Arhitektura i naslijeđe

Francuski paviljon u Zagrebu - istraživanje, projektiranje, obnova

28/03/2011

Izložbeni paviljon Republike Francuske izgrađen je 1936./1937. godine na lokaciji u Savskoj cesti 25, u Zagrebu, u sklopu sajamske priredbe Zagrebački zbor, prema projektu francuskih arhitekata Roberta Camelota koji u to vrijeme radi u birou Jacquesa i Paula Herbéa te građevinskog inženjera Bernarda Lafaillea, projektanta konstrukcije. Paviljon predstavlja jedinstvenu inženjersku inovaciju na kojoj je prvi puta primijenjena tankostijena vitoperna konstrukcija za nosivu strukturu u visokogradnji pa time govorimo o građevini iznimne kulturno-povijesne i tehničko-tehnološke vrijednosti (A. Laslo). Rješenjem Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, Francuski je paviljon 2003. godine upisan u Registar nepokretnih kulturnih dobara.

Sukladno prvonagrađenom natječajnom radu za Zagrebački zbor arhitekata Bauera i Haberlea iz 1935. godine, Francuski paviljon zauzima središnju poziciju unutar sklopa Zbora, a ta je pozicija nametnula i oblik paviljona. U razdoblju od kolovoza do kraja prosinca 1936. godine, izrađena je sva projektna dokumentacija, dok se pribavljanje potrebnih dozvola za gradnju paviljona otegnulo do proljeća 1937. godine. Izrada glavnog projekta povjerena je zagrebačkom arhitektu Vjekoslavu Faltusu, dok su izvedbene nacrte izradili uredi izvoditelja paviljona. Paviljon je svečano otvoren na početku proljetne izložbe Zagrebačkog zbora, 17. travnja 1937. godine, a otvorenju je nazočio i jedan od autora, Bernard Lafaille.

Ovo remek-djelo moderne arhitekture, vrlo je kratko vrijeme zadržalo svoju izvornu namjenu izložbenog prostora najnovijih dostignuća tehnike. U sklopu Studentskog centra za Francuski paviljon nije pronađena primjerenija namjena od one skladišta dasaka, uredskog inventara i scenske opreme obližnjeg Teatra &TD, s izuzetkom devedesetih godina prošlog stoljeća kada paviljon prolazi kratko razdoblje intenzivnog korištenja u vidu scenskog prostora. Neprimjereno korištenje atraktivnog prostora paviljona u drugoj polovici 20. stoljeća, pratile su povremene inicijative za njegovo obnavljanje. Izrađena su tri projekta obnove i adaptacije (Richter, Hodžić, 1963., Grbac, Franković, 1982.-1985., Fabijanić, 1992.), napravljeno je više studija cijelog sklopa, održane su brojne studentske radionice te izložbe o njegovom nastanku, povijesti i mogućoj uporabi i obnovi. Unatoč dobrim namjerama, paviljon se do obnove koja je u tijeku, uglavnom koristio kao skladište.

Projekti obnove i adaptacije

• Vjenceslav Richter, Vahid Hodžić: Investicioni elaborat adaptacije okruglog (Fr) paviljona u dansing-kabare, 1963.
• Zdenko Grbac, Eugen Franković: Teatron, građevni program sanacije okruglog paviljona u sklopu Studentskog centra, 1982.-1985.
• Nenad Fabijanić: Projekt rekonstrukcije Francuskog paviljona u Zagrebu, 1992.

Studije i elaborati

• Urbanistički institut SR Hrvatske: Prijedlog u pripremanju prostorne organizacija Zagreba i regije za održavanje Univerzijade, 1985.
• Konzervatorska dokumentacija s propozicijama za izmjene i dopune PUP-a centra Grada Zagreba za prostor Studentskog centra, 1985.
• grupa autora: Prijedlog strategije obnove i revitalizacije Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu - Studentski multimedijalni centar Sveučilišta u Zagrebu, 2003.-2007.
• Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode: Konzervatorske propozicije za prostor Studentskog centra, 2009.

Ostale aktivnosti

• Performance "Umjetno srce", studenti Arhitektonskog fakulteta i Akademije za kazalište, film i televiziju, Sveučilišta u Zagrebu, 1982.
• Izložba "U sjeni Francuskog paviljona", Galerija SC, 1992.
• Izložba izvornih fotografija "Gradnja Zagrebačkog zbora 1936.-1937. godine", Krešimir Galović, Vanja Žanko, 2006.
• Radionica "Stari prostori, nove namjene" – "Revitalizacija SC-a", Vinko Penezić, Krešimir Rogina, Krešimir Galović, 2006.

Dosadašnji tijek obnove

Tijekom 2010. godine izvedeni su sljedeći radovi na projektu obnove i rekonstrukcije Francuskog paviljona:

- otvorenje gradilišta,
- demontaža unutarnje drvene galerije,
- sanacija temelja samaca stupova povezivanjem prstenastom ab gredom,
- izvedba kanalizacije oko paviljona,
- izvedba drenaže uz podrumske prostore paviljona,
- izvedba toplinske i hidroizolacije podrumskih prostora,
- izvedba vanjskih volumena podrumskih prostora,
- izvedba vanjskih pristupnih stubišta u podrumske prostore,
- podizanje prostorne i fasadne skele paviljona,
- demontaža drvenog pročelja,
- izrada svih elemenata drvenog pročelja u radionici (uključivo rekonstrukcija ulaznih dijelova)
- demontaža postojeće čelične konstrukcije,
- uklanjanje betonskih “čepova” u bazi čeličnih stupova i provjera stanja armature.

