upućuje na čvrstu povezanost tog aspekta sa svim kretanjima, pokretima i tendencijama, poglavito s konkretnim realizacijama, s razvojem grada i oblikovanjem slike grada, te na dominaciju određenih ličnosti i institucija – ne samo arhitekata, nego i investitora, promotora i ideologa. Drugim riječima: upućuje na važnost teme za poznavanje teorije i prakse arhitekture. Baveći se prividno samo natječajima, autorica kronološki prati ukupnu arhitektonsku scenu. Lapidarno donosi portretne skice gotovo svih protagonista: utemeljitelja i korifeja – pripadnika prijeratne generacije, potom više mlađih generacija: avangardiste, nositelje novih ideja i posrednike s velikim europskim centrima, ali i tradicionaliste od uvjerenja ili prilagođene ukusima i imperativima naručitelja. U konačnici, autorica Tamara Bjažić Klarin postavlja odvažno pitanje: je li posrijedi prerada preuzetih modernističkih paradigmi – ili konstituiranje autentičnog modernizma? Izbjegavajući idealizaciju, ovaj inovativan i originalni znanstveni rad izlaže skrupuloznu selekciju „ikoničkih objekata“ kojima se zagrebački (i hrvatski) arhitekti ravnopravno upisuju u europsku i svjetsku arhitekturu, odnosno, njihovu povijest u drugoj polovini 20. stoljeća.

 

dr. sc. Snješka Knežević (iz recenzije)