Prezentacija studije Krajobrazne osnove grada Zagreba,  mr.sc. Biserke Bilušić Dumbović, mr. sc. Vesne Koščak Miočić-Stošić i dr. sc. Vladimira Kušana, održat će se u četvrtak, 19. svibnja, u 18 sati u prostorima Društva arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 3/I, u organizaciji Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada i Društva arhitekata Zagreba. Sudionike okruglog stola moderirati će prof. dr. sc. Sonja Jurković.

Krajobrazna osnova grada Zagreba izrađena je kao jedna od stručnih podloga za potrebe izrade Strateškog plana razvitka Grada Zagreba- Zagrebplan. Njezinu izradu obvezuje domaća i međunarodna zakonska i stručna regulativa. Zbog kratkoće rokova i ostalih ograničenja koncipirana je u dvije etape; u okviru prve izrađene su Strateške smjernice za zaštitu karaktera krajobraza Grada Zagreba, s glavnim ciljem da aspekt prepoznavanja i očuvanja krajobraza postane jedno odtemeljnih polazištaza planiranje budućeg razvitka grada. Primijenjen je pristup interdisciplinarnog timskog rada u kojemu su se ravnopravno sagledavale prirodne i kulturne komponente koje su tijekom razvoja oblikovale krajobraze Zagreba. Treba naglasiti da se radi o jednoj od prvih studija ove vrste u Republici Hrvatskoj, s primijenjenom metodologijom karakterizacije krajobraza, prilagođenu specifičnostima istraživanog područja oblikovao i razvio autorski tim. Teoretska polazišta su međunarodne povelje te praktični primjeri projekata europskih zemalja s dužom tradicijom u prepoznavanju i zaštiti karaktera krajobraza.

Glavni cilji svrha studijejeprepoznavanje i ocjena karaktera krajobraza kako bi se razvitak grada temeljio na očuvanju krajobraznih obilježja i posebnosti. Cilj je ukazati na raznolikost i značaj prepoznatih tipova krajobraza te izraditi strateške smjernice kako bi se u okviru Strategije razvitka grada Zagreba, u okviru procesa planiranja i upravljanja te ostalih sektorskih aktivnosti osigurale metode za zaštitu njihovih posebnosti. Odgovarajućom zaštitom, upravljanjem i planiranjem zagrebačkih krajobraza može se doprinijeti povećanju kvalitete života u gradu. Osim vrednovanih i zaštićenih kulturnih i prirodnih vrijednosti, zagrebačko područje obiluje i svakodnevnim krajolicima, čije vrijednosti nisu prepoznate ni zaštićene, a uslijed velikih pritisaka razvoja ubrzano se mijenjaju i često nepovratno nestaju. S druge strane na perifernim zonama se zbog nedostatnih procedura i prostorno planskih alata stvaraju nove aglomeracije bez urbanih i krajobraznih kvaliteta.  
Budući razvitak grada Zagreba trebao bi biti zasnivan na načelima očuvanja i unapređenja prepoznate krajobrazne raznolikosti kao važnog elementa njegova prostornog identiteta. Krajobrazna raznolikost grada Zagreba ujedno predstavlja veliko kulturno i prirodno bogatstvo čije posebnosti mogu biti od interesa i za razne oblike gospodarskog i turističkog korištenja. 


O ciklusu urbanizam.zg

U nastavku programa urbanizam.zg u suradnji s Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj grada pozivamo vas da popratite ciklus razgovora o aktualnim temama urbanističkog planiranja, identitetu Grada i ulozi kreativnih industrija u stvaranju gradskog „branda“.

U procesu pripreme ZagrebPlana, strateškog razvojnog dokumenta za Grad Zagreb, tijekom 2010. godine provedena je opsežna analiza i ocjena aktualnog stanja u svim područjima života i djelovanja. Posebna je pažnja posvećena pitanjima prostornog razvoja Grada, s fokusom na nekoliko tema koje su, radi čestoga isticanja u stručnim krugovima i javnosti, ocijenjene presudnima za kvalitetu života i identitet Grada. Niz priznatih institucija i stručnjaka radio je na izradi tematskih studija o krajobrazu, stanovanju, gradskim projektima, o tematsko-problemskoj cjelini Donjega grada, ali i o prostornim i demografskim razvojnim tendencijama, identitetu i kulturnom proizvodu grada. Cilj ciklusa nije samo prezentacija izrađenih studija koje precizno utvrđuju aktualno stanje, nego stručni dijalog/anketiranje struke o temama, u cilju dobivanja odgovora na pitanja: Je li se dosadašnja praksa pokazala uspješnom? Koje je zaštitne mehanizme i smjernice potrebno ugraditi u novu generaciju planova? Koji bi model rješenja bio najprihvatljiviji? Očekivani rezultat svakog razgovora su zaključci rasprave i odgovora iz upitnika, kao podloga za buduća promišljanja i planiranja.Vidi teme razgovora.

