Kako bi podcrtali tezu o crtežu-krokiju kao osnovnom sredstvu arhitektonske analize, višestruko moćnijem od profanirane fotografije, sudionici su se osvrnuli na Le Corbusierove skice i bilješke s poznatog Putovanja na istok iz 1911. godine na kojem je slavni arhitekt skicirao brojne ambijente od kojih je neke - kreativno izmijenjene - transponirao i u vlastiti opus (poput toskanskog samostana Ema u La Tourette, npr.).


Le Corbusier, Samostan Ema, Toscana, 1910.

Kao središnja tema izdvojio se crtež kao sredstvo u arhitektonskom projektiranju, potkrijepljena brojnim konceptualnim skicama drugog velikog arhitekta kraja 20. i početka 21. stoljeća, Rema Koolhaasa. Sugovornici su nastojali (prije svega zbog velikog broja prisutnih studenata prve i druge godine studija) dati argumente u prilog nezamjenjivosti ruke/skice i pokazati kako ovakvi kompleksni i sugestivni prostori ne mogu nastati korištenjem kompjutera od samog početka procesa projektiranja.


Rem Koolhaas, EuraLille masterplan, 1989.

U trećem dijelu bilo je riječi o konceptualizaciji prostornog prikaza. Kroz niz primjera, od povijesnih preko suvremenih do studentskih, sugovornici su nastojali pokazati kako izbor kadra, vizure, načina prikaza (rastavljena aksonometrija, perspektivni presjek, presjek s više očišta) značajno utječe na razumijevanje/recepciju arhitektonskog djela te kako izbor mora biti u funkciji optimalne ilustracije njegovog prostorno-oblikovnog koncepta.



XYZ arhitektura, Dječji vrtić Lanište, 2005.

DAZ-ov kolumnist i urednik ČIP-a Dominko Blažević podcrtao je važnost crteža kao samostalnog djela, te je istaknuo da je crtež uvijek ideološki obojen i da kao takav ostavlja trag na generacije koje ga gledaju i iz njega uče.

Brojna i pažljiva publika te dobar timing (okruglo sat vremena), učinili su i ovaj Tinel ugodnim i poučnim.

Davorka Perić

Predavači

Korlaet, Luka, Autor

rođen 1974. u Zagrebu; diplomirao 2001. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; dobitnik nagrade prof. Filipovića i Rektorove nagrade; od 2001. radi kao asistent na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; od 2007. član HKA; apsolvirao doktorski studij iz oblasti urbanizma; sudjeluje u nastavi projektiranja stambenih zgrada; sudjelovao na brojnim arhitektonskim natječajima te osvojio i nekoliko nagrada od kojih 2 prve; 2009.-2011. član Izvršnog odbora DAZ-a; vodi program predavanja utorkom te uređuje web-stranicu Društva; član Organizacijskom tima Think Space-a; član Odbora za obrazovanje HKA.

diplomirala 1999. povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; od 2000. -2002. koordinatorica programa neprofitne udruge Academia moderna; od 2006. stručnog programa Društva arhitekata Zagreba; vodila stručne programe vezane uz promociju članova DAZ-a, interdisciplinarna predavanja i izložbe; od 2006. - 2010. članica uredništva web stranice Društva arhitekata Zagreba; autorica brojnih interdisciplinarni programa vezanih uz problematiku prostora i suvremenu hrvatsku umjetnost; selektorica programa za domaće i inozemne izložbe, festivale / izložbe, predavanja; od 2000. - 2010.osnivačica i kustosica festivala Vizura aperta u Momjanu; piše tekstove za kataloge izložbi, te za Hrvatski filmski ljetopis, Konturu, Vijenac, Zarez i Život umjetnosti, Art Republiku, 3. program HR, ČIP, Oris i dr.; članica studijske sekcije ULUPUH-a.