potres 2020

eSavjetovanje - Zakon o potresu - stav struke

Autor/izvor: DAZ 16/06/2020

Arhitektonska struka dala je svoje komentare u e-savjetovanju o Prijedlogu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

Kako su hitne aktivnosti sanacije nakon potresa već u provedbi, ovaj prijedlog zakona treba unaprijediti u Zakon o obnovi i unapređenju svih ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine.

U redovnom zakonodavnom okviru koji uređuje prostorno uređenje i graditeljstvo određeni su postupci u slučaju potrebe izvanrednog održavanja i unapređenja temeljnih zahtjeva za građevine. Po tom zakonodavnom okviru građani mogu pristupiti obnovi svojih građevina oštećenih nakon potresa. Društvo arhitekata u Zagrebu pregled aktivnosti po postojećem zakonodavnom okviru je opisalo u tekstu: Dokumentacija za obnovu nakon potresa (http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/dokumetacija-za-obnovu-nakon-potresa,5072.html).

Iako postoje manjkavosti u sadašnjem zakonodavnom okviru, po njemu je moguće odraditi aktivnosti, a predloženi Zakon te aktivnosti mora jednako vrednovati kao i one koje će se provoditi po njemu, ponajviše u smislu sufinanciranja. U tom pogledu ovaj zakon je mogao kroz precizne derogacije pojedinih članaka zakona i propisa donesenih na temelju zakona te manjkavosti otkloniti i unaprijediti. Prostorno uređenje i gradnja služe kao ključni alati za provedbu svih gospodarskih politika i zbog toga moraju biti jednostavni, razumljivi, s jasnim procedurama i bez mogućnosti stvaranje štete za javni prostor, okoliš, prirodu, cjelokupni javni interes građana Republike Hrvatske.

Ovaj zakon prvenstveno treba urediti način sufinanciranja obnove i unapređenja ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevine. Građevine moramo sustavno i redovito održavati i unapređivati te imati odgovore o postupanju kada životni vijek građevine istekne. Predlažemo uvođenje sustavnog ocjenjivanja (certificiranja) ispunjavanja svih temeljnih zahtjeva za građevine kako bi suvlasnici i korisnici građevina imali trajni uvid u stanje građevine s kojom raspolažu ili je stavljaju na tržište.

Zakon treba urediti uspostavljanje (privremenih) institucija i/ili tijela na državnoj razini koja će provoditi obnovu u svim fazama i svim aspektima obnove, utvrđivanje prava na obnovu, strukovne smjernice za ujednačavanje postupanja u samoj obnovi, financiranje obnove, praćenje provedbe obnove koje mora biti transparentno. Pravni okvir koji će uspostaviti instituciju – Fond koji će državi omogućiti da kratkoročno snažno pomogne sugrađanima, a dugoročno potiče svijest građana za potrebe obnove i unapređenje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građane.

Umjesto da država utječe na tržište, osnivanjem Fonda, država, kao i u slučaju npr. energetske obnove, može propisati maksimalni iznos sufinanciranja po određenim vrstama radova. Na taj način se omogućava tržištu da se maksimalno prilagodi, a investitoru da izabere i kvalitetnije materijale, sustave od minimalno propisanih i predviđenih programima javnog sufinanciranja.

Zakon o obnovi mora prepoznati štetnu posljedicu i jasno je odvojiti od sufinanciranja. Iz takvih odredbi vidljiv je i, po nama pogrešan, pristup državnom sufinanciranju. Državno sufinanciranje bi se prvenstveno trebalo voditi socijalnim i ekonomskim kriterijima onih kojima treba pomoć i ciljevima koji se žele postići. Jedna od najvećih opasnosti posljedica djelovanja potresa, osim same životne ugroze, je neminovna depopulacija pogođenog područja. Cilj sprečavanja depopulacije može biti argument za državno sufinanciranje koje mora služiti kao poticajna mjera.

Ovaj Zakon ne prepoznaje niti cijeli niz imovinsko-pravnih problema kojih su svi koji se bave graditeljstvom i prostornim uređenjem svjesni u svojim svakodnevnim poslovima. Problemi vlasništva koji su najviše nastali neuređenim odnosima nakon prelaska iz jednog društveno-političkog i ekonomskog uređenja u ovaj u kojem sada živimo moraju se početi sustavno rješavati i upravo ovakva krizna situacija može biti poticaj za to.