Osvrt na predavanje o Francuskom paviljonu u Studentskom centru

U četvrtak 31.3.2011. nastavljen je ciklus predavanja Arhitektura i naslijeđe drugim predavanjem na temu obnove zagrebačkih paviljona kojeg je održao mr.sc. Alan Braun, dipl.ing.arh. pod naslovom Francuski paviljon u Zagrebu – istraživanje, projektiranje, obnova.

Uvodnu riječ o predavaču i samom predavanju dala je arhitektica Ivana Haničar Buljan koordinatorica Sekcije Arhitektonsko naslijeđe DAZ-a  podsjetivši nas na višegodišnje inicijative za obnovu paviljona, koji se konačno obnavlja i radovi su u tijeku.

Francuski paviljon izgrađen u sklopu nekadašnjeg Zagrebačkog zbora – današnjeg Studentskog centra ima status zaštićenog kulturnog dobra upisanog u Registar kulturnih dobara RH (Z-0678/2003. -  www.zagreb.hr/galerijakd).

Arhitekt Braun predstojnik Zavoda za graditeljsko naslijeđe Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prezentirao je proces rada na kulturnom dobru u ulozi koordinator  istraživačkih radova (povijesna, konzervatorsko restauratorska i građevinska istraživanja) i glavnog projektanta. Obnovu Francuskog paviljona najavio je kao pilot projekt obnove paviljona u krugu Studentskog centra.

Uvod predavanju bio je pregled povijesti Zagrebačko zbora podignutog 1935/36. prema  prvonagrađenom natječajnom projektu autorskog dvojca Hinko Bauer i Marijan Haberle i povijesti francuskog sajamskog izložbenog paviljona  podignutog 1937., autori arhitekti Bernard Lafaille i Robert Camelot, izvedba Građevno poduzeće Braća Faltus iz Zagreba. Ovaj paviljon smatra se jedinstvenom inženjerskom inovacijom i prvom primjenom vitoperih konstruktivnih elemenata. Koncipiran je kao valjkasti volumen visine 14 m čiju konstrukciju čini prstenasti niz od 12 čeličnih cjevastih stupova promjera ø 80 cm, postavljenih na AB prstenu i natkriven samonosivom čeličnom ljuskom u formi obrnutog plitkog stošca s centralnim osvjetljenjem. Obodne stijene u donjem pojasu su betonske, a u gornjoj zoni drveni okviri s daščanom oplatom i uskim prozorskim trakama. Paviljon je bio vrlo kratko u izvornoj funkciji točnije od 1937-1956. kada Zagrebački velesajam seli preko Save. Nakon toga koristio se uglavnom kao spremište sve dok 1990. zbog lošeg građevinskog stanja nije zabranjeno korištenje. Postojalo je nekoliko projekata obnove 1963 (Richter, Hodžić), 1982 (Grbac, Franković) i 1992 (Fabijanić).

Arhitekt Braun je upozorio da je od početka paviljon imao nekoliko loše projektiranih detalja koja su dovodila do propadanja konstrukcije (loša fizika krovne konstrukcije, odvodnja unutar građevine, slaba kvaliteta drvenih panela), pa iako je izostalo i redovno održavanje paviljon je zbog toga bio u dodatno lošijem stanju. Naveden  je velik tim institucija i stručnjaka uključenih u istraživanje i projektiranje obnove koju je s konzervatorske strane pratio Gradski zavod za zaštitu spomenika kultur i prirode te u određenoj mjeri i glavni konzervator Republike Francuske. Ekspertize su pokazale da je nestalo 40 % originalnog materijala čeličnih profila i pokrova izvedenog trapeznim limovima dok je drvena struktura izvedena u jelovini bila potpuno trula. Prijedlog rješenja obnove je faksimilska rekonstrukcija tj. kompletna zamjena čelične nosive konstrukcije, daščanih stijena i pokrova koja je u svemu poštivala izvorno stanje uz ponavljanje izvornih detalja stijena, vrata i kolorita (sivo žbukana baza s bijelo ličenom drvenom oplatom). Originani donji betonski dio ojačan je u temeljnoj zoni povezivanjem temelja samaca AB gredom uz izvedbu hidroizolacije čije rješenje je predstavila tvrtka Mapei. Zahtjevni radovi demontaže postojeće i montaže nove zamjenske konstrukcije tražili su vrlo složenu skelu. Radovi su u tijeku izvođenja, tj. predstoji montaža nosive konstrukcije te ostali građevinski radovi do dovršenja koje se planira u jesen 2011. Energetska učinkovitost poboljšana je postavom toplinske izolacije na krovištu i unutar drvenih fasadnih panela. Prostor je projektiran za multidisciplinarno korištenje, poglavito za izložbe. U postojeće podrumske prostorije smjestit će se sanitarni čvorovi i manji prostor tehnike, a ulazi će biti izveden vanjskim stubištima kako je to bilo u izvornom projektu.

Finaciranje su u jednakim omjerima osigurali Grad Zagreb, Sveučilište u Zagrebu i Studentski centar.

Zahvaljujemo mr.sc. Alanu Braunu na izvanrednoj prezentaciji procesa obnove Francuskog paviljona.