Na konferenciji ćemo kroz tri multidisciplinarna panela problematizirati grad i regiju s temama “KREATIVNOST I PARTICIPACIJA”, “ODRŽIVOST” te “ AMBIJENTALNA VRIJEDNOST DESTINACIJA” na kojima će godišnju temu ARTUR –a promišljati velik broj uvaženih stručnjaka iz područja arhitekture, dizajna, turizma, ekonomije i drugih relevantnih struka.

“KREATIVNOST I PARTICIPACIJA”

Jačanje tercijarnog gospodarskog sektora, kao bitno obilježje neolliberalizma, određuje i aktualne europske kulturne politike naklonjene kulturnoj industriji – kreativnost kao tržišna paradigma. Razvojne strategije kulturnog turizma oslanjaju se na specifičnosti lokalnog, a kreativnost u globalizacijskom kontekstu podrazumjeva podjednako i komodifikaciju i invenciju lokalne kulture. U kakvom su odnosu kulturni turizam, kreativne industrije i prostorni razvoj na lokalnoj razini? Pitanje participativnosti vezano je uz drugi set problema: koje su posljedice, u Hrvatskoj krizom odgođenog, razvoja resortnog, elitnog turizma, koji akteri dominiraju procesom prostorne proizvodnje i je li aktivna participacija lokanog stanovništva, kao i interdisciplinarnih timova, naprosto opcija za koju se uvijek iznova potrebno taktički izboriti ili je riječ o strateškoj nužnosti?

Na ova ali i mnoga druga pitanja odgovore će pokušati dati  dr.sc. Ognjen Čaldarović, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; dr.sc. Tomislav Pletenac, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Vesna Rajković, dipl.ing.arh., Načelnica Sektora za razvoj posebnih oblika turizma te poduzetništva u turizmu, Ministarstvo turizma.

Uvodno predavanje pod naslovom "KREATIVNI GRAD" održat će  dr.sc. Daniela Angelina Jelinčić a prezentaciju prof. Tihomira Jukića "ISTRAŽIVANJE, PREOBRAZBA I SANACIJA PROSTORA OTOKA VIRA" predstavit će studentice na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Nika Dželalija i Sara Jurinčić.

Moderator panela je Bojan Mucko kulturni antropolog, filozof i student diplomskog studija Novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

“ODRŽIVOST”
Arhitekti i stručnjaci za održivu, odnosno zelenu gradnju razgovarat o sinergiji osnovnih aspekata „održivosti“ u turističkim projektima i prostorima te o njihovom  odnosu s gradom i regijom. Tri su osnovna aspekta ODRŽIVOSTI -  (1) zelena gradnja, (2) ekonomska održivost i (3) društvena održivost. Sve nabrojane „održivosti“ međusobno se isprepliću i funkcioniraju po principu sinergije. Bez društvene odgovornosti nema ni zelene gradnje, a svaki projekt, pa tako i svaki turistički projekt, mora biti ekonomski održiv.

Što čini neku zgradu, hotel ili urbani prostor „zelenim“, odnosno održivim? Radi se o nizu čimbenika koji se međusobno isprepliću i tvore održivu cjelinu. Najpoznatiji čimbenik je Uz energetsku učinkovitost, to je izrazito važan, ali nije jedini čimbenik koji neku zgradu čini zelenom i održivom. Pored energetske učinkovitosti, zelenu gradnju čine mnogi drugi čimbenici. Možemo navesti neke od njih – kao smanjeni CO2 otisak u procesu izgradnje i korištenja zgrada, uz to je vezano poticanje korištenja javnog prijevoza, bicikala i automobila na električni pogon. Održivo korištenje i ponovno korištenje voda i kišnice također je čimbenik održive gradnje. Zatim izgradnja na već korištenim lokacijama, kao što je izgradnja hotela na mjestima bivših industrijskih pogona na morskoj obali ili rekonstrukcija postojećih zagrada kako se ne bi trošio prirodan i zeleni prostor za novu izgradnju. Kvalitetno hortikulturno uređenje, što više zelenih površina oko zgrade i na krovu zgrada, sađenje lokalnih biljaka čija je potrošnja vode prilagođena lokalnim klimatskim uvjetima, uvažavanje tradicijskih materijala za građenje i tradicionalne arhitekture, sve to, ali i puno više su čimbenici zelene gradnje.

