Teme skupa su razmatranja: Kako pristupiti rekonstrukciji i sanaciji / restauraciji / zamjeni postojećih povijesnih drvenih prozora, te postići visoku razinu energetske učinkovitosti uz potpuno poštivanje konzervatorskih uvjeta, kao i najstrožih arhitektonskih, oblikovnih, konzervatorskih, okolišnih i drugih zahtjeva? Kako tehnološki osmisliti i izvesti, a potom i provjeriti i dokazati kakvoću izvedenih radova? Koji su ključni arhitektonski, građevinsko fizikalni, tehničko tehnološki, okolišni, zdravstveni, ali i financijski parametri bitni pri donošenju konačnih odluka? Kolika je trajnost izvedenih radova i elemenata, te kakvu dinamiku starenja možemo očekivati kod pojedinih rješenja?

Kroz četiri izlaganja predložiti će se odgovori, prezentirati primjeri realizacija  i u raspravi razmijeniti neka iskustva obnova u povijesnim cjelinama Rijeke i Zagreba sa sudionicima.

Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara u Rijeci, Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Rijeci, Društvom arhitekata Rijeka i prisutnima.

O PROZORU – OTVORENO – teme

Cjelovita rekonstrukcija arhitektonskog nasljeđa (CRAN) podrazumijeva sveobuhvatan, slojevit i interdisciplinarni pristup u svim fazama provedbe. Od konzervatorskih studija (I.) i izrade projekta (II.), preko tehnološkog definiranja zahvata i same izvedbe (III.), sve do konačnog ispitivanja i dokazivanja kakvoće / sukladnosti ugrađenih elemenata i izvedenih radova sa zakonodavnim i normativnim okvirom (IV.).

I. KONZERVATORSKI PRISTUP i REALIZACIJE
povijest i tipologija prozora od 18. do 20. st.
Mladen Perušić dipl. ing. arh., DAZ Sekcija Arhitektonsko naslijeđe

Prozori su konstitutivni dio arhitekture zgrade. U povijesnoj arhitekturi ovisno o namjeni, stambenoj, javnoj, sakralnoj, primjenjivani su različiti načini ispune otvora kako u oblikovanju tako i u materijalima. Na građevinama se često prema tipologiji oblikovanja i detaljima može ustanoviti i vrijeme izgradnje. Izložiti će se pregled shema i detalja oblikovanja prozora od 18. do polovine 20. stoljeća s pripadajućim okovima, dosadašnjih pristup konzervatora u izradi smjernica i primjeri obnova pročelja i prozora u Zagrebu.

II. PROJEKT I ENERGETSKA SVOJSTVA
Zlatan Šljivić dipl. ing. arh., Studio za održivu arhitekturu d.o.o.



U (prvoj) pripremnoj fazi procesa obnove ključno je odrediti projektni program kao cjeloviti sustav prioriteta, kriterija i zahtjeva koji se postavljaju pred zgradu (prozirne dijelove pročelja) koja se obnavlja i rekonstruira, uz simultano sudjelovanje svih članova proširenog projektnog tima (konzervatori, restauratori, arhitekti, konstruktori, projektanti instalacijskih sustava, eksperti za građevinsku fiziku, tehnolozi, izvoditelji i drugi).

Prozor je iznimno i višestruko značajan element svake, a naročito povijesne fasade i zgrade u cjelini, pa stoga planiranje i projektiranje njihove obnove zahtijeva osobitu pažnju. Cilj je zadržavanje (i unapređenje) zatečenih arhitektonskih vrijednosti, uz poboljšanje  uvjeta boravka i rada, što ostvarujemo, pored ostaloga i poboljšanjem energetskih svojstava samog prozora i čitave zgrade, a prema načelima održivog građenja.

III. IZRADA I UGRADBA POVIJESNE STOLARIJE
Zlatko Lehpamer ing. arh., Ardin stolarski obrt

Postupak izrade / obnove povijesne stolarije koja mora zadovoljiti današnje energetske propise obuhvaća detaljne analize postojećeg otvora, vrste materijala, okova i detalja izradu nacrta sa svim detaljima profilacija i brtvljenja, izrada drvenih lijepljenih elemenata, način izrade ugaonih spojeva, način i vrsta ostakljenja, odabir okova, te vrste materijala i načini površinske zaštite.

Prezentacija izvedenih radova uključit će: izrade replika izloga, izrade replika prozora, izradu i ugradnju energetskih prozora, sa ispitivanjem u laboratoriju i izdavanjem atesta, uz primjere nacrta postojeće i prijedlog izrade nove energetske stolarije.

