Razgovor s povodom

Intervju: Vedran Mimica, Institut Berlage

Autor/izvor: DAZ 14/08/2012

Institut Berlage je utemeljen 1990. kao neovisna postdiplomska škola arhitekture u Rotterdamu, a ime je dobio prema nizozemskom arhitektu Petrusu Berlageu. Institut je utemeljen na inicijativu Hedy d'Ancone, tadašnje ministrice socijalnog rada, zdravlja i kulture, s izričitim kulturalnim ciljem: biti mjesto za rad i učenje arhitektima koji žele produbiti svoje umjetničke vještine nakon završetka studija.

Ta je dimenzija bila važna za pozicioniranje Instituta u Nizozemskoj i svijetu, a tijekom godina se Berlage odmaknuo od modela individualnih radionica prema modelu grupnog rada u studiju. Polaznici po završetku dvogodišnjeg studija dobivaju diplomu "Master of Exelence in Architecture".

Školu je utemeljio i bio joj prvi dekan nizozemski arhitekt Herman Hertzberger. U to vrijeme Berlage je bio smješten u bivšoj zgradi Sirotišta Alda van Eycka sagrađenog 1960. Godine 1995. dekan postaje Wiel Arets, koji restrukturira školu pretvarajući je u istraživački laboratorij. Tijekom svog mandata Arets pokreće i publikaciju HUNCH, s prvom urednicom Jennifer Sigler, koja je uredila i kapitalno djelo Rema Koolhaasa S,M,L,XL.

Arets je školi dao veliki međunarodni utjecaj i kroz Hunch, ali i opsežna globalna studijska putovanja, javna predavanja i uspostavu "teme godine", koja je za akademsku godinu 2001/02 bila Double Dutch, u okviru koje su provedena istraživanja o udvostručenju populacije Nizozemske. Arhitektonskim raspravama su na važnosti davala značajna imena današnje arhitekture kao što su Zaha Hadid, Rem Koolhaas, Stan Allen, Kazuyo Sejima, Jean Nouvel, Kenneth Frampton i Tadao Ando.

Aretsov mandat je završio 2002., a naslijedio ga je španjolski arhitekt Alejandro Zaera-Polo. Na poziciji dekana do ukidanja Berlagea bio je hrvatski arhitekt i predavač Vedran Mimica.

Institut Berlage je u svom dosadašnjem obliku prestao postojati 1. kolovoza. U doslovno istom trenutku nastala je nova institucija pod imenom Berlage centar za napredne studije u arhitekturi i urbanizmu (The Berlage Center for Advanced Studies in Architecture and Urban Design), koji će biti smješten pri Studiju arhitekutre Tehnološkog sveučilišta Delft.

Polaznici koji su započeli program na "starom" Institutu moći će ga i završiti, dok će novi polaznici novu akademsku godinu započeti u Delftu.

Ukidanju Instituta i osnivanju Centra Berlage najviše je pridonijela dobro nam poznata ekonomska kriza, zbog koje je nizozemska vlada krenula u "oštre rezove" pa je Berlage prestao biti dio „temeljne infrasturkture kulturnih institucija“ kojima je utemeljitelj država.

Hoćete li ostati na čelu Berlagea?
Ja svoj dekanski/direktorski mandat završavam sa starim Berlageom. Za vrijeme mojeg mandata na čelu Instituta od 2007. do 2012. godine, Berlage je nastavio učvršćivati svoju poziciju kao vodeći svjetski institut za istraživanja u domeni arhitekture i urbanog planiranja. Ja sam osobito inzistirao na socijalnom ili ako hoćete – političkom i ideološkom aspektu procesa održivosti izgradnje i rekonstrukcije metropolitanskih teritorija. Zamišljali smo jedan novi oblik države i grada "blagostanja" kao i novu teoriju koja bi odredila nove stvarnosti. Svjetska ekonomska kriza s početka 2008. je s jedne strane potvrdila potrebu za takvim razmišljanjem, ali s druge predstavila još puno teža pitanja nasuprot takvih koncepata. Stvarali smo koncepte i strategija za novu svjetsku urbanizaciju u kojoj ćemo se svi prepoznati, a ne samo neki od nas. A sad i da odgovorim. Ne, ja u dobroj tradicije Berlage instituta neću više biti direktor. Njega ćemo potražiti javnim natječajem, a ja ću biti jako čvrst zagovornik da to bude netko od naših bivših studenata koji su svojom aktivnošću sagradili možda i najvažniji dio aspekta onoga što zovemo "Berlage legacy".