Zgrade su cjeloviti sustavi koje je nemoguće promatrati kroz jedno svojstvo. Zakonom definirani temeljni zahtjevi za građevine nazivaju se temeljnim i moraju biti u cijelosti zadovoljeni upravo zato što jedino na taj način zadovoljavaju suvremene potrebe i uvjete korištenja građevina, boravka i rada u zgradama. I iako je usmjerenost posljednjih desetljeća bila na smanjenje energetskih potreba u korištenju građevina, potres kakav se dogodio u Zagrebu ili požar koji se početkom godine dogodio u domu za stare i nemoćne, jasno nas upozoravaju da moramo imati sustavan plan i program kontrole, obnove i unaprijeđena ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine kako bi štetne posljedice neispunjavanje istih smanjile ili ako je moguće u potpunosti uklonile.

Jedan od problema ovog prijedloga zakona je i činjenica da se uvode paralelni sustavi u području sadržaja i naziva projektne dokumentacije, akata koji se izdaju u području gradnje i prostornog uređenja te izvođenja građevinskih radova. Neprihvatljivo je da Ministarstvo koje je donijelo zakonodavni okvir za gradnju i prostorno uređenje uvodi paralelni sustav.

Pitanje pojačanja konstrukcije, osim na temelju smjernica mora se provoditi na temelju ocjene opravdanosti takvog zahvata koji uključuje sljedeće parametre:

  1. kulturno-povijesnu važnost (vrijednost) zgrade (kao pojedinačne ili dijela cjeline);
  2. tehničke mogućnosti povećanja otpornosti na djelovanje potresa;
  3. razinu investicije za različite mogućnosti povećanja otpornosti;
  4. preostali vijek trajanja zgrade (u redovnom zakonodavnom okviru, projektirani vijek građevine iznosi 50 godina; inženjerski je opravdano očekivati uz kvalitetno i redovno održavanje produljenje tog vijeka građevina za dodatnih 50 godina; posebnost zaštite baštine)

Ovaj prijedlog zakona, sa stajališta arhitektonsko-urbanističke stručne zajednice, nije dobar i potrebne su korijenite i sustavne promjene. U prilogu se nalaze prijedlozi arhitektonske struke, kroz osvrt na pojedine članke i koncept zakona za koji smatramo da bi bio na tragu stručnih smjernica koje smo kao stručna zajednica, sa svim partnerima koji su nam se u diskusijama pridružili, diskutirali i komunicirali u ovim mjesecima nakon potresa.

Svi komentari predani u e-savjetovanju nalaze se na poveznici.

Rezultati

Dječji vrtić Sloboština

27/11/2024

Rezultati natječaja za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog  rješenja DJEČJEG VRTIĆA SLOBOŠTINA U ZAGREBU

 

Rezultati

Dječji vrtić Jarun

11/09/2024

Rezultati natječaja za izradu arhitektonsko-urbanističkog rješenja DJEČJEG VRTIĆA JARUN

Rezultati

Dom za starije Dubrava

30/08/2023

Rezultati natječaja za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja DOMA ZA STARIJE DUBRAVA.

  • Rezultati

    Dječji vrtić Sloboština

    27.11.2024.

    Rezultati natječaja za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog  rješenja DJEČJEG VRTIĆA SLOBOŠTINA U ZAGREBU

     

  • Rezultati

    Dječji vrtić Jarun

    11.9.2024.

    Rezultati natječaja za izradu arhitektonsko-urbanističkog rješenja DJEČJEG VRTIĆA JARUN

  • Rezultati

    Dom za starije Dubrava

    30.8.2023.

    Rezultati natječaja za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja DOMA ZA STARIJE DUBRAVA.



 





Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:

 


Medijski partneri:

 

 


Donatori:



 



 

 


 



Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:



Partneri:



Medijski partneri:



Donatori:


  •  

 

Društvo arhitekata Zagreba
Trg bana Josipa Jelacica 3/1
t +385 1 4816151
daz@d-a-z.hr

DAZ bilten:

Prijavite se
Copyright ©2024 DAZ.