Vjenceslav Richter (Omilje, 1917. – Zagreb, 2002.) jedna je od ključnih ličnosti hrvatske umjetničke scene druge polovice 20. stoljeća, čije arhitektonsko i umjetničko stvaralaštvo zauzima i važno mjesto u europskoj povijesti umjetnosti. Jedan je od osnivača grupe EXAT 51, aktivan sudionik međunarodnog pokreta Novih tendencija, autor brojnih arhitektonskih projekata javne i stambene namjene i idejnih rješenja u području urbanizma. Nadalje, autor je brojnih teorijskih tekstova o sinteznim pristupima u arhitekturi, urbanizmu i likovnosti kojima je postavio teorijsku i znanstvenu podlogu svojim projektima utemeljenima na interdisciplinarnom pristupu.

 

Polazna su točka izložbe sinteza i sintezni pristup, koji su utkani u svaki segment Richterova stvaralaštva, kako umjetničkog tako i onog u području teorijskog promišljanja i eksperimentalno-istraživačkog djelovanja. Na izložbi će biti istaknuti neki od ključnih projekata koji su nastajali u drugoj polovici 20. stoljeća i kojima je Richter ostvario međunarodnu karijeru – jugoslavenski paviljoni u Bruxellesu, Torinu i Milanu, potom projekti muzejskih zgrada kao što je Muzej za prostorne eksponate, Muzej evolucije u Krapini, Muzej revolucije u Beogradu i Arheološki muzeju u Aleppu. Richter je, između ostalog, autor projekata Vile Zagorje i tvornice Saponija u Osijeku, a jedno od ključnih ostvarenja sredinom šezdesetih bio je vizionarski arhitektonsko-urbanistički projekt Sinturbanizam u kojem je ostvaren dijalog arhitekture i likovnosti.

 

Čvrsta povezanost arhitekture i likovnosti bit će prikazana kroz cikluse radova sistemske skulpture, slikarstva i grafike u kojima je Richter istraživao mogućnosti sinteze eksperimentirajući u različitim umjetničkim medijima te daljnji razvoj te ideje u ciklusima spontanog, semi-spontanog, slobodnog i gravitacijskog crteža te grafika. Izdvojeni segment izložbe bit će posvećen njegovoj ulozi u području primijenjenih umjetnosti, dizajna i kazališne scenografije kroz pregled najvažnijih ostvarenja.

Richter jedan je od autora Manifesta grupe EXAT 51, veliki kritičar i istraživač, uvijek aktivan sudionik u kulturnom i znanstvenom životu čija su istraživanja bila usmjerena prema stvaranju jednog humanijeg svijeta.

 

Na izložbi će biti prikazani upravo ti procesi istraživanja mogućnosti sinteze u području likovnosti u kojem su nastajali visokoestetizirani arhitektonski projekti i umjetnički radovi. Richter kao vrstan autor i istraživač novih područja, teoretičar i kritičar, projektima je pristupao cjelovito, često projektirajući i namještaj, stoga će biti prikazani neki od najranijih primjera, poput stolice za Dom HDLU-a, namještaja za milanski trijenale 1959. i namještaja koji je oblikovan za jugoslavenski paviljon u Torinu.

 

Na izložbi će biti prikazano više od 200 radova, maketa i nacrta najvažnijih arhitektonskih projekata, skulptura, crteža, grafika i slika koji su posuđeni iz dvadesetak institucija, muzeja, arhiva i privatnih kolekcija.

 

Uz izložbu bit će objavljena publikacija s prilozima teoretičara arhitekture, povjesničara umjetnosti i konzervatora-restauratora: Zvonko Maković, Vesna Meštrić, Maroje Mrduljaš, Vladimir Kulić, Karin Šerman, Igor Ekštajn, Rika Devos, Mil de Koning, Ivo Čović, Lovorka Magaš Bilandžić, Vanja Brdar Mustapić, Snježana Pintarić, Ivan Rupnik, Günther Holler-Schuster, Leila Topić, Mirta Pavić, Šime Perović, Zrinka Ivković.

 

Urednice su kataloga Vesna Meštrić i Martina Munivrana, a grafičko oblikovanje potpisuje Aleksandra Mudrovčić.

 

Autorica izložbe: Vesna Meštrić

Likovni postav izložbe: Vladimir Končar (Studio Revolucija), Vedran Kasap i Ozana Ursić (Clinica Studio)

Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom Kolinde Grabar Kitarović, predsjednice Republike Hrvatske.

 

SIG 8, C dccd (Sistemska grafika), 1970 (snimila Ana Opalić)_detalj

 

Jugoslavenski paviljon za trijennale u Milanu, 1964, Arhiv Richter-RET

 

Perspektivni prikaz Zigurata, Sinturbanizam, 1963-64, Arhiv Richter AVR-N08

 

Rastavljena sfera II, 1967., Foto Goran Vranić, Zbirka Richter, MSU Zagreb

 

F171_38 Jugoslavenski paviljon na Expo 58 u Bruxellesu, Milan Pavić

 

Centra 3, 1964 (1), (snimio Goran Vranić)

 

Maketa projekta stambenog objekta u Zagrebu, 1968 (3) (snimila Ana Opalić)

 

Reljefometar 5, 1973 (1), (snimila Ana Opalić)