13/07/2007

Nagrade UHA-e za 2006. godinu (pdf)




Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA)
Trg bana J. Jelačića 3/I, Zagreb

Zagreb, 05. srpnja 2007.




Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2006. godini
Zagreb, 05. – 22. srpnja 2007. Muzej za umjetnost i obrt, Trg maršala Tita 10


U prostoru Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu u četvrtak 05. svibnja 2007., u 18.00 sati, svečano je otvorena “Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2006. godini”
Nositelj i organizator Izložbe je Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA), Trg bana J. Jelačića 3/I, Zagreb.

Na ovogodišnjoj izložbi je predstavljeno 128 autorskih ostvarenja hrvatskih arhitekata, realiziranih u protekloj 2006. godini, u Hrvatskoj i svijetu.
Na Izložbi sudjeluje 152 autora i njihovih 205 suradnika.

Ostvarenja su postavljena prema kategorijama prijavljenih radova; obiteljske kuće (14 radova), višestambene zgrade (19 radova), stambeno-poslovne zgrade (8 radova), poslovne i javne zgrade (39 rada), rekonstrukcije i dogradnje (9 radova), intervencije u javnom prostoru (5 radova), interijeri (24 rada) i nakladništvo (10 radova) u horizontalnom nizu, a svaki rad je predstavljen sa dva (2) kaširana plakata. 4 rada su van konkurencije.

Izložbu je svečano otvorio predsjednik UHA, mr.sc. Saša Randić te proglasio dobitnike nagrada Udruženja hrvatskih arhitekata za najuspješnija arhitektonska ostvarenja u protekloj 2006. godini.


Dobitnici nagrada UHA-e u 2006. godini

Stručni savjet UHA Goran Rako (voditelj), Marko Dabrović, Ivana Ergić, Mladen Jošić, Sabina Majdandžić, Tomislav Petrinjak i Nikola Popić nominirao je godišnja ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2006. godini za nagrade UHA-e.


Nagradu “VIKTOR KOVAČIĆ” za životno djelo kao najviše priznanje za cjelokupni životni opus, Udruženje hrvatskih arhitekata ove godine dodjeljuje arhitektu BOGDANU BUDIMIROVU iz Zagreba.

OBRAZLOŽENJE

Bogdan Budimirov (1928.) započeo je svoju profesionalnu karijeru veoma rano, još za vrijeme studija, u uvjetima poslijeratne obnove i sveopće oskudice. Potaknut idejama istraživanja odmah se uključio u projekte masovne gradnje, od studentskih domova, preko socijalnih stanova do jeftinih turističkih kompleksa. Ta ga je praksa dovela do kriterija minimalnih uvjeta gradnje iz čega se razvio poseban interes za oblikovanje sustava koji integriraju u cjelovit dizajnerski postupak prividno razdvojene procese - konstrukciju, tehnologiju i oblikovanje. Krećući se u područjima ekstremno limitiranih operacija njegova je praksa nužno izašla iz standardnih okvira arhitektonskog i dizajnerskog produkta što ga je dovelo na posve nove i neistražene teritorije na kojima je trebalo djelovati poput istraživača i pronalazača. U području sistemskog dizajna uklonjene su granice između arhitekture i dizajna a postupak građenja i oblikovanja tretiran je na način industrijskog dizajna. Takva je praksa podrazumijevala timski rad i finalni proizvod kao rezultat organizacije cjelokupnog sustava.
Budimirov je jedan od pionira montažne gradnje velikih serija i industrijskog proizvođenja građevina. Autor je mnogobrojnih inovativnih rješenja u graditeljstvu i proizvodnji namještaja od kojih su nekolicina zaštićena domaćim i inozemnim patentima. Budimirov se veoma rano, već početkom šezdesetih, afirmirao kao autor ili koautor različitih montažnih sistema za građevine od betona, čelika i drveta. Krajem šezdesetih nastavlja svoju praksu u Muenchenu gdje za veliku projektnu tvrtku Plan GmbH projektira i izvodi novi sajam u Nuernbergu te vodi natječajne projekte za ministarstva u Bonnu, sjedište SPD u Bonnu i novu zračnu luku u Muenchenu. U osamdesetima napušta arhitektonsku praksu i posvećuje se dizajniranju ekskluzivnog uredskog namještaja. Po povratku u Hrvatsku, 1988. godine, nastavlja s dizajnerskom praksom i aktivno djeluje u profesionalnim udrugama.
Radovi Bogdana Budimirova objavljeni su u uglednim domaćim i inozemnim publikacijama među kojima se posebno izdvajaju knjige Uda Kultermana s pregledima suvremene svjetske arhitekture.
Vladimir Mattioni



Dobitnik nagrade “NEVEN ŠEGVIĆ” za 2006. godinu je arhitekt VLADIMIR MATTIONI iz Zagreba za ukupni publicistički, kritički i teorijski rad na području arhitekture i urbanizma.