Mnogo je čimbenika zelene gradnje, a arhitekti, projektanti i investitori, zajedno sa stručnjacima za zelenu gradnju, odabrat će koje će čimbenike održive gradnje, i u kojoj mjeri, koristiti za pojedini projekt. Tokom svog stručnog školovanja svaki arhitekt i urbanist u Republici Hrvatskoj educiran je o utjecaju orijentacije zgrade na tlocrtnu dispoziciju i  energetsku učinkovitost zgrade, utjecaj vjetra, zelenila i ostalih čimbenika koji čine održivu gradnju. Mnogi elementi održivosti koriste se već dugo u arhitektonskoj praksi, danas je potrebno samo nadograditi i objediniti ovaj sustav kako bismo gradili ili rekonstruirali projekte koji imaju cjeloviti zeleni i održivi pristup.

Na početku panela dr.sc. Borka Bobovec, dipl.ing.arh. održat će kratko predavanje o društvenom aspektu održivosti pod nazivom "NOVO EUROPSKO PLANIRANJE ODRŽIVOG RAZVOJA"  a zatim će doktorandica Dafne Berc , dipl.ing.arh, pomoćnica ministrice, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, održati predavanje "NADOLAZEĆI TRENDOVI U POGLEDU ENERGETSKE UČINKOVITOSTI" .   Na koji način graditi projekte koji imaju cjeloviti zeleni i održivi pristup pokušati će nam dati odgovor sljedeći stručnjaci doc. Ivica Plavec, Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Poligon projekt d.o.o.; Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh, APE d.o.o.; Snježana Turalija, izvršna direktorica, Hrvatski savjet za zelenu gradnju; Lovro Bauer, dipl.ing.arh., Hrvatski savjet za zelenu gradnju; Hrvoje Kvasnička, predsjednik, Hrvatski savjet za zelenu gradnju.

Moderatorica panela je Mr.sc. Petra Škevin, arhitektica, članica uprave Filipović poslovno savjetovanja d.o.o. iz Zagreba, konzultant i development manager u projektima razvoja komercijalnih nekretnina.

“AMBIJENTALNA VRIJEDNOST DESTINACIJA”
Nalazi mnogobrojnih istraživanja u turizmu povezuju stupanj zadovoljstva turista i doživljena iskustva s putovanja koja proizlaze iz posebnosti destinacije. Zbog konkurentnosti destinacija, na danas izrazito zahtjevnom turističkom tržištu, mnogi su istraživači detektirali tzv. elemente atraktivnosti destinacije i povezali ih sa stupnjem zadovoljstva turista. Njihova istraživanja dokazuju nekoliko, za turizam izuzetno važnih odnosa: 
(1) veća je vjerojatnost da zadovoljan gost postane lojalan gost,
(2) zadovoljan gost pokazuje veći interes za otkrivanjem destinacije, aktivniji je i ostvaruje veću potrošnju;
(3) veća je vjerojatnost da će ostvariti dulji boravak u destinaciji i
(4) zadovoljan gost daje usmene preporuke o destinaciji ('word of mouth') ili o njima govori preko društvenih mreža i time postaje aktivni promotor turističke destinacije.

Za potrebe provođenja primarnih istraživanja koja se bave stavovima turista i njihovim zadovoljstvom, najčešće se definira set elemenata turističke ponude (ili elemenata atraktivnosti) koji se oslanjaju na temeljne prihvatne kapacitete koji su ograničeni i otkrivaju samo jedan dio cjelokupne ambijentalne vrijednosti turističke destinacije. Stoga je zadatak ovog panela pokušati otkriti što sve čini ugodu boravka u destinaciji i koji su to elementi ambijentalne vrijednosti turističke destinacije promatrani sa stajališta posjetitelja i to na primjeru grada Zagreba. Vizualizirati će se opipljivi i istaknuti neopipljivi, primarni i sekundarni elementi, ukazati će se na njihovu pozitivnu ili negativnu ulogu u stvaranju ugodnosti boravka i potaknuti rasprava o aspektima destinacije koje je potrebno promijeniti kako bi se povećao stupanj zadovoljstva posjetitelja i u konačnici postigli veći ekonomski učinci.

Na početku panela dr.sc. Sanda Čorak će održati uvodno predavanje na temu "AMBIJENTALNA VRIJEDNOST DESTINACIJE - PRIMJER GRADA ZAGREBA".  Na temu Zagreba kao turističke destinacije koja broji sve veći broj turista nadovezat će se Zlatan Muftić –  direktor sektora Turističkog proizvoda i voditelj Kongresnog ureda Turističke zajednice grada Zagreba. U raspravu će se uključiti  dr.sc.  Siniša Horak, Institut za turizam; dr.sc. Feđa Vukić, Studij dizajna pri AF-u; Azra Suljić, dipl.ing.arh. Ask Atelier; Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam, Hrvatska gospodarska komora; Robert Križnjak, dip.ing. arh, Arhitektonski studio Križnjak.

