Arhitektura

Adolf Loos i Zagreb

Autor/izvor: Korana Sutlić / globus.jutarnji.hr 19/12/2013

Nije mnogo nedostajalo da Hotel Esplanade, velika secesijska ljepotica u srcu Zagreba, fasade iskićene poput kakve torte, bude znatno niži, sa samo tri kata i ravnoga krova, čistih zidova bez ornamenata, bez ukrasnih vaza i nakita, lijep u svojoj hladnoći i kontrastu prema svemu što ga okružuje.  Mogao je to biti monumentalni objekt neoklasicističkog pročelja s potpisom Adolfa Loosa, slavnog austrijskog arhitekta, jednog od najvećih imena svjetske arhitekture 20. stoljeća, čije niti jedno djelo ne postoji u Hrvatskoj iako su tragovi njegovih učenja vidljivi na mnogim zgradama iz 1920-ih i 1930-ih.

Međutim, Adolf Loos davne 1922. nije pobijedio na natječaju za hotel Esplanade, a projekt koji je pripremio sada su tek požutjeli listovi papira koji se čuvaju u depoima poznatog bečkog muzeja Albertina.

Loos, kojeg se smatra prethodnikom Le Corbusiera, u Beču potpisuje niz slavnih objekata – zgradu Goldman & Salatsch na Michaelerplatzu, poznatu kao Looshaus, lokale Cafe Museum i American bar... U Parizu je za slavnog dadaista radio Haus Tristan Tzara i nekoliko vila, njegova je Villa Karma u Clarensu bei Montreux u Švicarskoj, a poznata Haus Moller nalazi se u Pragu... Beč se jako ponosi svojim Loosom: njegove su zgrade turistička atrakcija.

Adolf Loos - Zgrada Goldman Salatsch, Beč

Natječaj. Loos je idejni pokretač novoga doba. Dubok mislilac i reformator arhitekture, odličan esejist, sarkastičan pisac. Odbacio je lažno u arhitekturi, nefunkcionalno, skinuo s fasade ornament. Takve ideje iskazao je u doba kad je secesija bila u naponu snage!

Globus prvi otkriva kako je na natječaju za hotel Esplanade izgledao projekt Adolfa Loosa: skice njegova natječajnog rada ekskluzivno nam je ustupila Albertina, koja čuva Loosovu ostavštinu. Na pozivnom natječaju sudjelovalo je devet autora, prva nagrada bila je dodijeljena berlinskom arhitektu Ottu Rehnigu, a izvedba je povjerena domaćem arhitektu Dionisu Sunku.

“Načelo različite visine prostorija prema stvarnoj svrsi prostorije primijenio je Loos i kod projekta za hotel Esplanade, tako da brijačnica ne bi imala istu visinu prostorije kao i ulazni hol. Njegove kuće s nejednakim visinama prostorija sigurno su djelovale na Le Corbusiera”, svojevremeno je komentirao arhitekt Hugo Ehrlich, Loosov đak, koji je završio i neka njegova djela kao što je poznata Villa Karma u Švicarskoj.

Adolf Loos je u doba nakon Prvog svjetskog rata znao navratiti u Zagreb i u Opatiju. U Zagreb uglavnom da bi posjetio svoje prijatelje Viktora Kovačića i Huga Ehrlicha. “Loosovi odnosi sa Zagrebom počeli su oko 1912., kad je na povratku iz primorja svratio u Zagreb da posjeti Kovačića i mene... Inače je Loos poslije rata češće dolazio u Zagreb i sa svojom trećom ženom Elsie Altmann, koja je ovdje priređivala plesove”, ispričao je davno Hugo Ehrlich. Njezini bi plesovi često završili skandalom zbog njezina slobodnog ponašanja, pa je tako bilo i u Zagrebu... No skandali nisu ni njezinu mužu bili strani.

Loosovi hrvatski prijatelji, suradnici i đaci bili su i Bela Auer, Viktor Kovačić, Zlatko Neumann, Vladimir Potočnjak i Ernest Weismann. Veze između arhitekta Adolfa Loosa i hrvatske moderne vrlo su čvrste i njegov je utjecaj na našu modernu izniman.

Prvi prijatelj. “Ključnu je ulogu imao arhitekt Viktor Kovačić, koji je s Loosom prijateljevao godinama. Njega je Loos zamijetio već 1898. godine na godišnjoj izložbi radova studenata bečke akademije”, kaže Krešimir Galović, povjesničar umjetnosti.

Adolf Loos - Villa Mueller, Prag

Krug Loosovih prijatelja bio je vrlo uzak, činili su ga pjesnik Peter Altenberg, pisac Karl Kraus i kompozitor Arnold Schönberg. Sastajali su se i vodili rasprave u bečkim kavanama Cafe Griensteidl i Cafe Central. “Bečka je kavana na prijelazu stoljeća bila prava kulturna institucija. Mladi su arhitekti bili fascinirani Loosovom pojavom. Nešto kasnije Kovačić i Loos postaju prisni prijatelji, a Kovačić je rado viđen gost u njegovu intelektualnom kružoku”, priča Krešimir Glaović.

Izvor: http://globus.jutarnji.hr/kultura/nepoznati-zagreb-adolfa-loosa
 Cijeli članak potražite u tiskanom izdanju Globusa Jutarnjeg lista.