BLOOM nudi iskustvo distributivne društvene igre i kolektivnog "vrtlarenja" koje od ljudi traži angažman u konstruiranju "inovativnih improviziranih struktura".

 

Autori su "glavni portal" podigli od velike količine "komponenti", a posjetitelji mogu mijenjati njihove nizove ili kreirati vlastite "grane", koje mogu služiti kao dio urbane opreme, poput klupa – pa sve do potpuno nepredvidivih apstraktnih oblika.

Klupa je početni  oblik za interakciju posjetitelja. Element ukazuje na višestruku mogućnost povezivanja dodirnih točki, iz kojih opet mogu rasti brojni drugi oblici. Početna konstrukcija autora zorno pokazuje mogućnosti sustava povezivanja, ali ih ljudi i dalje mogu nadopunjavati ili mijenjati u nekim dijelovima. Novi će se komponente u ovu masivnu kolektivnu konstrukciju dodavati po principu intenziteta, odnosno kreiranih oblika koji će poticati na dalju interakciju.

 

BLOOM se zapravo bavi oblikom sastavljanja, rastavljanja i ponovnog korištenja, kao opozicija tradicionalnoj ideji gradnje. Gledaju li se primjeri sličnih igračaka, kao što je LEGO, vidljivo da je da je životni vijek projekta neodređen jer dopušta adaptacije i ponovljeno pojavljivanje na različitim mjestima i u različitim prilikama.

 

(kliknite za uvećani prikaz)

   

Kolektivni čin dolaska na neko mjesto i sudjelovanja u gradnji postaje dio zajedničke memorije svake osobe koja je sudjelovala u igri. Nijedna od komponenti ne čini ništa sama po sebi, a samo dodavanje tisućâ komada dovodi do pojave igre i BLOOM vrta.

 

Iako su sve komponente identične, i svaka ima samo tri moguće točke povezivanja sa susjednim elementima, različitim kombiniranjem veza, njihovim ritmičkim ponavljanjem (kao u glazbi), sudionici mogu, između ostalog, sagraditi prsten, spiralu ili razgranate oblike. Autori navode kako samo igranje i otkrivanje dovodi do pojave novih oblika.

 

Završna konstrukcija je je kolektivni čin mašte, potrage i igre. Svako može pokušati sastaviti fotelju, klupu ili ležaj. Zbog savitljivosti i elastičnosti osnovnih građevnih komponenti, "pravila" igra se također mogu prilagoditi – mogu se izvijati u potrazi za različitim oblicima i otkrivati nove strukture. Različita značenja mogu se iščitavati iz BLOOM akumulacija, slično kao u oblacima na nebu.

 

Tijekom Olimpijskih igara, BLOOM je postavljen u londonskom Parku Victoria i na glavnom trgu Sveučilišta UCL, a tijekom Paraolimpijskih igara, od 28. kolovoza, bit će preseljen na Trg Trafalgar.

 

(kliknite za uvećani prikaz)

 

Odakle ideja za ovaj projekt?

Ovakav tip konstrukcija obično koristim u svojoj metodologiji sa studentima na sveučilištu kad tek počnu raditi na logičkim strukturama (algoritmima) koje su moja specijalnost. Na taj način studenti dobiju vrlo intuitivni osjećaj za kod i matematičke strukture koje se naknadno razviju u generativne računalne metode za dizajn.

 

Kako posjetitelji reagiraju na BLOOM?

Javnost je odlično prihvatila projekt! Ljudi ga jako vole, pogotovo djeca, i već je jako popularan. I bez ikakvih uputa javnost intuitivno pristupa projektu i iako je BLOOM komponenta jednostavna i samo jednog tipa, svi s lakoćom uspjevaju složiti vrlo unikatne strukture. Ljudi vrlo brzo postaju ovisni o BLOOM igri – slično originalnim LEGO blokovima koji su jako univerzalni i generalni – ali baš zato pružaju mogućnost neiscrpnog broja kombinacija i "igralište" su za maštu! Imaginacija je jedino ograničenje... S obzirom na veličinu komponenti (40 cm) BLOOM strukture brzo rastu!

 

Dva velika paviljona koja smo mi u početku konstruirali (oba u labirint konfiguracijama kroz koje ljudi, a pogotovo djeca mogu prolaziti) su vrlo brzo doživjeli potpune transformacije od strane posjetitelja. Na neki način su naše početne strukture ohrabrile posjetitelje da se sami vrlo revno angažiraju. BLOOM je dizajniran na način suprotan minimalnim optimalnim strukturama koje se moraju sastavljati po strogim pravilima. Jako puno poveznih točki u strukturi (redundancija) omogućava visoku toleranciju strukture i puno mogućnosti za improvizaciju kaja je sastavni dio BLOOM igre. strukture genrativno rastu kroz interaktivnu igru.

 

Alisa Andrašek i BLOOM (kliknite za uvećani prikaz)

 

O autorima

Alisa Andrašek je arhitektica i kustosica. Utemeljila je multidisciplinarni arhitektonski studio Biothing. Predaje na Arhitektonskoj školi Bartlett, a predavala je i na Architectural Association u Londonu, Sveučilištu Columbia u New Yorku, Institutu Pratt također u New Yorku, Sveučilištu Penn Philadelphiji i na RMIT-u u Melbourneu. Dobitnica je brojnih nagada, a svoje je radove izlagala širom svijeta. U Hrvatskoj već drugu godinu organizira međunarodni simpozij Proto/e/co/logics u suradnji s ko-kustosom Brunom Juričićem. 

 

Jose Sanchez je arhitekt, programer i dizajner računalnih igara iz Londona. Godine 2009. pokrenuo je Projekt Plethora, incijativu za ubrzavanje računalne pismenosti u okviru arhitekture i dizajna. Predavač je na Arhitektonskoj školi Bartlett te na Architectural Association-u.

 

Više:

BLOOM The Game

BloomGame's photostream

Bloom – a crowd sourced garden

WONDER – Incredible installations