Nakon predavanja o prozorima na povijesnim građevinama i katedrali Sv. Jakova u Šibeniku o kojima možete pročitati ovdje i ovdje, nastavljamo s ovogodišnjim, 8. po redu ciklusom arhitektura i naslijeđe. U goste nam dolazi dr.sc. Miroslav Katić dipl. arheolog iz Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Trogiru koji će održati predavanje „Trogir – stanje zaštite i konzervatorske prakse“.

Grad Trogir je jedan od najstarijih urbanih središta u Hrvatskoj. Njegove ulice i danas zrcale pravilan ortogonalni raster antičkog grada, a kružni oblik čuva konture prethistorijske gradine. U srednjem vijeku Trogir mijenja izgled; u urbani sklop ulaze palače, crkve, katedrala, novi bedemi, grad se snažnije vezuje za svoj neposredni okoliš: prema Zagori, Malom polju i otoku Čiovo. Grad je most koji spaja kopno i otok. Trogir se upisuje na Listu svjetske baštine 1997. godine. To je uvjetovalo i osnivanje Konzervatorskog odjela u Trogiru 2007.  On se  skrbi o samom gradu, zatim Kaštelima, Zagori, Muću i Marini. Stara gradska jezgra je u fokusu konzervatorske zaštite, ali s vremenom problemi sve više bujaju u neposrednom okolišu Trogira i manifestiraju se najviše kroz prostorne planove, devastaciju antičkog kamenoloma, Trogirskog kanala i obalnog dijela kopna. Aktivna zaštita prostora postaje sve izražajniji problem, postepeno se male još sačuvane oaze trogirske „periferne“ povijesti gube. Teme koje su u zadnje vrijeme dominirale kada je bila riječ o trogirskoj baštini, ne detektiraju problem, nego skreću pažnju od glavnih tema. Kuda sve to vodi, bit će riječi na predavanju.

foto: Tonko Bartulović

foto: whc.unesco.org

foto: whc.unesco.org

Dr.sc. Miroslav Katić, arheolog, rođen 1965. u Splitu. 1994. zaposlio se u Ministarstvu kulture -  konzervatorskom odjelu u Splitu kao arheolog konzervator. Od 1994.  vodi  više zaštitnih arheoloških istraživanja u Srednjoj Dalmaciji od kojih su značajnija ona u gradu Hvaru, u Starom Gradu na Hvaru, Visu, Solinu, u Baškoj Vodi, Konjskom, Katunima i drugim mjestima Dalmatinske Zagore. Od 2007. godine radi u Konzervatorskom odjelu u Trogiru, a od 2010. kao ravnatelj iste ustanove. Magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2001. na temi Grčko - helenistička keramika Farosa. Doktorirao 2010.  na Filozofskom fakultetu u Zadru na temi Urbanistički i kulturni profil antičke Isse. Osnovao je arheološku zbirku u Baškoj Vodi.
Do sada je objavio 25 znanstvenih radova i sudjelovao na nekoliko znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu:

• 1996. na skupu L'Ilyrie meridionale et l'Epire dans l'Antiquite – III
• 1999. na sveučilištu Emory, Atlanta u SAD-u sudjelovao na skupu Shifting Frontiers in Late Antiquty s temom o kasnoantičkom gradu na istočnoj obali Jadrana.
• 2000. u Grenobleu na IV skupu pod istim naslovom. U Hrvatskoj sudjeluje na skupovima Hrvatskog arheološkog društva i u Puli na skupovima Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju.

UNESCO je uvrstio staru gradsku jezgru Trogira u popis svjetske baštine 1997. godine.
Više informacija pročitajte na linku http://www.trogironline.com/history_culture/unesco.html
,a više o ciklusu Arhitektura i naslijeđe 8 ovdje.

Predavanja  su uvrštena u  program Stalnog stručnog usavršavanja (SSU) Hrvatske komore arhitekata i boduju se s tri (3) boda.

