Ciklus predavanja o obnovi i revitalizaciji nasljeđa sredstvima EU fondova nastavlja se prikazom projekata koje su osmislila i prijavila četiri zagrebačka muzeja: Muzej za umjetnost i obrt, Etnografski, Tehnički i Prirodoslovni muzej. Programi projekata obuhvaćaju vrlo širok raspon aktivnosti dugoročno uvrštenih u planove financiranja sredstvima Grada Zagreba; izvođenje radova obnove zgrada, izrada projektne dokumentacije, projekti novog stalnog postava, uređenje čuvaonica te restauriranje muzejskog materijala.
Za arhitektonsko naslijeđe Zagreba projekti su od iznimnog značaja budući da su muzejske zgrade zaštićena kulturna dobra i nalaze se na istaknutim pozicijama u povijesnoj jezgri Grada Zagreba. Obnovom i revitalizacijom osigurava se afirmacija arhitektonskih i urbanističkih značajki, posjećivanje i interpretacija materijalnih i nematerijalnih vrijednosti ambijenata i arhitekture.
Izlaganje će se pozabaviti na koji način obnovom spomeničke baštine i ulaganjem u muzejske sadržaje uz pomoć korištenja EU fondova Etnografski muzej namjerava postati jednom od ključnih atrakcija kulturnog turizma u Zagrebu.
Potreba za projektom i provođenjem svih predviđenih projektnih aktivnosti proizlazi iz provedene analize problema te će se na primjeru pokazati kako se iz uočenih nedostataka planiraju rješenja za poboljšanja. Naime danas kulturni fenomen zahvaća sve šire društvene i profesionalne kategorije ljudi a turistički pokazatelji predviđaju dodatni rast turističkih dolazaka u idućim godinama u Gradu Zagrebu. Kao razlog dolaska u Zagreb turisti često ističu kulturne znamenitosti Grada Zagreba, a prema provedenom istraživanju čak 66,8% turista posjeti područje Donjeg Grada gdje se nalazi i Etnografski muzej. Porazna je činjenica koju ovo istraživanje pokazuje jest da samo 1,1% turista u Gradu Zagrebu ujedno posjeti Etnografski muzej.
Razlozi su brojni a glavni su loše stanje zgrade Etnografskog muzeja, neatraktivan postav te nedovoljno razvijene prateće aktivnosti i ponude. Zgrada nema uređen pristup za invalide, nema odgovarajućeg lifta za prijevoz osoba s ograničenjem kretanja kao niti za transport većih predmeta na više katove. Način prezentacije građe je zastario i nije u skladu suvremenim muzeološkim trendovima, nedostaju interaktivni sadržaji za posjetitelje, izostaju IT tehnologije, nema višejezičnih legendi i audio vodiča niti sadržaja prilagođenih osobama s određenim disfunkcijama. Iako je Muzej središnja ustanova u Hrvatskoj za nematerijalnu baštinu, nema ponuđenih sadržaja koji bi na suvremeni način u interakciji s posjetiteljima prezentirali baštinu upisanu na UNESCO listu a o kojoj skrbi Etnografski muzej. U muzeju nema atraktivno uređene suvenirnice, nema nikakve ugostiteljske ponude (kafića, restorana) i garderobe. Sanitarni čvorovi su neugledni i nedovoljni za posjet grupa, dok se pedagoške radionice odvijaju u improviziranim i skučenim prostorima. Nema dvorane za predavanja i konferencije, prostora igraonice kao niti mjesta za odmor i okrjepu turista.
Projekt obnove i modernizacije Etnografskog muzeja, prijavljen na poziv „Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“ i to na grupu aktivnosti A - priprema integriranog razvojnog programa temeljenog na obnovi kulturne baštine - ima za cilj promociju i povećanje vrijednosti kulturne baštine samog spomenika i u široj urbanoj cjelini, a integrirani projekt ostvarit će povećanje obima i vrsta proizvoda i usluga muzeja i partnera te povećanje broja posjetitelja za najmanje 300% dvije godine po završetku projekta.
Planirani projektni rezultati su obnovljena kompletna infrastruktura na zgradi Etnografskog muzeja i uređeni interijeri zajedno s pomoćnom zgradom čuvaonice, riješeno pitanje komunikacije i dostupnosti za osobe s poteškoćama u kretanju te uređenje dvorišta Etnografskog muzeja kroz poveznicu s Hrvatskom gospodarskom komorom i njihovim uređenjem dvorišta i izložbenog prostora. Očekivani rezultati su i uvedene nove tehnologije i oprema u stalnu muzejsku ekspoziciju te prateće prostore namijenjene za aktivnosti i pripremu programa za posjetitelje, uvedeni novi muzejski sadržaji u ponudu muzeja i unaprijeđena promocija muzeja te osmišljene nove marketinške aktivnosti.