OBRAZLOŽENJE:

Vladimir Mattioni: koncept-kontekst-stvarnost
Vlado Mattioni jedinstven je protagonist hrvatske kulturne scene čija je djelatnost u isto vrijeme vrlo individualna ali i usmjerena prema otvaranju novih horizonta kako za struku tako i za širu društvenu zajednicu. Doprinos Vlade Mattionija treba sagledati u rasponu njegovih interesa i sposobnosti amalgamiranja različitih disciplina i područja djelovanja pri čemu njegov osebujni rad ostaje koncentriran na odista bitne teme koje često znaju ostati izvan kadra površnog promatranja glavnih strujanja kulture.
Educiran kao arhitekt, od 1975 do 1990 Vlado Mattioni sa svojim partnerom Ratomirom Kulićem provodi projekt Verbumprogram i aktivni je protagonist živahne Jugoslavenske neo/post-avangardne konceptualne «nove umjetničke prakse». Teorijski visokoartikuliran Verbumprogram je bio «post-artistički i pred-znanstveni fenomen»..
Dolaskom u Zagreb početkom devedesetih, Mattioni na arhitektonskoj scenu uvodi metodu analize utemeljenu u povezivanju strukovnog, kulturnog i opće-društvenog konteksta što mu omogućuje anticipaciju i kritiku promjena koju će donijeti novi ekonomsko-politički poredak. Pri tome Mattioni ističe temeljni pomak u urbanističkom planiranju od forme prema programu. Svoju aktivnost na osmišljavanju i zagovaranju suvremenih urbanističkih strategija u kojima će tema artikulacije i baratanja javnom domenom ostati središnjom kritičkom točkom Mattioni razvija u organizaciji serije simpozija Okviri Metropole 1995.-99. Na sličnom tragu su bile postavljene i druge Mattionijeve inicijative poput instaliranja popularno zvane Dječje sobe, think-tanka u sklopu Gradskog zavada za planiranje razvoja Grada Zagreba, sudjelovanja u brojim seminarima te 2001. pokretanja prvog hrvatskog on-line e-zinea za probleme arhitekture, urbanizma i srodnih disciplina. Sve te akcije bazirane su na suradništvu, multidisciplinarnosti, otvorenosti diskursa, intelektualnoj gibljivosti. Tim strategijama i taktikama se urbanistička struka trebala pripremiti na aktivno sudjelovanje u radikalnim promjenama u izgrađenom okolišu koje su uslijedile u 21. stoljeću.
Post-tranzicijsku urbanu kakofoniju Mattioni zamjećuje u koncepcijom jedinstvenoj knjizi «Zagreb se mijenja» iz 2003. Knjiga kroz format boogazina opisuje situaciju koju, prema Mattioniju, karakterizira proces samoorganizacije i pragmatične logike slijeđenja interesa kapitala.
Nakon 2000. Mattionijeva produkcija knjiga koje piše ili uređuje te uglavnom sam i dizajnira dostiže visoki ritam, dok se za javljanje u periodici odlučuje samo u onim prilikama kada poput intelektualnog sladokusca osjeća da ga poneka tema posebno motivira za esejistički pristup. No njegov afiniteti svrstavaju ga među angažirane intelektualce koji dokazuju da se o gradogradnji može misliti artikulirano i uz odbijanje neprincipijelnosti. Mattioni se s jednakom predanošću i uvjerljivošću bavi raznim, no brižljivo odabranim temama koje se u najvećem dijelu presijecaju u fenomenu urbanosti kojeg Mattioni problematizira kao asemblaž umjetničkih praksi, politike, arhitekture, svakodnevice... Istovremeno osjetljiv za društvenu stvarnost i za sofisticirane kulturne teme, Mattioni je dragocjeni kulturni radnik i elokventni tumač hrvatske arhitektonske i urbanističke problematike.
Maroje Mrduljaš


