Projekti

Intervencije na Ciboninom tornju

Autor/izvor: DAZ 14/10/2011

Cibonin toranj, sa svoja 92 metra visine treći je po visini neboder u Hrvatskoj i neizostavan je dio zagrebačke vizure. Izgrađen 1987. godine povodom održavanja Univerzijade u Zagrebu, među najznačajnijim je primjerima zagrebačke arhitekture osamdesetih godina. Danas je to sportsko-poslovni centar unutar kojeg se nalazi sjedište najveće hrvatske privatne kompanije, Agrokora.

Njegovo značenje u kontekstu Zagreba naglašeno je i propitano kroz dva potpuno različita projekta.

Dizajnerica Rafaela Dražić u sklopu je Urban Festivala 2011 napravila nenajavljenu kratku noćnu intervenciju na fasadi tornja. Unaprijed pozvani autori osmislili su tekstualni i vizualni materijal koji su projicirali na fasadu Cibone sa skrivene lokacije. Poruke na fasadi su propitivale i komentirale poslovanje Agrokora koji je većinski vlasnik ovog tornja. Nakon dvosatne akcije koja je zabilježena fotografijama, nastao materijal je proslijeđen medijima.

Intervencije dizajnerice Rafaele Dražić

Uvaženi arhitekt i profesor na zagrebačkom Sveučilištu, Marijan Hržić, kontaktiran je pak iz Agrokora i od njega je zatražena izrada projekta za nadogradnju Cibone. Ono što se isprva činilo kao suludi prijedlog opterećivanja jednog od simbola grada, postao je poligon za ispitivanje mogućnosti kako tornju dati još jači karakter i učiniti ga nadaleko prepoznatljivim.

Hržić, jedan od projektanata Ciboninog tornja (za koji je primio nekoliko regionalnih nagrada), ponudio je investitoru svoje rješenje bazirano na vrlo laganoj i prozračnoj konstrukciji koja bi poput mreže obavijala transparentni korpus nalik na suzu ili kap. Dvoetažan prostor unutar čelične konstrukcije obavijene staklom bio bi visok 12 metara i tada bi Cibona sa visinom od 104 metra nadvisila jedan od tornjeva zagrebačke katedrale. Na donjem katu predviđena je poslovna dvorana s konferencijskim stolom za 50-ak ljudi, a na gornjoj galerijskoj etaži nalazio bi se prostor za odmor. U potpunosti staklena fasada pružala bi panoramski pogleda na cijeli Zagreb. Još je upitno hoće li se investitor odlučiti za gradnju novih 600 kvadratnih metara poslovnog prostora.

Projekt arhitekta Marijana Hržića