Arhitektonsko nasljeđe
Energetska učinkovitost i arhitektonsko nasljeđe
Autor/izvor: DAZ 27/03/2013
Društvo arhitekata Zagreba poziva Vas u četvrtak 28. ožujka u 18.00h na predavanje „Energetska učinkovitost i arhitektonsko nasljeđe“ koje će održati arhitekt Zlatan Šljivić.
Energetska učinkovitost prisutna je, na razne načine, kroz cijelu povijest gradjenja. Zbog povećanog interesa za zaštitu okoliša i opasnosti od globalnog zagađenja, zatopljenja i drugih povezanih opasnosti, u arhitekturi i zgradarstvu zauzima posljednjih pedesetak godina sve značajniju ulogu.No, njezina važnost, kao i sveprisutna, opravdana težnja za smanjenjem globalnog zagađenja i ukupne potrošnje energije ne smiju nas odvesti u krivom smjeru, niti omesti u cjelovitom rješavanju složenih zadataka pri rekonstrukciji i obnovi arhitektonskog nasljeđa. Napori konzervatora i ekologa trebaju težiti istom zajedničkom cilju - održivom razvoju. Očuvanje prirodnih, materijalnih i kulturnih resursa RH, podrazumijeva i uključuje naročitu brigu za naše arhitektonsko nasljeđe.
Reichstag, Berlin, Njemačka; 1992. - 1999. / 1961. - 1973. / 1894. arhitekti: Norman Foster, George Ferguson / Paul Baumgarten / Paul Wallot
Udjel spomenički zaštićene arhitekture u ukupnom građevnom fondu RH je relativno malen i nije od presudne važnosti za energetsku bilancu zemlje, ali neagresivno, primjereno i konzervatorski prihvatljivo poboljšanje energetske učinkovitosti povijesnih zgrada i arhitektonskog nasljeđa u cjelini, djeluje pozitivno i poticajno na njihovo buduće korištenje i očuvanje.
Cilj je, dakle, izvr&ˇiti tehničko i građevinsko - fizikalno optimiranje povijesnih zgrada, ali ne doslovnom, nekritičkom i neinventivnom primjenom normi i preporuka za novogradnje. Potrebno je i vrijedno uložiti truda i znanja svih uključenih sudionika u iznalaženje, utvrđivanje i uhodavanje postupaka i metoda energetski učinkovite obnove arhitektonskog nasljeđa, koje su u najvećoj mogućoj mjeri prilagođene i primjerene posebnostima i vrlinama povijesnih zgrada.
..."Cilj je Republike Hrvatske zaštititi, očuvati i unaprijediti zaštitu kulturne baštine, te potaknuti i razvijati njezino korištenje na održiv način.".... (Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine RH za razdoblje 2011.–2015.; MK RH, srpanj 2011.)
Werkbundsiedlung, kuće br. 8. - 11., Beč, Austrija; 2010. - 2012. / 1983 - 1985. / 1932. arhitekti: Martin Praschl i Azita Praschl Goodarzi / Adolf Krischanitz / Josef Hoffmann
Ozbiljno, kreativno i mudro promišljanje svakog pojedinog zahvata bitno je i nužno pri energetski učinkovitoj obnovi arhitektonskog nasljeđa.
Kakva je praksa i svakodnevica u poslovima obnove povijesne arhitekture u Hrvatskoj, kojim poteškoćama, problemima i ograničenjima smo najčešće izloženi u fazi koncipiranja i izrade projekata obnove arhitektonskog nasljeđa? Što je moguće učiniti da bismo unaprijedili i poboljšali navedene procese i postigli bolje rezultate odmah i ovdje? Kakva je situacija u drugim zemljama Srednje Europe? Koja pozitivna, ali i negativna iskustva naših bližih i daljih susjeda možemo i moramo ozbiljno vrednovati? Kako zaštiti arhitektonsko nasljeđe novijeg doba, koje je vrlo često žrtva neprimjerenih obnova i intervencija? Koje sanacijske principe i smjernice primjeniti za postizanje visoke razine energetske učinkovitosti pri obnovi arhitektonskog nasljeđa?
Da li je pri obnovi povijesne arhitekture moguće postići i razinu energetske učinkovitosti blisku standardu pasivne kuće i na koji način? Koje su mogućnosti kontinuirane i sigurne provjere svrsishodnosti projektiranih mjera u svim fazama razvoja projekta i izvedbe same obnove, kao i kontrole konačno postignutih rezultata?
Predavanje je uvršteno u program Stalnog stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekata te se boduje s tri (3) boda.
Zlatan Šljivić rođen je 1961. godine u Zagrebu, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. 1985. godine diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prve tri radne godine nakon diplome, provodi u Zagrebu, slijedećih osam u Beču, nakon čega se vraća u Zagreb, gdje i danas živi i radi. Održivom i energetski učinkovitom arhitekturom bavi se zadnjih tridesetak godina, od 1998. član je Hrvatske komore arhitekata (i inženjera u graditeljstvu), 2007. osniva studio za održivu Arhitekturu d.o.o., a 2012. dodatno se usavršava na TU Graz (EU/PHI program edukacije projektanata pasivnih kuća).