Godišnja nagrada “VIKTOR KOVAČIĆ” za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u protekloj 2006. godini dodijeljena je autorima Vedranu Pedišiću i Emilu Špiriću za rad:

Rekonstrukcija i dogradnja OŠ "Tituš Brezovački", Špansko I u Zagrebu
autori: Vedran Pedišić i Emil Špirić
suradnici: Hrvoje Davidovski, Mladen Hofmann, Gordana Gregurić
fotografija: Sandro Lendler


Suverenim rješavanjem funkcionalnih, možemo reći «nojfertovskih» zadataka, te ostvarivanjem pritom korisnih i ugodnih prostora boravljenja, a sve uz minimalno korištenje arhitektonske dramaturgije, čijim viškom arhitektura često zna izgubiti svoj smisao, izdvojio se projekt Rekonstrukcije i dogradnje OŠ „Tituš Brezovački“, Špansko I u Zagrebu, autora Vedranu Pedišiću i Emilu Špiriću te su time i dobitnici nagrade “VIKTOR KOVAČIĆ” za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u protekloj 2006. Godini.



Nagrada “DRAGO GALIĆ” za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture u 2006. godini dodijeljena je autoru Hrvoju Njiriću za rad:

Mini stambeno naselje u Gračanima, Zagreb
autor: Prof. Hrvoje Njirić
suradnici: Tena Žic i Juan J. NuA^ez Andrade

Postizanje iskoraka unutar stambene tipologije, koju bezrazložno zovemo Urbane vile tepajući nemuštim ožbukanim kockama 10x10x10m koje prekrivaju pitome hrvatske brežuljke i voćnjake, smatramo mjestom kojim se arhitektura vraća kao dominirajući element uspješnosti ili neuspješnosti stambene arhitekture.
Iz toga razloga nagradu “DRAGO GALIĆ” za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture u 2006. dobiva Prof. Hrvoje Njirić za Mini stambeno naselje u Gračanima, Zagreb.



U kategoriji najuspješnijeg ostvarenja na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2006. godini nagrada “BERNARDO BERNARDI” dodijeljena je radu:

Memorijalni muzej JUSP Jasenovac, stalni postav izložbe

arhitektura
autor: Helena Paver Njirić
suradnici: Ana Krstulović, Marin Kaliterna, Anči Bošnjak, Vesna Kovačević
konstrukcija, detalji: Berislav Medić

izložba-koncepcija i postav
autorica: Leonida Kovač
multimedija: Dubravko Kuhta Tesla
fotograf: Damir Fabijanić


U kategoriji koja je ove godine bila posebno izjednačena, jedan rad izdvojio se arhitekturom koja nastaje više srcem nego razumom. Dolazeći ponekad i do ruba banalnosti ovaj projekt pokazuje nam da neke stvari niti je moguće niti potrebno shvatiti, već ih trebamo i možemo samo osjetiti. Nagrada Bernardo Bernardi, za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja, zato se dodjeljuje Heleni Paver Njirić za Memorijalni muzej JUSP Jasenovac, stalni postav izložbe.


za Stručni savjet UHA

doc. Goran Rako
dopredsjednik UHA i voditelj Stručnog savjeta UHA


NAGRADE UDRUŽENJA HRVATSKIH ARHITEKATA (uha)


Udruženje hrvatskih arhitekata kao poticaj stvaralaštvu s područja arhitekture, urbanizma i dizajna te kao poticaj javnoj afirmaciji misli i djela hrvatskih arhitekata, u cilju promicanja društvene uloge arhitektonskog stvaralaštva i vrednovanja arhitektonskih dostignuća u vremenskom slijedu njihova nastajanja dodjeljuje dolje navedene nagrade.
"Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitekata" ima tradiciju dugu preko 30 godina. Arhitekti na Izložbu mogu prijaviti i izložiti samo ona arhitektonska djela koju su realizirana u protekloj godini.
Sve realizacije predstavljene na Izložbi konkuriraju za 4 godišnje nagrade UHA-e;

* nagradu "VIKTOR KOVAČIĆ" za životno djelo kao najviše priznanje za cjelokupan životni opus u svim domenama arhitektonskog stvaralaštva;
* nagradu "VIKTOR KOVAČIĆ" za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva za proteklu kalendarsku godinu;
* nagradu "DRAGO GALIĆ" za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture za proteklu kalendarsku godinu;
* nagradu "BERNARDO BERNARDI" za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja za proteklu kalendarsku godinu;
* nagradu "NEVEN ŠEGVIĆ" za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture.