Predavači

Perušić, Mladen, Autor programa

Uže područje rada: Konzervatorski projekti i konzervatorski nadzori nad radovima obnove kulturnih dobara Mladen Perušić (1944.) arhitekt. Diplomirao je 1969. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu gdje je bio asistent na katedri za Povijest arhitekture i umjetnosti 1970.-1978. Studirao je povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu 1967.-71. Voditelj grupe i projektant u birou 1970.-1990. U Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu od 1991.-2010. načelnik odjela za konzervatorsko-projektnu dokumentaciju gdje je izrađivao konzervatorske projekte i vodio obnove nepokretnih kulturnih dobara. Bio je voditelj Posebne komisije, Ministarstva kulture, za popis i procjenu ratnih šteta na spomenicima kulture sa sjedištem u Zagrebu, (sz Hrvatska) 1991.-1995. Popis referentnih radova Izvedeni projekti: Veslački centar na ršc Jarun za Univerzijadu 1987.: regatna staza, zgrade, gledališta i parter sz dijela centra, osnovna škola Malešnica 1989. Društveni dom (sada Mala scena) i klub Medveščak i dr. Obnove kulturnih dobara: sakralni; Remete, Gračani, Ksaver, Stenjevec, Brezovica, Lučko, Podsused, Odra, Sesvete, Kašina, Vugrovec, Markuševec, Granešina, Preobraženska, ... Razno: Umjetnički paviljon, Botanički vrt, Pravni fakultet Nazorova, Vila Pongratz, Mikulići, obnova 114 pročelja u Zagrebu. Urednik i suautor 2. knjige edicije Sveučilište i grad: Izložbeni paviljon u Botaničkom vrtu, 2007. i u 3. knjizi - Arhitektonska povijest zgrade Sveučilišta 1856.-1956., Kapela sv. Martina u Podsusedu u zborniku župe i dr.

Ksenija Petrić dipl. ing. arh., viša stručna savjetnica konzervatorica Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu ksenija.petric@min-kulture.hr Rođena 1956. godine u Splitu, osnovnu i srednjoškolsku naobrazbu stekla u Zagrebu. Diplomirala 1980. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Stručni ispit položila 1982. godine. Apsolvirala poslijediplomski studij AF Graditeljsko naslijeđe (god. 1981-83), a 1990. g. završila stručno usavršavanje s područja arhitektonske konzervacije (ARC 90) u međunarodnom centru ICCROM u Rimu. Od 1981. g. stalno zaposlena u konzervatorskoj službi, u tadašnjem Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, kasnije Konzervatorskom odjelu u Zagrebu Ministarstva kulture gdje radi na različitim poslovima zaštite i obnove graditeljskog naslijeđa : na vođenju upravnog postupka i konzervatorskog nadzora, na terenskim istraživanjima, evidenciji stanja, valorizaciji i pripremi dokumentacije za kulturna dobra te na izdavanju smjernica i mjera zaštite. U funkciji voditelja projekta radila na izradi konzervatorskih studija za zaštitu povijesnih cjelina malih gradova, seoskih naselja i pojedinačnih graditeljskih sklopova. U suradnji s interdisciplinarnim timom izradila elaborate konzervatorske dokumentacije za prostorne i urbanističke planove posebno planove područja posebne namjene (NP Plitvička jezera i PP Lonjsko polje) uz razvijanje konzervatorske metodologije obrade i analize prostora. Radove publicira u stručnoj literaturi, sudjeluje s predavanjima na simpozijima u zemlji i inozemstvu te na radionicama o obnovi baštine. Posebno aktivna u promicanja ideje zaštite kulturne baštine u lokalnim zajednicama organizacijom izložbi, predavanjima, prezentacijom projekata i sl.. Zadnjih godina angažirana na unaprijeđenju zaštite i obnove drvene tradicijske arhitekture. Koautor je „Priručnika za obnovu posavske tradicijske drvene kuće“ U okviru godišnjih izložbi ostvarenja hrvatskih arhitekata prezentirane su realizacije obnove na kojima surađuje kao konzervator – koautor : Rekonstrukcija zgrade nekadašnjeg mlina vodenice – Mlinica Brajković – Orešković na Majerovom vrilu u Sincu (Izložba Realizacije 2003., Nominacija za nagradu „Viktor Kovačić“, Čovjek i prostor broj 07-08. 2004.) i Rekonstrukcija tradicijske pilane na vodeni pogon u NP Plitvička jezera, (Izložba Realizacije 2004. Čovjek i prostor, broj 03-04 2005). Za konzervatorski rad odlikovana 1997. g. Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.