sustav e-dozvole

Analiza funkcionalnosti sustava e-dozvole - prvi rezultati

Autor/izvor: DAZ 19/03/2020

Pohvale sustava e- dozvole

Do danas smo dobili 88 pojedinačnih odgovora, od kojih je 13 pohvala sustavu, a 75 je prijavljenih problema. Pohvale govore da je sustav dobro zamišljen i da će sve biti dobro kada se cijeli proces uhoda. I unutar pohvala daju se iščitati problemi koje kolege imaju s funkcionalnosti i nelogičnostima unutar aplikacije te tumačenjima prostornih planova i zakona.

Konkretne pohvale dobili su: dvije Zagrebačka županija – ispostava Vrbovec, te po jednu Zagrebačka županija - Ispostava Sveti Ivan Zelina, Virovitičko-podravska županija – sjedište u Virovitici, Zadarska županija – ispostava Biograd na moru te Splitsko-dalmatinska županija. Istovremeno, za Splitsko-dalmatinsku županiju smo dobili i dosta prijavljenih problema pa je ova jedna pohvala očito usmjerena na određenu ispostavu ili pojedinog referenta, a ne na cijeli upravni odjel.

Problemi sustava e-dozvole

Prijavljenih problema je puno više pa smo ih podijelili u nekoliko skupina.

Prva skupina problema – Zakoni i podzakonski akti

Prvi problem polazi od činjenice da se sustavom e-dozvole nije smanjio ukupno potreban posao za izradu dokumentacije potrebne za građevinsku dozvolu. Uvođenjem sustava e-dozvole taj posao se dodatno zakomplicirao u dijelu ovjeravanja dokumentacije. Posebno je zanimljiv prijavljeni problem iz Osječko-baranjske županije, iz grada Osijeka, gdje je referentica inzistirala da digitalni potpisi u .pdf-u budu uneseni redoslijedom kako su navedeni u Pravilniku o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina NN 118/2019 u članku 12. Kako je na svakom digitalnom potpisu vidljiv datum i vrijeme potpisa, referentica je vratila projekt na ponovnu ovjeru jer nije bilo u skladu s navedenim člankom. Ovo je samo jedan primjer proceduralnog mobbinga nad procesom ishođenja građevinskih dozvola u kojem u konačnici najviše pate investitori i investicije. Posebnost ovjere projekata je još jednom vidljiva u dijelu fizičke ovjere jednog tiskanog primjerka, gdje je na naslovnici potrebno ovjeriti projekt sa žigom, projektanta, glavnog projektanta, ovlaštenog inženjera geodezije te ovlaštene osobe za izradu mjera zaštite od požara. Kako je nerijetko situacija, da sve te osobe nisu iz istog ureda, a često ni iz istog grada dostava na ovjeru jednog tiskanog primjerka projekta je dodatna nepotrebna procedura.

Drugi problem sa zakonom i podzakonskim aktima je i u samoj činjenici što nije usmjeren da regulira gradnju, nego isključivo proceduru ishođenja građevinske dozvole. Poznato je da je gradnja kompleksan proces koji počinje već izradom programskih smjernica i investicijskih studija, a završava uporabnom dozvolom. U tom cijelom procesu, ključan je fokus staviti na sadržaj, a ne na formu projekata. Sustavom e-dozvole, fokus na formu je pojačan, a sadržaj je ostao još više po strani, što je najviše vidljivo kada projekt dođe u fazu izvođenja. Zakonodavac je predvidio samo jedan tiskani primjerak projekta, ali potrebno ih je još nekoliko za potrebe gradilišta. Svi projekti su opterećeni sadržajem koji nije nužan za građenje, a zbog te opterećenosti, projekti se nerijetko izrađuju u minimalno zakonski propisanom sadržaju bez dovoljno potrebnih informacija za građenje.

Treći problem sa zakonom i podzakonskim aktima je i činjenica da je Grad Zagreb, kao jedinica lokalne samouprave s najvećim brojem zahtjeva, izuzet iz sustava e-dozvole, ali s obvezom rada po novom Zakonu te je sav posao ishođenja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja isključivo na upravnim referentima ureda za graditeljstvo i prostorno uređenje. Na taj način su se dodatno usporili svi procesi.

Problem je i u načinu podnošenja zahtjeva za građevinsku dozvolu koju mora podnijeti investitor, a često investitori nemaju e-osobnu iskaznicu i ne znaju sami popuniti sve podatke. Osim toga, investitori pravne osobe ne mogu podnijeti zahtjev, nego se zahtjev i dalje podnosi analogno, predajom projektne dokumentacije na CD-u u pisarnici odjela za graditeljstvo.

Investitoru veliki problem predstavljaju i javnopravna tijela koja se u roku ne jave na e-konferenciju, a e-konferencija se zaključi. Svaka građevina ima potrebu za priključak na komunalnu i prometnu infrastrukturu, a formalno zakonski, ukoliko se određeno javnopravno tijelo nije javilo u postupku e-konferencije, dalje ne sudjeluje u postupku ishođenja građevinske dozvole.

Druga skupina problema – Upravni odjeli prostornog uređenja i graditeljstva

Iako je bilo najviše pohvala za Zagrebačku županiju i određene ispostave u dobrom snalaženju u sustavu, puno više je prijavljenih problema u kašnjenju i odugovlačenju s pokretanjem e-konferencija. Tako su prijavljeni probleme u ispostavi Velika Gorica i ispostavi Sveta Nedjelja. Prijavljeno je da pokretanje e-konferencije traje preko 40 dana.

Druga županija s najviše prijavljenih problema je Istarska županija gdje su prijavljena kašnjenja u pokretanju e-konferencija u Ispostavi Poreč. Pokretanje e-konferencije traje do 6 mjeseci, a prijavljeni je i da predmeti predani do 25. travnja 2019. još nisu uzeti u obradu.