(1) Nagradu "VIKTOR KOVAČIĆ" ustanovila je Skupština Društva arhitekata Hrvatske (DAH) 1959. godine kao nagradu za životno djelo i kao godišnju nagradu.
Nagrada "VIKTOR KOVAČIĆ" nosi ime po hrvatskom arhitektu (1974. – 1924.), sveučilišnom profesoru, koji je probijao putove moderne arhitekture i bio promotor arhitektonske misli i zbivanja u Hrvatskoj početkom XX. stoljeća. Kovačić je svojim svestranim djelovanjem kao arhitekt, pisac i pedagog odlučno utjecao na razvitak arhitekture u Hrvatskoj. Isticanjem profesionalne etike i umjetničkog značaja arhitekture pridonio je i proširio društvenu odgovornost arhitekta gotovo na sva područja prostornog oblikovanja te zacrtao nove putove i označio početak moderniteta u suvremenoj hrvatskoj arhitekturi.

Nagrada "VIKTOR KOVAČIĆ" dodjeljuje se u obliku plakete s likom arhitekta Viktora Kovačića, rad medaljara i kipara Ive Kerdića.

(2) Nagradu "DRAGO GALIĆ" ustanovilo je Predsjedništvo Saveza arhitekata Hrvatske (SAH) 1983. godine radi izdvojenog i potpunijeg vrednovanja stambene arhitekture sa ciljem da se posebno naglasi njen širi stručni i društveni značaj i to kao godišnju nagradu za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture;
Nagrada "DRAGO GALIĆ" nosi ime po arhitektu (1907 – 1992), akademiku i dugogodišnjem sveučilišnom profesoru Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čija je aktivnost ostavila značajne tragove na gotovo svim poljima djelovanja arhitekta, a posebno na afirmaciji stvaralaštva na području stambene arhitekture.

Nagrada "DRAGO GALIĆ" dodjeljuje se u obliku plakete sa likom arhitekta Drage Galića, rad akademskog kipara Kažimira Hrastea.

(3) Nagradu "BERNARDO BERNARDI" ustanovilo je Predsjedništvo Saveza arhitekata Hrvatske (SAH) 1989. godine, radi izdvojenog i potpunijeg vrednovanja arhitektonskog i dizajnerskog dostignuća na području unutrašnjeg uređenja i to kao godišnju nagradu za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja;
Nagrada "BERNARDO BERNARDI" nosi ime po arhitektu (1921–1985) čija je stručna aktivnost ostavila duboke tragove na plastično-oblikovnom polju arhitektonskog djelovanja, a posebno na afirmaciji stvaralaštva na području dizajna i unutrašnjeg uređenja. Odabirom imena arhitektonske nagrade željela se naglasiti širina mogućeg djelovanja arhitektonskog stvaralaštva te stimulirati rad i vrhunske rezultate na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja.

Nagrada "BERNARDO BERNARDI" dodjeljuje se u obliku plakete sa likom arhitekta Bernarda Bernardia, rad akademskog kipara Vaska Lipovca.

(4) Nagradu "NEVEN ŠEGVIĆ" ustanovila je Skupština Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) 1997. godine, sa ciljem promoviranja publicističke, kritičke, znanstveno-istraživačke i teorijske misli tiskane o arhitekturi;
Nagrada "NEVEN ŠEGVIĆ" nosi ime po arhitektu (1917-1992) i dugogodišnjem sveučilišnom profesoru Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čija je između ostalog, publicistička aktivnost u urbanističko-arhitektonskim kulturološkim studijama, kao i svojim neposrednim i britkim mislima izrečenim originalnim stilom, te slojevitošću i kompleksnošću dosegla sam vrh arhitektonske kritike te bila pokretač arhitektonske pojavnosti minulih desetljeća i čiji se utjecaj značajno odražavao u mnogobrojnim naraštajima hrvatskih arhitekata.

Nagrada "NEVEN ŠEGVIĆ" dodjeljuje se u obliku plakete, zajednički autorski rad akademskog slikara Ive Šebalja i arhitekta Nenada Fabijanića.