Izložba

Hrvatska arhitektura na Svjetskom kongresu u Tokiu

Autor/izvor: DAZ 17/09/2011

Kustosi izložbe Arhitektura kao krajolik: morfologija hrvatske suvremene arhitekture su Leo Modrčin i Maroje Mrduljaš koji će na Kongresu održati i predavanje pod naslovom Hybrid concepts: between cultural avant-garde and instrumental modernisation. Izložba se otvara u Hibiya parku u nedjelju, 25. rujna te ostaje otvorena do 30. rujna.

Na izložbi Arhitektura kao krajolik: morfologija suvremene hrvatske arhitekture predstavljeno je 40 arhitektonskih projekata koji istražuju specifičan odnos sa krajolikom u kojem se pokušava stvoriti simbioza između građevne forme i terena. Uključeni projekti  koriste biomorfne i gemorfne strukture kao polazište za specifičnu taksonomiju građevnih tijela ili koncepcija arhitektonskih rješenja. Istraživanje ovakve arhitekture ide povrh formalnih, oblikovnih elemenata odnosno biološke i geološke  morfologije te nastoji prepoznati i projekte koji se temelje na modelima rasta i unutarnje organizacije prostora na način prirodnih prototipova. Ovime se te organičke tendencije u hrvatskoj arhitekturi približavaju suvremenom diskursu u arhitekturi ili ih pak anticipiraju.

Odabrani arhitektonski projekti protežu se od ranih eksperimentalnih projekata koji istražuju različite organičke i kinetičke strukture do najrecentnije hrvatske arhitekture itekako vidljive na internacionalnoj arhitektonskoj sceni. Neki od projekata uključenih u izložbu su među najvažnijim projektima moderne i suvremene hrvatske arhitektonske produkcije koju karakterizira jasno definirani modernistički oblikovni kanon, no ovdje im se dodaje novo čitanje na tragu suvremenog arhitektonskog diskursa okrenutog fuziji arhitekture i  prirode.Nizu retrospektivnih prikaza recentne hrvatske arhitektonske produkcije ova se izložba pridružuje istraživačkim pristupom sa usko definiranim kritičkim fokusom  veze arhitekture i krajolika. Među odabranim radovima jednako su zastupljeni i izgrađeni i neizgrađeni projekti , a njihova sparivanja su oslobođena generacijskih ili tipoloških odrednica. Hrvatskim se arhitektima pridružuje i nekoliko vodećih svjetskih arhitekata poput Zahe Hadid, Normana Fostera i Lebbeusa Woodsa koji su se svojim projektima u Hrvatskoj dotakli nekih tema prisutnih u hrvatskoj arhitekturi i umjetnosti te ih reinterpretirali doprinoseći korpusu hrvatske arhitekture.

Neki od hrvatskih arhitekata čiji su radovi predstavljeni na izložbi su: Andrija Mutnjaković, Igor Emili, Vjenceslav Richter, Goran Rako i Bojan Radonić, 3LHD, Saša Randić i Idis Turato, Branimir Medić i Pero Puljiz, Alisa Andrašek, Hrvoje Njirić, Helena Paver Njirić, Veljko Oluić i Tonči Žarnić i dr. Odabrani projekti prezentirani su na 20 panela od pleksiglasa koji slično natpisima u botaničkom vrtu nastoje srasti sa prirodnim okolišem.

Izložbu organiziraju Veleposlanstvo RH u Tokiu i Udruženje hrvatskih arhitekata, a njeno gostovanje realizirano je uz potporu Ministarstva RH i Grada Zagreba.