Sljedeća je Splitsko-dalmatinska županija u kojoj su prijavljeni problemi u kašnjenju s pokretanjem e-konferencije i odazivom javnopravnih tijela na e-konferenciju u Ispostavama Omiš, Hvar te u Gradu Splitu.

Prijavljeni su još problemi u Šibensko-kninskoj županiji i Brodsko-posavskoj županiji gdje je u pojedinim predmetima vidljivo višemjesečno čekanje na rješenje predmete.

Poseban problem je inzistiranje upravnih odjela na plaćanju upravne pristojbe za ishođenje lokacijske informacije iako je Uredbom isto plaćanje ukinuto. Prijavljeno je da se upravne pristojbe plaćaju u: Zadarskoj županiji, Ličko-senjskoj županiji, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Treća skupina problema – javnopravna tijela

Problemi s javnopravnim tijelima postoji najviše u njihovom neodazivanju na pokrenutu e-konferenciju te različitim internim propisima pojedinih javnopravnih tijela kojima dodatno opterećuju postupke. Osim toga, nejasno je i potpuno arbitrarno tumačenje svakog javnopravnog tijela izdaje li posebne uvjete ili uvjete priključenja, a što kasnije značajno utječe na provedbu i brzinu izdavanja građevinske dozvole.

U Osječko-baranjskoj županiji, Grad Osijek uz posebne uvjete koje izdaje u sklop e-konferencije, dodatno za svaku parcelu traži zahtjev za suglasnost na kolni prilaz prema idejnom rješenju, zatim rješenje na suglasnost na kolni prilaz, te suglasnost na kolni prilaz. Cijeli postupak oko kolnog prilaza je paralelan proces kojeg provodi investitor.

Problem je i s HEP-om kao javnopravnim tijelom u postupku ishođenja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. U postupku e-konferencije izdaju se samo posebni uvjeti, a uvjeti priključenja – elektroenergetska suglasnost i energetski uvjeti (HEP plin) investitor mora zatražiti posebno i neovisno od e-konferencije. Dodatno, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prijavljen je problem u kojem se uz opis i grafički prikaz građevine, traži elaborat izrađen od strane ovlaštenog inženjera elektrotehnike s podacima novog priključka bez obzira da li su ti podaci već navedeni u opisu i grafičkom prikazu građevine te se uz to još uvijek komunicira s projektantom putem pismene pošte na osobnu adresu projektanta.

Kod potvrde glavnog projekta iz MUP-a, zaštita od požara, prijavljeni su zahtjevi za tiskanim projektima kako bi se izdala potvrda glavnog projekta u Zagrebačkoj županiji, Osječko-baranjskoj županiji, Istarskoj županiji.

Četvrta skupina problema - Funkcionalnost aplikacije e-dozvole

Prijavljen je veliki broj problema sa samom aplikacijom kod prijave u aplikaciju, popunjavanje aplikacije, potpisivanje zahtjeva i sl. Nerijetko korisnička služba sugerira otvaranje aplikacije u drugim Internet preglednicima, ponovnu instalaciju programskog paketa za potpisivanje i sl.

Unutar same aplikacije pojavljuju se bizarni problemi kao što su nemogućnost pregledavanja svih učitanih uvjeta javnopravnih tijela dok se ne izabere da se na jednoj stranici prikazuje 100 dokumenata, iako je ukupno učitano 7 dokumenata, ili aplikacija prijavljuje grešku kod potpisivanja zahtjeva, ali zahtjev je kasnije vidljiv kao uredno predan. Zatim nelogičnost u popunjavanju pojedinih rubrika, te otvaranje obaveznih elemenata za popunjavanje iako nisu očiti, popunjavanje i predavanje nekoliko puta priloga i projekata, ne postojanje jasno i nedvosmisleno povezivanje predmeta i zahtjeva, npr. zahtjeva za posebne uvjete i uvjete javnopravnih tijela s zahtjevom za građevinsku dozvolu i sl.

Zaključak

Sustav e-dozvole kao aplikacija, idejno je dobro zamišljen, ali u provedbi se zakazalo na nekoliko razina. Posebno je štetno što se u cijeli proces ušlo bez provođenja stvarnog učinka takvog propisa. Zbog toga je prvenstveno nužno provesti reviziju cijelog procesa ishođenja upravnih akata kako bi bio učinkovitiji, svrsishodniji i u konačnici garantirao kvalitetu izgrađenog prostora.

Nadalje, potrebno je snažnije u cijeli proces integrirati javnopravna tijela i cjelokupni proces integrirati kao oblik komunikacije elektronsku poštu, kako bi komunikacija bila brža i učinkovitija.

Uspoređujući s ISPU sustavom koji je podignut na značajno višu i učinkovitiju razinu, bitno je isto napraviti i s aplikacijom e-dozvole. Učestala pojava nestabilnosti sustava uvelike otežava rad. Cjelokupna aplikacija bi trebala biti puno intuitivnija i automatiziranija.

E-dozvola je konceptualno dobro zamišljen sustav kojem su nužne korekcije kako bi i u praksi bio učinkovit. Društvo arhitekata u Zagrebu spremno je aktivno sudjelovati u poboljšanju cjelokupnog sustava.

Upitnik se i dalje nalazi na poveznici.

Dodatak: Samo jedan potpis na printanom primjerku

Kolege iz 1:4:9 j.d.o.o uputile su Upit u vezi potpisivanja glavnog projekta Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja te dobile odgovor da se ispisani projekt povrđuje samo u pogledu istovjetnosti elektroničkom zapisu od strane jednog projektanta i/ili glavnog projektanta.

Mišljenje je u nastavku: