Izložbe
15/04/2011
ARHITEKTURA ZA HUMANIJI SVIJET− Jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera za Expo 58
Izložba Arhitektura za humaniji svijet – Jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera za Expo 58, postavljena na 1. katu prostora za povremene izložbe, kroz odabir projekata autor kojih je Vjenceslav Richter, tematizira ulogu propagandnih izložbi od druge polovine 1944-ih do sredine 1960-ih godina u promociji kulturnog identiteta, a sastoji se od nekoliko razina prezentacije: odabira karakterističnih primjera koji dokumentiraju Richterov stvaralački doprinos toj temi, zasebne cjeline posvećene paviljonu na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1958. koji uključuje rekonstrukciju postava odnosno nastupa tadašnje Jugoslavije na toj manistefaciji, kontekstualiziranja Richterovog djelovanja na području izložbene arhitekture u okviru njegova opusa te "mapiranje" pojedinačnog djela u okviru suvremene arhitektonske produkcije, političkih prilika i kulture. Izbor eksponata se zasniva na arhivskom materijalu, fotografijama, crtežima i nacrtima paviljona i detalja postava (Arhiv Horetzky), predmetima iz fundusa MSU, djelima posuđenim iz Moderne galerije u Zagrebu, Moderne galerije u Ljubljani, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka te video i filmskoj dokumentaciji (HRT).
Autorica izložbe: dr. sc. Jasna Galjer
Slikovni materijal uz najavu izložbe o paviljonu Vjenceslava Richtera na Expou 1958. korišten je iz Arhiva Horetzky d.o.o.
ZA AKTIVNU UMJETNOST − Nove tendencije 50 godina poslije (1961-1973)
Izložba Za aktivnu umjetnost − Nove tendencije pedeset godina poslije (1961-1973), veliki je projekt koji nije samo prigodno obilježavanje obljetnice, nego ponajprije iskaz o umjetničkoj važnosti Zagreba na kulturnoj karti Europe i Muzeja kao aktivnog čimbenika u promicanju novih vrijednosti i pokreta.
U razdoblju od 1961. do 1973. godine tadašnja Galerija suvremene umjetnosti u Zagrebu, danas Muzej suvremene umjetnosti, na inicijativu nekolicine umjetnika, likovnih kritičara i kustosa, organizirala je pet izložbi, popraćenih simpozijima i publikacijama. Na manifestacijama je sudjelovalo mnogo umjetnika i umjetničkih grupa iz čitavog svijeta stvaralaštvo kojih se oslanja na tradiciju konstruktivizma, neoplasticizma te ideje Bauhausa. Pokretu su se priključili i mnogi poznati domaći i strani teoretičari umjetnosti. Svaka od tih "bienalnih" manifestacija, otvarala je nova poglavlja u umjetnosti, od konstruktivne i kinetičke, do kompjutorske i konceptualne.
Na 2. katu izložbenog prostora oživjet će svih pet manifestacija Novih tendencija i u kronološkom slijedu od 1961. do 1973. godine pokazati zašto su ondašnja Gradska galerija suvremene umjetnosti i Zagreb bili upisani kao svjetsko središte umjetničkih događanja. U fundusu MSU čuvaju se dragocjena djela iz tog razdoblja, moglo bi se reći zamalo cijela međunarodna scena u malom, a naša ih publika nije imala prigode vidjeti okupljena na jednom mjestu. Kao dodatnu atrakciju, ističemo i radove novotendencijaša sa samostalnih izložbi, te ambijente, među kojima pozornost privlače oni Jesusa Raphaela Sotoa Vibracija metala i Mali penetrabl. Ta su djela bila izložena 1970. na samostalnoj izložbi, a sada su restaurirana i postavljena prema izvornim nacrtima umjetnika. Isto tako, restauriran je rad Kolomana Novaka Svjetlosne orgulje iz 1968. Dio izložbe bit će posvećen i dokumentacijskoj i arhivskoj građi Novih tendencija koja se čuva u MSU−u, među ostalim npr. korespondencija umjetnika i galerista, izjave umjetnika i teoretičara, programi, povijesne fotografije.
Kustosica izložbe: Ivana Janković
Autorski tim: Kristina Bonjeković Stojković, Nataša Ivančević, Ivana Janković, Vesna Meštrić, Leila Topić, Jadranka Vinterhalter
Autor postava: Darko Fritz
Izložbe se mogu pogledati do 29. svibnja.