Atlas
Autor/izvor: DAZ / Af 30/03/2015
Tim s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu pokrenuo je online izdanje dugogodišnjeg projekta „Atlas arhitekture“ kojim se obuhvaća tristotinjak projekata hrvatske arhitekture.
atlasarhitekture.org svojim digitalnim izdanjem verificira slijed od tristotinjak arhitektonskih radova i inaugurira metodu razumijevanja arhitektonskog djela kroz pedeset detaljno elaboriranih primjera. Ova pojedinačna djela - međaši arhitekture hrvatskog prostora - izdvojena su obzirom na dosegnutu jasnoću, slojevitost ili specifičnost projektantske metode kojom izgrađuju vlastiti-arhitektonski i opći-društveni prostor. Ovako predstavljene i podastrijete kataloške jedinice izdvojene iz baštine višedesetljetnog trajanja projekta, nastavit će se dopunjavati i sukcesivno objavljivati u inkrementima od pedeset jedinica. Program se Atlasa temelji na nizu neovisno pretraživih kategorija koje uspostavljaju raznovrsne značenjske nizove, a upravo je izbor ovog medija bio podesan za stukturiranje njegovog opežnog sadržaja. Godina nastanka, lokacija, tipološke ili kritičke odrednice dovode jedinice Atlasa u odnose koji nadilaze okvire individualnih autorskih opusa. Svako od djela predstavljeno je sažetom karticom, koncentriranim dossierom s ilustracijama, nacrtima i kraćim tekstom. Izabrane ilustracije i prateći opisi instruktivni su za poznavanje djela, koja na ovaj način počinju i međusobno interferirati. Uočavaju se sličnosti i otvaraju nove teme unutar izabranog korpusa arhitekture. Ambicija ove kolekcije gradiva je otvoriti golemi registar kao aktivnu bazu za daljnje potentne usporedbe i ponuditi razgovijetnost unutar opsežnog polja hrvatske povijesti arhitekture. Ovim se načinom reanimiraju ideje i ciljevi Atlasa kao aktivne memorije i znanja o arhitekturi u njegovim izvornim metodama istraživanja i ciljevima pedagoških pouka za buduće vrijeme.
Projekt "Atlas arhitekture" pokrenuo je krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća profesor Neven Šegvić s misijom uspostavljanja vrijednosnih pragova i pristupa arhitekturi kao segmentu kulturološkog prostora Hrvatske. Tada je formirana metoda kojom se kroz sudjelovanje na projektu i intenzivno uključenje kako u istraživanje, projektiranje tako i pedagoški rad, formirao pristup čiji su plodovi posredno informirali praksu. Uži krug sudionika je uključivao nastavnike, pripravnike, studente i vanjske suradnike koji su razmišljajući o arhitektonskim zadacima unutar šireg kulturnog konteksta vremena i njegovih izazova, ali i duboke uvjetovanosti djela njegovim tehnološkim okruženjem i prirodom djelovanja, gradili i vlastiti kreativni kredo. Stoga je kao temelj projekta, formirana memorija Atlasa, ne samo kao evidencija činjenica pohranjenih u dokumentaciji - autorskim ključem koncipirane diateke ili u bibliografiji sudionika projekta - već primarno kao vrijednosni sustav fundamentalnog znanja o hrvatskoj arhitekturi. Od 2005. godine Atlas provodi program formiranja baze podataka u elektronskom mediju.
Jedan bitan segment arhitekture.hr je mapa s lokacijama izabranih projekata. Na ovaj će način sva vremenska razdoblja biti preklopljena na karti svijeta - nekim lokacijama pridružiti će se i po nekoliko arhitektonskih projekata. Lokacije svih tristotinjak izabranih arhitektonskih primjera sada zorno stvaraju vrijedno polje, kojima se projekti dovode u vezu, međusobno posreduju i otvaraju nove razvojne linije istraživanja. Svih tristotinjak projekata je locirano, a među njima su neki po prvi puta ovim postupkom manifestirani. Među njima izdvajamo:
Zdenko Strižić, 1930. godina, Ukrajinsko kazalište, natječajni projekt, Harkov, Ukrajina
Josip Seissel, 1937. godina, Paviljon Kraljevine Jugoslavije, Međunarodna izložba umjetnosti i tehnike, Trocadero, Pariz, Francuska
Hinko Bauer, Marijan Haberle, 1939. godina, Hotel KO-OP, srušen, Ulcinj, Crna Gora
Juraj Neidhardt, 1942. godina, Planinarska kuća, srušena, Trebević, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Dragica Crnković Očko, 1950. godina, Etnografski muzej, projekt, Zagreb
Zdravko Bregovac, Vjenceslav Richter, 1956. godina, Arheološki muzej, Alep, Sirija
Vladimir Turina, Boris Magaš, 1962. godina, Narodno kazalište, natječajni projekt, Zenica, Bosna i Hercegovina
Vjenceslav Richter, 1964. godina, Jugoslavenski paviljon, 13. milanski trijenale, Milano, Italija
Bojan Radonić, Goran Rako, 1992. godina, Kongresni centar, natječajni projekt, Nara, Japan
Mnogi od navedenih projekata nisu do sada imali poznatu ili potvrđenu lokaciju. Važnost otkrivanja njihove lokacije posebno se pokazala vrijednom u slučaju Arheološkog muzeja u Alepu u Siriji, kojega su dosadašnji istraživači baveći se hrvatskom arhitektonskom prošlošću poznavali i isticali kao izuzetno vrijedan prvonagrađani rad tandema Bregovac-Richter. No ono što je do sada ostajalo nepoznato nije njegova lokacija, već podatak da je on uistinu i izveden. Projekt Arheološkog muzeja neće biti samo detaljnije elaboriran unutar atlasarhitekture.org, već će biti uskoro i interpretiran u formatu znanstvenog teksta.
Lokacija projekta kazališta u Harkovu, nije do sada bila široko poznata, iako je autor osvojio jedno od tri jednakovrijedna prva mjesta 1930. godine. Rad je prepoznat kao izuzetan te je ostvario visoki arhitektonski plasman na međunarodnom natječaju.
Planinarska kuća Jurja Neidhardta na Trebeviću kod Sarajeva isto je tako oteta zaboravu. Iako više ne postoji, nezaobilazan je dokument vremena o izuzetnoj projektantskoj osobnosti arhitekta i njegovom umijeću istovremenog sučeljavanja Le Corbusier-ovskih i lokalnih graditeljskih tradicija.
Neizvedeni projekt Etnografskog muzeja Dragice Crnković Očko, objavljen u časopisu "Arhitektura", bio je jedini poznati trag ove nažalost ne široko poznate, darovite hrvatske arhitektice.
Navedeni su primjeri samo uvod u internet izdanje atlasarhitekture.org kojime se on afirmira kao generator znanja čiji će doprinosi uskoro biti i predstavljeni javnosti.
http://www.atlasarhitekture.org/
voditelj projekta: prof. dr. sc. Andrej Uchytil
autori Atlasa: Andrej Uchytil, Melita Čavlović
glavna i izvršna urednica: Melita Čavlović
urednice Imenika arhitekata: Marina Smokvina, Mojca Smode Cvitanović
umjetnički direktor: Damir Gamulin
programska podrška: Bruno Babić
lektorica: Sanja Bosak
prevoditelj: Graham McMaster
br /