Izložba

Arhitektura kao industrijski dizajn

Autor/izvor: DAZ 25/11/2016

Ovo je osma autorova izložba u petnaest godina suradnje s Galerijom Modulor. Nakon pet izložbi o održivoj i energetski učinkovitoj arhitekturi („Sunčana arhitektura“ 2001., „Arhitektura niskoenergetske i pasivne kuće“ 2006., „Arhitektura kao energana“ 2009. i „Energetski gotovo nulta arhitektura“ 2013.) te tri tematske izložbe („Drvena urbana arhitektura Zagreba“ 2002., „Prostorne prepreke“ 2002. i „Arhitektura opeke“ 2007.), autor se ovoga puta bavi temom sinteze arhitekture i industrijskog dizajna. Kroz odabrane projekte i ostvarenja, počevši od urbane opreme, preko tipskih i predgotovljenih obiteljskih kuća različitih materijala i tehnologija gradnje, sve do inovacijskih i razvojnih projekata s naglaskom na održivosti, istražuje se i demistificira odnos arhitekture i tipske, kataloške ili serijske, odnosno industrijske proizvodnje.

Bundek, gledalište i sunčalište sa pontonskom pozornicom, 2005.

ARHITEKTURA I INDUSTRIJSKI DIZAJN

Arhitektonska rješenja Ljubomira Miščevića jasno ukazuju na njegova temeljna opredjeljenja, a to su posvećenost procesima modernizacije i humanizacije prostornog oblikovanja sa čovjekom kao osnovnim polazištem u projektantskoj metodologiji. Pri tome se posebno ističe uvođenjem principa održivog i ekološki prihvatljivog dizajna u kreativni proces. Stoga se čini da je korištenje izraza dizajn u ovom slučaju sasvim primjereno, pogotovo ako definiramo pojam dizajn kao strateški proces rješavanja problema koji potiče inovacije, izgrađuje uspjeh u gospodarstvu i vodi prema većoj kvaliteti života pomoću inovativnih rješenja, ne samo u sferi funkcionalnog, nego i doživljajnog.

prof.mr.sc. Zlatko Kapetanović

Bundek, redizajn sanitarnih kontejnera, 2005.

SVEOBUHVATNI DIZAJNER I KULTURA INOVACIJE

Eskpertiza kolege Miščevića upućuje na brojne mogućnosti koje se otvaraju arhitekturi i dizajnu u metodološkom i projektnom povezivanju oko iste agende. K tome, njegovo iskustvo upućuje i na mogućnosti prepoznavanja kulture inovacije u području širem od svake pojedinačne discipline. Agenda za poticanje takve kulture svakako će biti orijentirana održivosti ljudske vrste u materijalnoj i simboličkoj sferi, održivosti pojedinca i društvene strukture.

prof.dr.sc. Feđa Vukić

Kuća sa ECO-SANDWICH panelima, Koprivnica, 2016.

PROSTORI KREACIJE U OKVIRIMA ODRŽIVE GRADNJE

Pasivna, niskoenergetska, zelena ili održiva kuća, pojmovi su koji sve više dominiraju medijima, ali i arhitekturom. Održiva gradnja nije samo deset centimetara stiropora više. Održivost podrazumijeva i činjenicu da kuća treba kroz više desetljeća zadovoljiti potrebe stanovnika. To znači i fleksibilan tlocrt koji će moći odgovoriti različitim potrebama i funkcijama. S druge pak strane uvijek prisutan izazov estetskog usklađivanja s novonaraslim tehnološkim zahtjevima čini arhitekturu jedinstvenom avanturom. Arhitekt Miščević svakim novim projektom dokazuje kako pravila održive gradnje ne znače sputavanje kreativnosti, nego, naprotiv, iznova se shvaćaju kao poticaj za drukčije i složenije interpretacije.

Toni Bešlić, dipl.ing.arh.

Svjetiljka Europa, Caffe Europa, 1991.