Izložba Prostori su-djelovanja polazi od rada Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije koji je tijekom zadnjih dvadeset godina afirmirao interdisciplinarne suradnje i primjenjivao ih u izradi planskih dokumenata. Sustavno naručivanja istraživačkih i eksperimentalnih studija i praksi u Hrvatskoj nije uobičajena, pa je Zavod postao jedno od središta povezivanja suvremene teorije i institucionalne prakse u nastojanju da se reagira i djeluje u skladu s aktualnim transformacijama izgrađenog okoliša.

Svakako, Zadarska županija i Grad Zadar su uslijed svoje kulturne, ekonomske i prirodne heterogenosti pa i duge urbane tradicije bili zahvalno područje za istraživanja. Izložba se zato i zasniva na preklapanju dva sadržajna sloja: prvi okuplja rezultate istraživanja i načine njihove implementacije u planove, dok drugi ocrtava urbanističke značajke Županije i Grada, oslanjajući se i na analitičke dijelove plana ali i na zapažanja samih autora izložbe.

Postav izložbe nerazdvojiv je od njegovog sadržaja. Fizička struktura Županije je rekonstruirana putem uzdužnih presjeka prepoznatljivog reljefa u nizovima od otoka, preko priobalja, Ravnih kotara i Bukovice, pa se izložba doživljava kroz ulazak u topografiju. U nju je postavljena mreža toponima sa pripadajućim rezultatima istraživanja i na taj način je znanje koje je stvoreno kroz rad Zavoda i suradnika teritorijalizirano. U topografiju je upisan i pojmovnik koji daje brzi i čitak uvid u ključne postavke urbanističkog diskursa. Sličan postupak proveden je i sa Gradom Zadrom čija je karta raslojena u najvažnije teritorijalne segmente, a u njih su ucrtane već postojeće i buduće intervencije. Ove „značenjske topografije“ su središte izložbe, dok su studije pokazane kao zasebne cjeline.

Naglasak je stavljen na vodeće razvojne procese u Gradu i Žuapniji. U mjerilu Grada je to demilitariziracija velikih zona koje se prenamijenjuju u javne sadržaje, izvedba javnih zgrada i javnih prostora poput internacionalno zamijećenih Morskih orgulja, te nastojanje da se uspostave novi razvojni pravci koje bi induciralo preseljenje trajektne luke sa poluotoka u novi prometni terminal u uvali Gaženica.
U mjerilu Županije, prati se koncepcija planiranja koje se bazira na već započetim procesima i resursima koji se povezuju u teritorijalne mreže. Iako planovi barataju sa „površinama“, u planovima i istraživanjima afirmira se pristup u kojem je važnija kvaliteta aktivnosti i njihove interakcije nego fizičke strukture. Zaštita okoliša integrirana je u sve planerske zamisli.

Većina planerskih inicijativa nastala je kroz proces su-djelovanja, aktivnog dijaloga između različitih disciplina provođen kroz različite formate: studije, seminare, radionice, simpozije... Naročito je bio bitan teško vidljiv sloj pregovaranja sa političkim i ekonomskim akterima. U okolnostima u kojima su suprotstavljeni brojni interesi a instrumenti regulacije su ograničeni, istraživačke studije i kontinuirani javni rad Zavoda poslužili su kao bitan argument u zagovaranju javnog interesa.

Autori izložbe i postava arhitekti: Maroje Mrduljaš, Damir Gamulin Gamba, Antun Sevšek
Stručni konzultanti: Nives Kozulić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Grada Zadra  i arhitekt Vladimir Mattioni

Izložba ostaje otvorena do 27.listopada; od utorka do petka 11-19 sati, vikend 10-14 sati.

Predavači

Sevšek, Antun, Autor

Antun Sevšek je arhitekt, istraživač i aktivist koji se bavi razvojem strategija urbanističkog planiranja i njihovim disrupcijama u doticaju s društvenom i materijalnom stvarnosti grada. Dugogodišnji je član Platforme 9,81, nevladine organizacije za istraživanja, edukaciju i aktivizam na polju arhitekture i urbanizma, a od 2014. aktivan je u udrugama Pravo na grad i Operacija grad u kojima se bavi praćenjem i analizom prostorno-planskih dokumenata, politikama upravljanja gradom i razvojem inovativnih institucionalnih modela. Kontinuirano surađuje s Damirom Gamulinom u istraživanju i oblikovanju kroz različite medije i vrste zadataka s posebnim naglaskom na javne prostore i prostore za kulturu, prvenstveno na projektima sustava označavanja, produkt dizajna, postava izložbi te arhitekture. Kroz tu suradnju dobitnik je nagrade Neven Šegvić 2015. za knjigu i izložbu ''Prostori&nbsp; su-djelovanja'', Velike nagrade 52. zagrebačkog salona za projekt Memorijalne zbirke Lipa pamti 2016., te nagrade 22. Salona arhitekture Novi Sad u kategoriji Enterijer i nagrade Bernardo Bernardi za postav izložbe Ako tebe zaboravim… - Holokaust u Hrvatskoj 1941. – 1945. / zadnje odredište Auschwitz 2020. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Profesionalno djeluje kao suosnivač Zadruge otvorena arhitektura i tvrtke Organizirano oblikovanje, odnosno kroz vlastiti Ured ovlaštenog arhitekta.<br>

Vladimir Mattioni (1943.), arhitekt i umjetnik. Član post-konceptualnog umjetničkog para Verbumprogram od 1974. Sa Verbumprogramom je izlagao na brojnim izložbama u domaćim i inozemnim galerijama i muzejima. Kao autor ili urednik objavio je više od četrdeset knjiga i publikacija iz umjetnosti i arhitekture. Od 1975. kontinuirano je objavljivao članke u stručnim časopisima. Član nakladničkog savjeta udruge hrvatskih arhitekata 1992.-1995. i 2000.-2004.; član redakcije časopisa Čovjek i prostor 1993.-1995.; urednik prvog on-line magazina za arhitekturu, umjetnost i dizajn urbanizam.net 2001.-2002.; od 2006. urednik je Projekta, magazina za arhitekturu, graditeljstvo, dizajn i umjetnost. Dobitnik je nagrada i priznanja za arhitekturu i umjetnost, među kojima posebno mjesto imaju nagrade «bio 6» i «bio 7» za grafičke kolekcije Verbumprogram te nagrada UHA za arhitektonsku publicistiku 2007. godine.