Moderator panela je dr.sc. Ivo Kunst, znanstveni suradnik u Institutu za turizam.

Završna konferencija ARTUR također prezentira rezultate okruglog stola održanog u Zagrebu kao i triju radionica u Zadru, Dubrovniku i Puli, koje će biti uvod u diskusiju na temu konferencije Turistički prostor: Grad i regija.

Na konferenciji će se dodijeli i nagrade i priznanja ARTUR koja identificiraju najbolje prakse, održive, integrirane arhitektonske realizacije u turizmu, te najbolje primjere u oblikovanju i razvoju hrvatskog turističkog prostora.  Posebna pažnja se usmjerila na projekte koji koriste participativne procese u pripremi i realizaciji intervencija, te uključuju lokalnu zajednicu, građane, turističke zajednice i druge organizacije, te podržavaju multidisciplinarni pristup.

Autor ARTUR nagrade je akademski kipar Alem Korkut.

Završna konferencija ARTUR također prezentira rezultate okruglog stola održanog u Zagrebu kao i triju radionica u Zadru, Dubrovniku i Puli, koje će biti uvod u diskusiju na temu konferencije Turistički prostor: Grad i regija.

Sudjelovanjem na Konferenciji ARTUR polaznici ostvaruju 2 boda „sukladno odredbi Pravilnika o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva, Tablici bodovnih vrijednosti kategorija unapređivanja i usavršavanja znanja r.br. 11.“ Potvrdu o sudjelovanju izdaje organizator, Društvo arhitekata Zagreba.

U dvorani Uvertira za vrijeme trajanja konferencije moguće je pogledati predstavljanje programa URBANIZAM OTOKA kroz dvije urbanističke teme: URBANISTIČKI PLANOVI U SKLOPU PROGRAMA ETNO EKO-SELA NA OTOCIMA HVARU I BRAČU APE d.o.o.

Program „Etno eko sela“ pokrenula je Splitsko-dalmatinska županija 2005. godine u koji je do danas uključeno tridesetak naselja s područja županije. Programom je predviđeno poticanje obnove raseljenih i zapuštenih naselja koja bi trebala postati turistička odredišta, a time i izvor prihoda za lokalno stanovništvo. Za ova naselja izrađeni su ili su u izradi Urbanistički planovi uređenja koji su važan instrument u procesima revitalizacije povijesnih naselja jer reguliraju razvoj mjesta temeljeći ga na zatečenim ambijentalnim, spomeničkim i krajobraznim vrijednostima. U sklopu programa „Etno eko sela“ naselja Malo Grablje, Velo Grablje  i Zaraće na otoku Hvaru te Murvica i Dol na otoku Braču prepoznata su kao naselje čijom bi se revitalizacijom ostvarile turistički atraktivne lokacije, unaprijedile ambijentalne značajke otoka, a što bi imalo značajne pozitivne učinke na kvalitetu ukupne turističke ponude otoka i cijelog prostora županije. Za svih pet naselja izrađene su konzervatorske studije, a za naselja Malo Grablje, Velo Grablje i Dol izrađen je i poslovno-upravljački model i studija izvodljivosti koji su odredili osnove organizacija, korištenje i namjena površina, uvjeti za uređenje i izgradnju te elemente zaštite na području obuhvata urbanističkog plana uređenja. Iako svako od ovih naselja određuje specifična demografska, prostorna i gospodarska struktura osnovni cilj prostornog uređenja ovih naselja je uz zaštitu ambijentalnih, kulturnih i prirodnih vrijednosti, racionalno korištenje prostora, poboljšanje infrastrukturne opremljenosti i opremljenosti javnim prostorima i sadržajima te stvaranje preduvjeta za razvoj temeljen na turizmu i/ili poljoprivredi i tradicionalnim zanatima.

Iz iskustva na izradi urbanističkih planova uređenja etno-eko sela ukazujemo da su urbanistički planovi uređenja vrijednih cjelina, bez obzira na pravni stupanj zaštite, planovi koji zahtijevaju aktivno sudjelovanje svih sudionika u proces osmišljavanja razvoja naselja: nositelja izrade (općina i gradova), planera, stručnih upravnih tijela županije, konzervatorske službe, autora razvojnih planova i projekata upravljanja te udruga građana. Definiranje ciljeva razvoja i/ili revitalizacije povijesnih cjelina, aktivnim sudjelovanjem svih navedenih sudionika, gledano u kontekstu procesa planiranja, mora se obaviti najkasnije u fazi nacrta prijedloga plana. U suprotnom urbanistički planovi svode se na planersko balansiranje između ograničenja utvrđenih planovima višeg reda, konzervatorskih ograničenja i projekata razvoja turizma.