Kakva budućnost očekuje Berlage?
Neizvjesna. Moj kolega generalni direktor Berlage instituta Rob Docter je u intervjuu za ArhiNed naglasio da je ukidanje Berlage Instituta zbog štednje u državnom sektoru na svim poljima "ništa manje nego tragično" te da u biti ne vidi prednosti nastavka djelovanja u Delftu. Ja se moram složiti s Robom, koliko god smo dobili mogućnost nastavka rada i na tome smo iznimno zahvalni novoj upravi arhitektonskog fakulteta u Delftu; budućnost će ovisiti gotovo isključivo o broju studenata koji će biti u stanju platiti jako visoku školarinu za studij. Naime i arhitektonski fakultet u Delftu mora uštedjeti više od 20% svog godišnjeg budžeta da bi "preživio" te nema dodatnih sredstava koje bi uložio u razvoj Berlage Centra.

Što će još razlikovati rad u okviru Tehnološkog sveučilišta u Delftu od dosadašnjeg Berlagea?
Naš će rad u Delftu biti isključivo vezan na poslijediplomski master program te na organizaciju javnih predavanja vodećih svjetskih arhitekata i teoretičara arhitekture za Arhitektonski fakultet. Znači, novi Berlage neće imati mogućnosti voditi vlastiti PhD program, "contract research program" (sjećate se vjerojatno projekta Croatian Archipelago Lighthouses), izdavaštvo tj. Hunch neće više izlaziti, "research reports" se neće više tiskati, sve će biti digitalno i na određeni način komercijalno.
Prednost je da će program biti akreditiran tako da će studenti dobivati 90 ECTS bodova i službenu diplomu nakon tri semestra studija.

Može li rad u okviru velikog akademskog sustava dovesti do 'nestanka' Berlagea?
Berlage Institut kakvog poznajete je nestao 01.08.2012. The Berlage u Delftu je formalno-pravno nova institucija/fondacija koja će nastojati zadržati neke aspekte rada Berlage Instituta. Neka vrsta simbioze je sigurno moguća, a metaforički izgleda kao odnos velikog morskog psa i malih ribica koje ga slijede i čiste mu zube.

Na Berlageu su dodatno obrazovanje i iskustvo stjecali brojni mladi hrvatski arhitekti. Kako će promjene 'u poslovanju' utjecati na mogućnost mladih stručnjaka iz Hrvatske da se uključe u rad Centra?
Ne vidim baš veliku šansu da se mladi arhitekti iz Hrvatske, kao i iz jugoistočne Europe, pojave u većem broju na Berlageu u Delftu. Naime, trosemestralna školarina od 22.500 eura će vjerojatno predstavljati veliku poteškoću. Opet s druge strane, ta investicija je još uvijek po mom skromnom mišljenju najbolje što možete napraviti ako vam je na umu jedna arhitektonska europska profesionalna budućnost.

Krajem listopada prošle godine ste u ime Instituta Berlage sa Sveučilištem u Rijeci potpisali Memorandum o suradnji. Hoće li se ta suradnja nastaviti?
Upravo je taj projekt računao na IPA fondove EU-a za unapređenje školskih programa u Hrvatskoj. Zajedno sa sjajnom ekipom s Riječkog sveučilišta napravili smo aplikaciju za pokretanje prvog specijalističkog studija u Hrvatskoj iz arhitekture i urbanog planiranja na engleskom jeziku, zamišljajući stvaranje regionalnog centra za istraživanje fenomena razvoja gradova na jugoistočnom Mediteranu. Evaluacija našeg prijedloga je izrazila nedovoljno visoki nivo relevantnosti projekta za hrvatski edukacijski okvir. Agencija koja vrši evaluaciju projekta nije objasnila razloge takvog mišljenja te smo tako izgubili mogućnost kritičkog i transparentnog dijaloga s IPA fondom. Mi smo uvjereni u apsolutnu relevantnost našeg projekta te će Sveučilište u Rijeci od iduće godine pokrenuti akreditirani program cjeloživotnog obrazovanja. Program će organizirati seriju radionica/workshopa za mlade arhitekte te studente završnih godina studija arhitekture. Nadamo se da će taj program u skoroj budućnosti prerasti i u program postdiplomskog dvosemestralnog studija. Suradnja s Berlagom u Delfu tek treba biti dogovorena.

Kako iz pozicije čelnika ugledne međunarodne strukovne institucije vidite trenutno stanje u hrvatskoj arhitekturi?
Hrvatska arhitektura, unutar društvenog konteksta u kojem se događa, predstavlja u mnogim oblicima iznimni kulturni i profesionalni doseg. Ono što me mnogo više brine je upravo taj iznimno problematični društveni kontekst. Ja ne vidim pa skoro nikakve znakove mogućnosti unapređenja društvene i ekonomske situacije u Hrvatskoj, koja bi na bilo koji način pogodovala arhitekturi i osobito urbanom planiranju. Začudno je da ni EU integracijski procesi te fondovi nisu generirali neki novi polet ili ideje.
 

Više:
The Berlage