• Krajobrazne osnove grada Zagreba - SAŽETAK
• mr.sc. Biserka Bilušić Dumbović - ŽIVOTPIS
• mr.sc. Vesna Koščak Miočić-Stošić - ŽIVOTOPIS
• dr. sc. Vladimir Kušan  - ŽIVOTOPIS

Predavači

Bilušić Dumbović, Biserka, Autor

Biserka Dumbović Bilušić, rođena 1956. u Zagrebu. Na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu diplomirala 1980.godine, a poslijediplomski studij Graditeljsko naslijeđe Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu pohađala od 1982.-1984. godine. Magistarski rad Zaštita slike prostora povijesne jezgre Samobora obranila je1988.godine. Stručno se usavršavala u okviru studijskog boravka u Bundesdenkmalamtu u Beču 1992. godine. Zaposlena je u službi zaštite kulturne baštine od 1981. na poslovima arhitekta konzervatora, danas Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Zagrebu. Autorica je i voditeljica izrade više od dvije stotine konzervatorskih studija i elaborata za povijesne građevine i kulturno povijesne cjeline naselja. Objavila je tridesetak znanstvenih i stručnih radova, urednica je dvije knjige i aktivno sudjeluje na domaćim i međunarodnim stručnim i znanstvenim skupovima. U posljednjih deset godina intenzivno se bavi problematikom industrijske baštine te kulturnih krajolika u okviru znanstveno istraživačkog projekta i izrade disertacije. Predsjednica je Hrvatske sekcije ECOVASTA, nevladine udruge čije su aktivnosti usmjerene na očuvanje kulturnog naslijeđa malih gradova i sela te krajolika.

Vesna Koščak Miočić-Stošić, rođena u Zagrebu, diplomirala je na Agronomskom fakultetu smjer Vrtlarstvo s oblikovanjem parkova i pejzaža, te na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani pohađala Poslijediplomski studij Krajobrazna arhitektura. Tijekom studija provela i apsolvirala semestar na Sveučilištu Utah State University, Utah, SAD. Magistarski rad Prostorni potencijali za uspostavu zelenog sustava – primjer grada Zagreba obranila je2000.godine. Autorica je četrdesetak znanstvenih i stručnih radova, tridesetak projekata krajobrazne arhitekture, desetak natječajnih i radova prezentiranih na izložbama iz područja krajobrazne arhitekture, zaštite okoliša te prostornog i urbanističkog planiranja. Član povjerenstava Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za ocjenu studija o utjecaju na okoliš te suradnik/voditelj na izradi studija o utjecaju na okoliš. Izlagala na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. Član strukovnih udruženja: Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata, Međunarodne organizacije krajobraznih arhitekata/International Federation of Landscape Architects (IFLA), Društva arhitekata Zagreba,.... Ovlaštena krajobrazna arhitektica, te Predsjednica Odbora za krajobraznu arhitekturu Hrvatske komore arhitekata. Zaposlena kao sveučilišni asistent na Agronomskom fakultetu, Zavodu za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost

Vladimir Kušan je rođen 1955. godine u Našicama gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1979. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je 1991. godine magistrirao, 1996. doktorirao i 1997. godine habilitirao. Trenutačno je zaposlen u Institutu za primijenjenu ekologiju – OIKON, Zagreb gdje je predstojnik Zavoda za prirodne resurse. Sudjelovao je u znanstvenim istraživanjima financiranim od strane: Ministarstva znanosti i tehnologije, Hrvatskih šuma, Europske svemirske agencije i MORH-a. Trenutno sudjeluje u istraživanjima na projektima financiranim od EU (FP6/FP7). Autor je i koautor 149 objavljenih radova, knjiga i poglavlja u knjigama. Među njima su 27 izvorni znanstveni radovi te 28 recenziranih znanstvenih radova objavljenih u domaćim i međunarodnim časopisima te zbornicima sa znanstvenih skupova. Bio je voditelj ili sudionik u raznim projektima i istraživanjima (24), projekata kartiranja pokrova zemljišta i biotopa (10), projekata inventure i upravljanja prirodnim resursima (15), projekata daljinska istraživanja, fotointerpretacije i GIS-a (18), procjene utjecaja na zaštićene prirodne vrijednosti (5), studija utjecaja na okoliš za: cjevovode (5), vodnogospodarske objekte (8), gospodarenje otpadom (3), vjetroelektrane (13), željeznice (3), autoceste i ceste (30) te druge objekte (10). Također je vodio i sudjelovao u projektima analize i uređenja krajobraza.