Sekcija „Arhitektonsko naslijeđe“ DAZ-a priključuje se diskusiji o obnovi fortifikacijskog graditeljstva. 7. ciklus predavanja „Arhitektura i naslijeđe“ bavit će se bastionskim utvrdama u kontinentalnoj Hrvatskoj od 16.-19. st. nastalih u sklopu obrane od prodora Osmanlija kada u Hrvatskoj dolazi do promjene koncepta obrane u organizaciji Vojne granice Habsburške monarhije.

Tehnološka inovacija u ratovanju u 15. st., s početkom primjene u 16. st. vremenski  se poklapa s golemom potrebom utvrđivanja granice prema Osmanskom carstvu. Nova konceptualizacija izvedbe obrambenog sustava bila je izuzetno velik i sveobuhvatan projekt. Nove zamisli sustava obrane primjenjuju se ovdje, neke po prvi puta u Europi, čineći prostor izuzetnim poljem eksperimenta od prostornog planiranja, stvaranje novih naselja, izgradnje komunikacija i organizacije cjelokupnog gospodarsko–upravnog sustava. Utvrđenja su u pravilu veća nego ikada do tada u povijesti. Karakteristični i inovativni element fortifikacijskog graditeljstva bile su bastinske utvrde. Mnoge su s vremenom srušene dok je dio očuvan i  prisutnih u našem krajoliku, bilo urbanom ili onom prirodnom.

Ova tipologija utvrđenja nastala baš u Europi ušla je u samo žarište interesa europskih stručnjaka pred tridesetak godina. Tema je izuzetno izazovna zbog velikih opsega fortifikacijskih elemenata i njihovog ispreplitanja s elementima suvremenih gradova. Funkcioniranje svakodnevnog života i njegovo obogaćivanje prisutnošću vrlo posebne prošlosti nije lako ostvariti. Pristup revalorizaciji i održivoj namjeni tog vrijednog arhitektonskog nasljeđa te u kojoj je ono mjeri dio naše spomeničke posebno urbane obnove pokazat će stručnjaci koji se tom temom bave na primjerima u Karlovcu, Osijeku, Slavonskom Brodu  i Čakovcu.

U ciklusu se izdvaja jedno predavanje koje prati aktualnu temu energetske učinkovitosti i njene primjene na  arhitektonskom naslijeđu. U arhitektonskoj praksi ova problematika ima niz specifičnosti kojima valja posvetiti odgovarajuću pažnju. Tema je nova i značaj će joj svakodnevno rasti. 

Predavanje o osiječkoj Tvrđi u četvrtak 28. veljače u prostorijama DAZ-a je zamišljeno kao timsko izlaganje više sudionika uključenih u istraživanje, projektiranje i realizaciju urbanističko - konzervatorske studije prostora bastiona trase i vanjskih utvrđenja Tvrđe – povijesni razvitak i valorizacija fortifikacijskog prostora nekad i  sada te pilot projekt obnove dijela fortifikacije – Vodena vrata i Karlov bastion – realizacija s naglaskom problema infrastrukture i drenaže.
Od 2010.g. Agencija za obnovu osječke Tvrđe u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Osijeku i Muzejom Slavonije Osijek, provodi sustavna istraživanja na temelju Urbanističko -   konzervatorske studije Studija X iz Zagreba, a paralelno se radi na djelomičnoj realizaciji po potrebi i mogućnostima.

Uvodno predavanje o nastanku Osijeka kroz povijesna razdoblja, s naglaskom na izgradnju barokne Tvrđe te njezine bastione trase i vanjskih utvrđenja, održat će  Grgur Marko Ivanković, a o studiji, istraživanju i nužnim potrebama realizacije (odvodnja, infrastruktura) govorit će  Ivana Sudić, uz sudjelovanje i v.d.ravnateljice Agencije Valerije Vuković Kondža. O fazama realizacije na primjerima obnove Vodenih vrata i Karlovog bastiona, govorit će projektantica arhitekture Valentina Slabinac.

Osim toga napravit će se i kratki pregled aktualnih istraživanja, projekata i realizacije na širem području osječke Tvrđe (o istraživanju romaničke bazilike iz 12.st. u dvorištu Franjevačkog samostana, o istraživanju Sulejmanovog mosta u Osijeku, o natječaju za urbanu opremu Tvrđe održanom 2012., kao i o skorašnjem natječaju za prostor Trga V. Lisinskog, i sl., a sve prema interesu prisutnih na diskusiji).

Bit će govora i o projektu Gradovi – tvrđave kontinentalne Hrvatske 16.-18.st., s naglaskom na osječku Tvrđu (jedan od pet gradova u projektu).

Grgur Marko Ivanković, dipl.povij.umj. i etnolog, rođ.1966. u Osijeku, gdje je završio i osnovnu i srednju školu, te Filozofski fakultet u Zagrebu; od 1993. zaposlen u Muzeju Slavonije Osijek kao kustos a od 2010.  ravnatelj.