PLANIRANO TALIJANSKO NASELJE UBLE, 30-tih godina 20. stoljeća
AZRA SULJIĆ, ASK ATELIJER

Naselje Uble nastalo je između 1933.-1936. godine pod službenim nazivom San Pietro kao plansko radničko naselje vezanu uz tvornicu za preradu ribe sagrađenu 1931. godine, u sklopu Mussolinijeva projekta urbanizacije provincije. Uz izgradnju industrijskih pogona tada je izvršena i prva regulacija obale i izvedba brodskog pristaništa, zahvaljujući čemu je Lastovo nakon stoljeća prometne izolacije, dobilo i više putničkih brodskih veza te hidroavionsku liniju s Italijom.

Naselje je oblikovano kao tipičan mali industrijski grad modernističkoga koncepta, s jasnom funkcionalnom diferencijacijom osnovnih zona po namjeni. Sastojalo od kompleksa tvornice, trga s brojnim građevinama javne namjene te stambenim kućama organiziranim u dva ulična poteza. Naselje je bilo u potpunosti komunalno opremljeno što je uključivalo vodovod s vodospremom, javne česme, odvodnju i javnu rasvjetu, a imalo je i vlastitu elektranu.
Naseljeno je talijansko stanovništvo koje se tu zadržalo da kraja 2. svjetskog rata kada se naseljava stanovništvom vezanim za objekte JNA, koje se na otoku zadržava do domovinskog rata kada u Uble dolaze prognanici. Građevine talijanskog naselja, naročito one javne namjene, su danas dijelom napuštene i u vlasništvu Republike Hrvatske te predstavljaju izuzetan potencijal za Uble, glavnu luku na otoku, s trećinom ukupnog stanovništva Lastova.
Osnovni problem naselja Uble je njegov negativan image. Kulturno-povijesna cjelina naselja, čiji se identitet temelji na zgradama iz doba moderne, okarakterizirana je kao ružna i neprilagođena lokalnom arhitektonskom izrazu kako od strane otočana tako i od strane posjetitelja. Prvi korak u smislu podizanja razine svijesti o vrijednosti samog naselja pokrenut je izradom konzervatorske studije za prostor kulturno-povijesne cjeline na temelju koje je planirano industrijsko naselje dobilo status preventivno zaštićenog kulturnog dobra.
Drugi korak je nužna potreba za revitalizacijom i uključivanjem u projekte kao što je primjer projekta ATRIUM (Architecture of Totalitarian Regimes of the XX° Century In Urban Management) financiranog od Europske unije  iz Transnacionalnog programa suradnje South East Europe u koji su trenutno uključeni Labin i Raša. Glavni cilj projekta je promicati kulturni turizam povezivanjem primjera racionalističke arhitekture 20. stoljeća u kulturnu rutu.
Promidžba novog oblika kulturnog turizma je potencijal za ekonomsku valorizaciju ovoga nasljeđa kojim bi se moglo privući segmente međunarodne, posebno europske, rastuće kulturno-turističke potražnje, a slijedom toga i razviti nove usluge i radna mjesta te omogućiti održivo upravljanje kulturnom baštinom.

IZLOŽBA  NEDOVRŠENE MODERNIZACIJE, Segment turizam
Voditelji projekta i kustosi izložbe: Maroje Mrduljaš i Vladimir Kulić
Izložba Nedovršene modernizacije je finale dvogodišnjeg istoimenog istraživačkog projekta, koji je pokrenulo Udruženje hrvatskih arhitekata u suradnji s Društvom arhitekata Beograda, Koalicijom za održivi razvoj (Skoplje), Umjetničkom galerijom Maribor (Maribor), Oris-kućom arhitekture (Zagreb) i Muzejom za arhitekturu i dizajn (Ljubljana). Projekt je sufinancirao fond Europske komisije Kultura 2007.-13.

