Arhitekt Željko Kovačić napustio nas je 13. kolovoza 2021. godine. Ispraćaj je na Krematoriju u utorak 17. kolovoza 2021. godine u 14,40 sati.
U petak 13. kolovoza 2021. godine napustio nas je kolega i istaknuti dugogodišnji član Društva arhitekata Zagreba arhitekt Željko Kovačić.
Željko Kovačić hrvatski je arhitekt i oblikovatelj, rođen u Sisak, 10. rujna 1951. godine. Završio je Arhitektonski fakultet u Zagrebu 1976. godine. Isprva se bavio projektiranjem i adaptacijama obiteljskih kuća i uređenjem interijera, a potkraj 1980-ih posvetio se postavljanju izložaba (Zlatna bula, 1992; Vučedolski Orion, 2000) i stalnih muzejskih postava (Muzej grada Zagreba, 1997–2000; Zavičajni muzej Ozalj, 1999–2001). Bavi se grafičkim i industrijskim oblikovanjem (linija Baština).*
Ivana Novak u Jutarnjem 2009. godine piše: "Željko Kovačić nije tipičan arhitekt. Jasno je to odmah nakon što progovorite s njim prvu rečenicu. Vrlo je jednostavan i ne razbacuje se stručnim riječima ne bi li vam objasnio ozbiljnost i važnost nekog djela ili kompliciranost određenog pothvata. Nadalje, nije smrtno zaljubljen u crno-bijele tonove. Dapače, obožava boje, a kuću u srcu Zagreba u kojoj već godinama živi sa suprugom i kćeri nije nakon kupnje srušio do temelja i u potpunosti adaptirao, već ju je transformirao i podario joj svoj prepoznatljivi kreativni pečat te nadogradio sačuvavši pritom sve najbolje od starog sloja." **
"Arhitekt Željko Kovačić poznat je po svojim ‘muzejskim zahvatima’, gotovo da bi se moglo reći da je svojim radovima postavio mjerilo po kojem se određuje uspješnost arhitektonske interpretacije i organizacije nekoga muzejskog postava", o čemu kolega Alan Kostenčić piše na temu Muzeja krapinskih neandertalaca u Hušnjakovu kod Krapine u članku za Oris na poveznici.
Člana završava riječima: "Na kraju, možda upravo ono, ovdje vrlo doslovno prikazano vremenskom crtom povučenom na podu muzeja, predstavlja i najvažniju pouku samog muzeja, ukazujući koliko malu i zapravo beznačajnu ulogu u vremenu Zemlje, a kamoli svemira, mi ljudi zauzimamo. Ljepota svijeta oko nas, koja nam je dana našim postojanjem, u trenutku kratkom poput bljeska, trebala bi nas poučiti da je poštujemo te, naposljetku, da je život važniji od arhitekture." ***
Željko Kovačić u svojem je životu stvarao slojevitu arhitekturu, prepunu dorađenih i promišljenih detalja, koje njegovu arhitekturu čine i punom osobnih životnih priča, te tako ostaju vrijedan i trajan trag njegovih spoznaja i djela.
Neka od njegovih ostvarenja mogu se naći na poveznici mreže AthenaPlus. ****
*izvor: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 15. 8. 2021.
**Izvor: https://www.jutarnji.hr/naslovnica/ljubav-za-boje-3812100, Pristupljeno 15.8.2021
***Izvor: http://www.oris.hr/hr/casopis/clanak/[9]zemlja-izgubljena-u-vremenu,147.html, Pristupljeno 15.8.2021.
****Izvor: http://athena.muo.hr/?object=linked&c2o=14582, Pristupljeno 15.8.2021.
Društvo
