Izložba

Bombardiranje očnog živca

Autor/izvor: DAZ / MSU 04/07/2013

Miroslav Šutej je sa samo 29 godina već bio zvijezda na europskoj likovnoj sceni: osvojio je Grand Prix na Bijenalu mladih u Parizu i bio je naš predstavnik na Venecijanskom bijenalu. Usto, rad „Bombardiranje očnog živca“ otkupila je njujorška MoMA, kao vrhunsko djelo op-arta, i do sada ga publika u Hrvatskoj nije imala priliku vidjeti. Proučavajući optiku, stvorio je djelo od kojeg će vam se i danas doslovno zavrtjeti u glavi.

Nakon op-arta neprestano je imao nova istraživanja i raznolike radove, npr. mobilne grafike, futurističke crteže antimode, instalacije, a radio je i dizajn – mnogi će se sjetiti i njegovog kultnog Kviska za legendarni televizijski kviz. Za svoj rad dobio je šezdesetak nagrada. Bavio se i televizijskom animacijom, scenografijom te dizajnom i uređenjima interijera. Oblikovao je zastavu i grb Republike Hrvatske, te grb i zastavu Predsjednika Republike Hrvatske. Uz Šimuna Šuteja i Vilka Žiljka oblikovao je novčanice hrvatske kune. Bio je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i u Širokom Brijegu te redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) – akademik. Živio je i radio u Zagrebu i Kutini, a od 1968. boravio je i radio svake godine po tri mjeseca u Motovunu u Istri, gdje je osnovana Fundacija Miroslava Šuteja. Galerija Fundacije otvorena je 19. prosinca 2012. godine.

Djelo Miroslava Šuteja (1936-2005) bogato je, raznoliko, metierski razgranato, ludičko, vizualno pamtljivo, uvijek na tragu nekog novog eksperimenta i propitivanja mogućnosti likovnog izričaja. Kritika ga je jednodušno smatrala autentičnim inovatorom, pronalazačem novih likovnih mogućnosti, podjednako u mediju crteža, grafike, kolaža, objekata i ambijenata.

Izložba Miroslava Šuteja s više od četiristo radova, najveća i najopsežnija umjetnikova retrospektiva, u kronološko-tematskom slijedu nastoji obuhvatiti sve faze njegova stvaralaštva. Prvi puta u prostoru izložbe bit će kutak za djecu: „Mini Šutej“, u kojem će biti radionica, replike Šutejevih radova te Toshibini tableti s animacijama mobilnih grafika. Izložbu prati i bogat edukativni program koji će se održavati cijelo ljeto, predavanja i tematski razgovori.

Retrospektivnom izložbom obuhvatili smo skoro pedeset godina dugi niz umjetnikovih različitih tematskih i medijskih promišljanja ostvarenih u mnogobrojnim ciklusima – od figurativnih studentskih crteža i gvaševa iz dugoreških dvorišta nastalih pod utjecajem nadrealizma i picassovskog kubizma do apstraktnih slikocrteža iz devedesetih godina u kojima sažima svoj cjelokupan rad. Željeli smo pokazati što više „različitih Šuteja“ koje smo tijekom desetljeća mogli pratiti na manjim izložbama, na kojima se najčešće predstavljao s najnovijim radovima i koji su u najvećoj mjeri ostali teško sagledivi unutar njegova cjelokupnog opusa. Izložba nam pruža mogućnost da prvi put sagledamo ne samo brojnost njegovih tematskih krugova, nego i uzročno-posljedične veze koje su u određenom trenutku vodile prema nalaženju likovnih rješenja ili pak naglom napuštanju istraživanja i okretanju nečemu posve novom i drugačijem. Ujedno, istaknuti su radovi koji su važni kako za umjetnikov razvojni put tako i za povijest hrvatske likovnosti druge polovine 20. stoljeća, a koje hrvatska publika nije imala prigodu vidjeti – poput Bombardiranja očnog živca (koju je 1965. godine otkupio Museum of Modern Art iz New Yorka kao jedan od vrhunskih primjeraka hrvatskog op-arta pa je otad naša publika nije imala priliku vidjeti), ambijenta Kiša i instalacije Identitet (iz Universalmuseuma Joanneuma u Grazu, nikad izlagani u Hrvatskoj) – te prezentirati one cikluse koji su nastali usporedo sa svjetskim trendovima, npr. skice za ambijente i ciklus Antimoda rađene u duhu pop-arta iz šezdesetih godina, kao i one radove koji zadivljuju profinjenošću izvedbe i besprijekornom estetizacijom i za koje jednostavno moramo reći da izazivaju čisto bezinteresno sviđanje. Pokušali smo na nekoliko mjeseci „uhvatiti“ tog neuhvatljivog i šutljivog individualca koji je rijetko govorio o svom radu, umjetnika koji se nije udruživao u grupe i pisao manifeste, nego se, upravo suprotno, opirao svrstavanju u bilo kakve stilske ili teorijske ladice, autora koji je ostvarenjima na području dizajna ušao u sferu svakodnevnog života najizloženiju javnosti, ali za kojega i danas možemo reći da ga nedovoljno poznajemo. Velikim brojem izložaka, više od četiristo, željeli smo pokazati oblikovno bogatstvo Šutejevih radova.

Nije volio davati intervjue niti biti u središtu pozornosti, štoviše mnogi su njegovi suvremenici govorili da je šutljiv, baš kao što mu ime kaže. No jednom je prigodom ipak sam poželio nešto kazati o svome radu: „Cilj likovnog djela je da djeluje na promatrača; da ga se dojmi, da mu bude izazov, poruka, da ga uvjeri i da ga potakne na razotkrivanje, domišljanje; ne da ga razumije, već da s njim komunicira. (…) Kad u sadašnjem trenutku gledam prijeđeni put, uočavam da je čitav moj rad baziran na vježbi usavršavanja i obogaćivanja imaginacija, na nastojanju da se ne institucionaliziram, da upijajući od svih događaja koji me prate nadograđujem i razvijam svoj rad. Da tražim, nađem i da se mijenjam idući od pronađenog do novog pronalaska, da kod svakog dostignutog cilja postavim novi, nepoznati cilj tražeći oblike koji nisu prepoznatljivi, razumljivi i koji traže napor oka i duha. To sigurno nije lakši put, a izazovniji je tim više što sa svakom novom etapom u radu ne izlazim pred promatrače dočekan blagonaklono, nego ih trebam zaintrigirati da pokušaju naći u mom stvaralaštvu nešto na čemu će moći početi graditi, odgonetavati i komunicirati s mojim djelom.“

U katalogu uz izložbu sažimaju se i problematiziraju sve Šutejeve umjetničke faze, a suveniri nadahnuti njegovim poznatim radovima svakako će pridonijeti popularizaciji tog jedinstvenog opusa.

Kustosica: Snježana Pintarić
Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH, Ive Josipovića.