Izložba se sastoji od pet tematskih cjelina - Prostori ideologije, Politike prostora, Prostori svakodnevnih praksi, Prostori globalne razmjene te Jugoslavenski arhitektonski prostor. Kroz 23 zasebna tematska istraživanja izložba predstavlja brojne fenomene u rasponu od koncepata za nove gradove i urbanizaciju obale, preko specifičnih tema masovne proizvodnje arhitekture i regionalnih varijacija modernizma, do društvene pozicije arhitektonske discipline i njene recepcije u medijima.  Istraživanja su popraćena raznim multimedijalnim sadržajem – televizijskim vijestima, dokumentarnim i reklamnim filmovima koji se veže za teme istraživanja. Izložba je prvi puta postavljena 2012. u Mariboru kao dio programa Europske prijestolnice kulture, a nakon toga je bila prikazana u Beogradu, Zadru, Ljubljani, Sarajevu, Cetinju, Skopju i Tirani. Na konferenciji Artur izložen je segment izložbe koji se odnosi na turizam te modernu arhitekturu i urbanizam Splita, Zadra i Pule.

Novi Zagreb, 1960


Hotelsko naselje Solaris kraj Šibenika

"INTERIJER I DESTINACIJA"
Sekcija za interijer DAZ-a (Robert Križnjak i Martina Križnjak, dipl.ing.arh., voditelji sekcije za interijer) ovim putem želi predstaviti nekoliko uspjelih arhitektonskih realizacija u turizmu u Hrvatskoj. Cilj je prikazati veće, ali i one manje projekte vezane uz turizam kako su se arhitektonski uklopili u svoju sredinu, koliko je interijer vezan uz destinaciju u kojoj je nastao, ali  u konačnici ono najvažnije,  te da su  krajnji korisnik  i arhitekti jednako zadovoljni realizacijom. Predstavljene recentne arhitektonske realizacije pokazuju doprinos arhitektonske struke razvoju hrvatskog turizma te vrijedna iskustva promišljanja prostora (od eksterijera do interijera) osvrćući se na realizirane hotele, ali i dodatne sadržaje kao što su teretane, wellnessi i SPA. Predstavljeni projekti Boutique hotel: Palača Lešić Dimitri, Korčula; arh: Zora Salopek Baletić; Hotel Radisson BLU Resort & Spa, Dubrovnik-Orašac; Arhitektonski ured de Arcitekten Cie; Hotel Well, Tuheljske toplice; arh: Marin Mikelić i Tomislav  Vreš; Spa Golfer hotel, Sveti Martin na Muri; arh: Vedran Pedišić; Bed & breakfast; 4city Windows, Zagreb; Arhitektonski studio Križnjak  u suradnji sa Diz/Viz studiom; Teretana i wellness (refreshing); Hypo centar u Zagrebu; arhitektonski studio Križnjak.

Palača Lešić Dimitri, Korčula, Zora Salopek Baletić

Bed & breakfast; 4city Windows, Zagreb,  Arhitektonski studio Križnjak

Pozivamo sve zainteresirane djelatnike lokalnih samouprava, turističke djelatnike, dužnosnike i udruge, urbaniste, arhitekte, investitore i developere, konzervatore, dizajnere, umjetnike, sociologe, ekonomiste, pravnike, stručnjake za zaštitu okoliša, građane kao tvrtke i obrte u turizmu da nam se pridruže na konferenciji te da postanu aktivni dionici u procesu stvaranja turističkog prostora grada i regije.

Sudjelovanjem na Konferenciji ARTUR polaznici ostvaruju 2 boda „sukladno odredbi Pravilnika o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva, Tablici bodovnih vrijednosti kategorija unapređivanja i usavršavanja znanja r.br. 11.“ Potvrdu o sudjelovanju izdaje organizator, Dru&ˇtvo arhitekata Zagreba. 

ARTUR (Arhitektura i turizam) je program koji je iniciralo Društvo arhitekata Zagreba i pokrenulo u suradnji s Institutom za turizam i Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, te Društvima arhitekata Zadra, Dubrovnika i Istre čiji su dugoročni ciljevi usmjereni na prevladavanje postojećih nedostataka i problema veznih za prostor i turizam. Ovogodišnja tema ARTURA – Turistički prostor: Grad i regija – bavi se propitivanjem i istraživanjem odnosa turističkih gradova i njihovih regija.

Ovdje preuzmite PROGRAM      konferencije te PRIJAVNICU.
Karte kupite putem entrio.hr
Više informacija o projektu pročitajte na http://artur.d-a-z.hr/

Pokrovitelji programa:
              

Potpora:
          

Sponzori programa:

          

Medijski partneri:
                  

Mnogo je čimbenika zelene gradnje, a arhitekti, projektanti i investitori, zajedno sa stručnjacima za zelenu gradnju, odabrat će koje će čimbenike održive gradnje, i u kojoj mjeri, koristiti za pojedini projekt. Tokom svog stručnog