Ivana Sudić, dipl.ing.arh., rođ. 1963. u Osijeku, gdje je završila osnovu i srednju školu, te Arhitektonski fakultet u Zagrebu; od 1992. zaposlena u Konzervatorskom odjelu u Osijeku (tada Regionalni zavod za zaštitu spomenika) kao stručni suradnik a od 2007.  pročelnica.

Predavači

Petrić, Ksenija, Autor programa

Ksenija Petrić dipl. ing. arh., viša stručna savjetnica konzervatorica Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu ksenija.petric@min-kulture.hr Rođena 1956. godine u Splitu, osnovnu i srednjoškolsku naobrazbu stekla u Zagrebu. Diplomirala 1980. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Stručni ispit položila 1982. godine. Apsolvirala poslijediplomski studij AF Graditeljsko naslijeđe (god. 1981-83), a 1990. g. završila stručno usavršavanje s područja arhitektonske konzervacije (ARC 90) u međunarodnom centru ICCROM u Rimu. Od 1981. g. stalno zaposlena u konzervatorskoj službi, u tadašnjem Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, kasnije Konzervatorskom odjelu u Zagrebu Ministarstva kulture gdje radi na različitim poslovima zaštite i obnove graditeljskog naslijeđa : na vođenju upravnog postupka i konzervatorskog nadzora, na terenskim istraživanjima, evidenciji stanja, valorizaciji i pripremi dokumentacije za kulturna dobra te na izdavanju smjernica i mjera zaštite. U funkciji voditelja projekta radila na izradi konzervatorskih studija za zaštitu povijesnih cjelina malih gradova, seoskih naselja i pojedinačnih graditeljskih sklopova. U suradnji s interdisciplinarnim timom izradila elaborate konzervatorske dokumentacije za prostorne i urbanističke planove posebno planove područja posebne namjene (NP Plitvička jezera i PP Lonjsko polje) uz razvijanje konzervatorske metodologije obrade i analize prostora. Radove publicira u stručnoj literaturi, sudjeluje s predavanjima na simpozijima u zemlji i inozemstvu te na radionicama o obnovi baštine. Posebno aktivna u promicanja ideje zaštite kulturne baštine u lokalnim zajednicama organizacijom izložbi, predavanjima, prezentacijom projekata i sl.. Zadnjih godina angažirana na unaprijeđenju zaštite i obnove drvene tradicijske arhitekture. Koautor je „Priručnika za obnovu posavske tradicijske drvene kuće“ U okviru godišnjih izložbi ostvarenja hrvatskih arhitekata prezentirane su realizacije obnove na kojima surađuje kao konzervator – koautor : Rekonstrukcija zgrade nekadašnjeg mlina vodenice – Mlinica Brajković – Orešković na Majerovom vrilu u Sincu (Izložba Realizacije 2003., Nominacija za nagradu „Viktor Kovačić“, Čovjek i prostor broj 07-08. 2004.) i Rekonstrukcija tradicijske pilane na vodeni pogon u NP Plitvička jezera, (Izložba Realizacije 2004. Čovjek i prostor, broj 03-04 2005). Za konzervatorski rad odlikovana 1997. g. Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Uže područje rada: Konzervatorski projekti i konzervatorski nadzori nad radovima obnove kulturnih dobara Mladen Perušić (1944.) arhitekt. Diplomirao je 1969. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu gdje je bio asistent na katedri za Povijest arhitekture i umjetnosti 1970.-1978. Studirao je povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu 1967.-71. Voditelj grupe i projektant u birou 1970.-1990. U Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu od 1991.-2010. načelnik odjela za konzervatorsko-projektnu dokumentaciju gdje je izrađivao konzervatorske projekte i vodio obnove nepokretnih kulturnih dobara. Bio je voditelj Posebne komisije, Ministarstva kulture, za popis i procjenu ratnih šteta na spomenicima kulture sa sjedištem u Zagrebu, (sz Hrvatska) 1991.-1995. Popis referentnih radova Izvedeni projekti: Veslački centar na ršc Jarun za Univerzijadu 1987.: regatna staza, zgrade, gledališta i parter sz dijela centra, osnovna škola Malešnica 1989. Društveni dom (sada Mala scena) i klub Medveščak i dr. Obnove kulturnih dobara: sakralni; Remete, Gračani, Ksaver, Stenjevec, Brezovica, Lučko, Podsused, Odra, Sesvete, Kašina, Vugrovec, Markuševec, Granešina, Preobraženska, ... Razno: Umjetnički paviljon, Botanički vrt, Pravni fakultet Nazorova, Vila Pongratz, Mikulići, obnova 114 pročelja u Zagrebu. Urednik i suautor 2. knjige edicije Sveučilište i grad: Izložbeni paviljon u Botaničkom vrtu, 2007. i u 3. knjizi - Arhitektonska povijest zgrade Sveučilišta 1856.-1956., Kapela sv. Martina u Podsusedu u zborniku župe i dr.