IV. ISPITIVANJE I NADZOR
Goran Jakovac dipl. ing. drv. ind.

Postupci ispitivanja obuhvaćaju provjeru ispunjavanja zadanih uvjeta proizašlih iz projekta i postojećeg dijela građevine kroz sve faze - od stručne analize postojećeg stanja, ocjene i procjene stanja postojećeg prozirnog elementa pročelja, te prijedloga aktivnosti u fazi projektiranja, preko kontinuiranog nadzora kod proizvodnje (u pogledu odabira materijala, tehnologije izrade, primjene zaštitnih sredstava površinske zaštite), načina ugradnje, sve do završnog ispitivanja prozirnog elementa pročelja i njegove usklađenosti sa zahtjevima iz projekta.

Težište kod inspekcija je na očuvanju izgleda i detalja postojećeg prozirnog elementa pročelja, kao i na ispunjavanju temeljnih zahtjeva za građevinu, naročito u pogledu sigurnosti, stabilnosti i očuvanja energije, a sve u dogovoru s nadležnom konzervatorskom ustanovom.
 

Mladen Perušić dipl. ing. arh., uže područje rada: Konzervatorski projekti i konzervatorski nadzori nad radovima obnove kulturnih dobara. Nakon školovanja na sušačkoj gimnaziji diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu gdje je bio asistent na katedri za Povijest arhitekture i umjetnosti 1970.-1978. Autor je niza projekata i realizacija kompleksa i objekata društvene, športske (RŠC Jarun '87.) i stambene namjene. U Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu od 1991.-2010. načelnik odjela za konzervatorsko-projektnu dokumentaciju, gdje je radio na dokumentiranju, izradi smjernica i konzervatorskih projekata i vođenju konzervatorskih obnova brojnih povijesnih građevina i složenijih zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara u Zagrebu. Bio je voditelj jedne od četiri Posebne komisije, Ministarstva kulture, za popis i procjenu ratnih šteta na spomenicima kulture sa sjedištem u Zagrebu, (SZ Hrvatska) 1991.-1995. U Društvu arhitekata Zagreba, predavač i s Ksenijom Petrić voditelj sekcije Arhitektura i naslijeđe 2010.-15. Dobitnik Nagrade Vicko Andrić Ministarstva kulture 2014., za godišnje ostvarenje – Obnova Umjetničkog paviljona u Zagrebu,

Zlatan Šljivić dipl. ing. arh., rođen je 1961. godine u Zagrebu, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. 1985. godine diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prve tri radne godine nakon diplome, provodi u Zagrebu, slijedećih osam u Beču, nakon čega se vraća u Zagreb, gdje i danas živi i radi. Održivom i energetski učinkovitom arhitekturom bavi se zadnjih tridesetak godina, od 1998. član je Hrvatske komore arhitekata (i inženjera u graditeljstvu), 2007. osniva studio za održivu Arhitekturu d.o.o., a 2012. dodatno se usavršava na TU Graz (EU/PHI program edukacije projektanata pasivnih kuća).

Zlatko Lehpamer ing. arh., rođen je u Samoboru 1953. godine, završio srednju Drvnotehničku školu u Zagrebu, studirao dvije godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, diplomirao na VTGŠ smjer visokogradnja, pohađao treću godinu na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, radio u TEB projektnom birou, pridružio se ocu i vodio obiteljski stolarski obrt, kojeg je preuzeo sin Goran Lehpamer, dipl. ing. Osposobljen između ostaloga i za radove na površinskoj obradi drvenih prozora i vrata po Remmers tehnologiji, te čišćenja površina Rotec tehnologijom, educiran za izradu protupožarnih drvenih sustava 2003. god. u Grazu. Dobitnik više nagrada za inovacije HSI, statue Zlatne ruke HOK, Vrijedne ruke MOMSP, itd. Član društva inženjera i tehničara Samobor.

Goran Jakovac dipl. ing. drv. ind., rođen je u Zagrebu 1956. god. Pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Daljnje školovanje nastavio na Šumarskom fakultetu gdje u redovnom roku stiče zvanje diplomirani inženjer drvne industrije. Diplomski rad iz kolegija Zaštita drva.
Radio je prvo u stolariji PP Maksimir, zatim prelazi u Industrogradnju – Izoind. Od 1996. godine radi u Euroinspekt drvokontroli, sada na mjestu voditelja certifikacijskog odjela. Položio stručni ispit iz graditeljstva, te je ovlašten za obavljanje poslova certifikacije građevinskih proizvoda. Član je Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije i Hrvatske komore inženjera građevine. Predsjednik je Tehničkog odbora za prozore i vrata, član Tehničkog odbora za drvene konstrukcije i Tehničkog odbora za drvo.