Prateći prihvaćene nacionalne i europske strategije za muzejsku djelatnost, nove trendove razvoja muzeja u 21. stoljeću i društvenu odgovornost vezanu uz rad s korisnicima i publikom, Muzej nastoji odgovoriti na nove izazove a posebno one vezane uz gospodarske učinke i povezanost s kulturnim turizmom te ispunjavanje uvjeta dostupnosti građe i dokumentacije što širem krugu građana. Stoga se i u obnovi novoga postava Etnografskog muzeja kao i pratećih prostora na dvije lokaciji za izradu projektne dokumentacije donose uvjeti koje je nužno ispuniti kako bi Muzej mogao postići učinke koji se propisuju u pozivima za sufinanciranje iz EU fondova.
Goranka Horjan, povjesničarka umjetnosti, istaknuta je hrvatska muzealka s respektabilnom međunarodnom karijerom. Bila je ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja u tri mandata (2000-2004; 2006-2010 i 2010-2014) a od srpnja 2015. ravnateljica je Etnografskog muzeja u Zagrebu.
Vodila je investicije nekoliko kapitalnih muzejskih projekata u Republici Hrvatskoj:
1. Uređenje stalnog postava Muzeja seljačkih buna (1999. - 2002.)
2. Izgradnja i opremanje Muzeja krapinskih neandertalaca (2003. - 2010)
3. Obnova dvorca Veliki Tabor (2000- - 2014.)
Povukla je značajna sredstva iz EU fondova za projekte Craftattract (1.815.000,00 kn), Studio Galerije Antuna Augustinčića (20.300.000,00 kn) Veliki Tabor (800.000,00), te za Europski muzejski forum (6.375.000,00) te za projekt izrade projektne dokumentacije za Etnografskog muzeja u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom (6.094.300,00)
Uredila je nekoliko monografija sa zagorskom tematikom: glavna je urednica monografije Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije (2007) te urednica Osam stoljeća Stubice (2009), prevedeno i na engleski jezik) i Tradicijski i umjetnički obrti Krapinsko-zagorske županije (2011).
Bila je članica Izvršnog odbora svjetske muzejske organizacije ICOM-a (2010. - 2016.) Godine 2012. izabrana je za Predsjednicu Europskog muzejskog foruma, a 2015. za predsjednicu žirija nagrada Europe Nostre za kategoriju edukacije i promocije kulturne baštine. Predsjednica je ICOM SEE od siječnja 2017. godine.
Autorica je brojnih projekata, a među ostalima Srednji vijek u Hrvatskom zagorju i idejnog koncepta za Gubec Teatar koji je 2015. dobio nagradu Heritage in Motion za najbolji europski baštinski multimedijalni film. Autorica je muzeološke koncepcije i scenarija Dvora Veliki Tabor i koautorica Muzeja ljubavnih priča za kuriju u Razvoru. Bila je dio radnog tima koji je izradio nacrt Strategije zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011. – 2015. Za zasluge u kulturi odlikovana je Ordenom Danice s likom Marka Marulića a 2012. dobila je godišnju nagradu CBToura za najboljeg menadžera u poslovnom turizmu.
Blanda Matica rođena je 15.lipnja 1954. god. u Slavonskom Brodu. 1980. diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i poečla raditi u Restauratorskom zavodu Hrvatske. Radila je kao pročelnica Službe za nepokretne spomenike kulture u Hrvatskom restauratorskom zavodu, pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci, glavna konzervatorica u Upravi za zaštitu kulturne baštine i pročelnica Konzervatorskog odjela u Krapini. Od 2008.god. ravnateljica je Uprave za zaštitu kulturne baštine u Ministarstvu kulture. Autor je brojnih stručnih projekata (od idejnih studija, idejnih i izvedbenih projekata, realizacija) sve na polju zaštite nepokretnih spomenika.
Predavanje se u Programu SU-a HKA-a vrednuje s tri sata iz područja:
C GRAĐENJE, ODRŽIVA GRADNJA I KONTEKST
C3.1 Nasljeđe
C3.2 Rekonstrukcija
Društvo
