Osvrt

Francuski paviljon u Zagrebu

15/04/2011

Uvodnu riječ o predavaču i samom predavanju dala je arhitektica Ivana Haničar Buljan koordinatorica Sekcije Arhitektonsko naslijeđe DAZ-a podsjetivši nas na višegodišnje inicijative za obnovu paviljona, koji se konačno obnavlja i radovi su u tijeku.

Francuski paviljon izgrađen u sklopu nekadašnjeg Zagrebačkog zbora – današnjeg Studentskog centra ima status zaštićenog kulturnog dobra upisanog u Registar kulturnih dobara RH (Z-0678/2003.).

Arhitekt Braun predstojnik Zavoda za graditeljsko naslijeđe Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prezentirao je proces rada na kulturnom dobru u ulozi koordinator istraživačkih radova (povijesna, konzervatorsko restauratorska i građevinska istraživanja) i glavnog projektanta. Obnovu Francuskog paviljona najavio je kao pilot projekt obnove paviljona u krugu Studentskog centra.

Uvod predavanju bio je pregled povijesti Zagrebačko zbora podignutog 1935/36. prema prvonagrađenom natječajnom projektu autorskog dvojca Hinko Bauer i Marijan Haberle i povijesti francuskog sajamskog izložbenog paviljona podignutog 1937., autori arhitekti Bernard Lafaille i Robert Camelot, izvedba Građevno poduzeće Braća Faltus iz Zagreba. Ovaj paviljon smatra se jedinstvenom inženjerskom inovacijom i prvom primjenom vitoperih konstruktivnih elemenata. Koncipiran je kao valjkasti volumen visine 14 m čiju konstrukciju čini prstenasti niz od 12 čeličnih cjevastih stupova promjera ø 80 cm, postavljenih na AB prstenu i natkriven samonosivom čeličnom ljuskom u formi obrnutog plitkog stošca s centralnim osvjetljenjem. Obodne stijene u donjem pojasu su betonske, a u gornjoj zoni drveni okviri s daščanom oplatom i uskim prozorskim trakama. Paviljon je bio vrlo kratko u izvornoj funkciji točnije od 1937-1956. kada Zagrebački velesajam seli preko Save. Nakon toga koristio se uglavnom kao spremište sve dok 1990. zbog lošeg građevinskog stanja nije zabranjeno korištenje. Postojalo je nekoliko projekata obnove 1963 (Richter, Hodžić), 1982 (Grbac, Franković) i 1992 (Fabijanić).

Arhitekt Braun je upozorio da je od početka paviljon imao nekoliko loše projektiranih detalja koja su dovodila do propadanja konstrukcije (loša fizika krovne konstrukcije, odvodnja unutar građevine, slaba kvaliteta drvenih panela), pa iako je izostalo i redovno održavanje paviljon je zbog toga bio u dodatno lošijem stanju. Naveden je velik tim institucija i stručnjaka uključenih u istraživanje i projektiranje obnove koju je s konzervatorske strane pratio Gradski zavod za zaštitu spomenika kultur i prirode te u određenoj mjeri i glavni konzervator Republike Francuske. Ekspertize su pokazale da je nestalo 40 % originalnog materijala čeličnih profila i pokrova izvedenog trapeznim limovima dok je drvena struktura izvedena u jelovini bila potpuno trula. Prijedlog rješenja obnove je faksimilska rekonstrukcija tj. kompletna zamjena čelične nosive konstrukcije, daščanih stijena i pokrova koja je u svemu poštivala izvorno stanje uz ponavljanje izvornih detalja stijena, vrata i kolorita (sivo žbukana baza s bijelo ličenom drvenom oplatom). Originani donji betonski dio ojačan je u temeljnoj zoni povezivanjem temelja samaca AB gredom uz izvedbu hidroizolacije čije rješenje je predstavila tvrtka Mapei. Zahtjevni radovi demontaže postojeće i montaže nove zamjenske konstrukcije tražili su vrlo složenu skelu. Radovi su u tijeku izvođenja, tj. predstoji montaža nosive konstrukcije te ostali građevinski radovi do dovršenja koje se planira u jesen 2011. Energetska učinkovitost poboljšana je postavom toplinske izolacije na krovištu i unutar drvenih fasadnih panela. Prostor je projektiran za multidisciplinarno korištenje, poglavito za izložbe. U postojeće podrumske prostorije smjestit će se sanitarni čvorovi i manji prostor tehnike, a ulazi će biti izveden vanjskim stubištima kako je to bilo u izvornom projektu.

Finaciranje su u jednakim omjerima osigurali Grad Zagreb, Sveučilište u Zagrebu i Studentski centar.

Zahvaljujemo mr.sc. Alanu Braunu na izvanrednoj prezentaciji procesa obnove Francuskog paviljona.

KP