Urbanizam.zg

Izvještaj izlaganja Zagrebački Manhattan / Beograd na vodi

Autor/izvor: DAZ 21/03/2019

Izlaganje je započeo arhitekt Tihomil Matković, Predsjednik Društva arhitekata Zagreba, uvodnim pozdravom i iznošenjem ključnih stavova DAZ-a povezanih s najavljenim projektom, sve pod moderiranjem arhitektice i urbanistice Azre Suljić, predsjednice Sekcije za urbanizam DAZ-a.

U najkraćim crtama, 3 su osnovne točke koje DAZ zastupa i brani:

1. Prostor Savskog parka, današnji Hipodrom, potrebno je zadržati u GUP-om planiranoj namjeni ozelenjenog prostora sporta i rekreacije
2. Visokovrijedni objekti kulturne baštine i vrijedni potez aleje unutar zaštićenog kompleksa Velesajma moraju se sačuvati unutar novog projekta
3. Sve aktivnosti moraju se provoditi u skladu s trenutno važećim prostorno-planskim i projektantskim procedurama, bez prilagodbi zakonskih okvira specifičnim ili pojedinačnim interesima prostora ili investitora

Gradski projekt Zagrebački velesajam

Izlaganje je nastavljeno prezentacijom arhitekta i urbanista, profesora Tihomira Jukića o Programskim smjernicama i programu sadržaja strateškog Gradskog projekta Zagrebačkog velesajma s osvrtom na okolni novozagrebački prostor.

Beograd na vodi

Kolege arhitekti iz Društva arhitekata Beograda i Udruženja arhitekata Srbije, izvanredna profesorica Vesna Cagić Milošević i izvanredni profesor Milan Đurić, u daljnjem su izlaganju prepričali razvoj aktivnosti u vrlo sličnom projektu „Beograd na vodi“, koji kod njih sa svim kontraverzama traje već 7 godina.

„Beograd na vodi“ prvi put se spominje u predizbornim kampanjama 2012. godine kao projekt koji razvija prostor u savskom amfiteatru površine oko 116ha. Prostor je kroz XX stoljeće bio prvenstveno željeznički, sa svim problemima močvarnog nisko položenog porječja Save, no u idealnom državnom vlasništvu.

Jaka medijska kampanja kreće 2013. godine, s prvim predstavljanjima vizualizacija novog projekta, a bez da se u to vrijeme uopće zna koji je investitor iza projekta. U to vrijeme arhitekti još gledaju na ovaj projekt kao politički pamflet koji nije izgledan za ostvarenje. Vizualizacije i makete koje se mijenjaju iz trenutka u trenutak postaju češće, dolaze s raznih krajeva svijeta, prve izgledaju kao „Beograd na moru“ i kao da su sastavljene od ostataka nekih drugih maketa, a niti jedna ne prikazuje preostali Beograda i centra grada koji se nalazi na oko 100 metara višoj koti terena.

Radovi na uklanjanju željezničkih kolosijeka počinju u ožujku 2014. godine.

Iskrivljenjem tumačenja tada postojećeg zakonskog okvira donosi se Prostorni plan područja posebnih obilježja koji prvo regulira infrastrukturu „Beograda na vodi“, no izmjenom i tog zakonskog okvira, donosi se takav Plan u potpunosti za cijelu zonu. Planom se stavljaju van snage sve odrednice Generalnog urbanističkog plana Beograda. Javni prostori i namjena svode se na minimalne, promenada uz rijeku Savu sužena je na 7m, što uključuje i biciklističke trake, i uža je nego što je bila prethodno dok još nije bila uređena, a potpuno je neodgovarajuća za dvomilijunski Beograd. Visina predviđene izgradnje poništava u potpunosti prethodne planerske postulate pogleda na Kalemegdan i kontakta grada sa Savom, a minimalne zelene zone riješene su na način da su predviđene na drugoj, novobeogradskoj strani Save.

Ovaj tip Prostornog plana područja posebnih obilježja prvenstveno je bio namijenjen za prostore poput nacionalnih parkova, parkova prirode i sl., kako je to uređeno i u hrvatskom zakonodavstvu. U izradi plana tada sudjeluje Agencija za prostorno planiranje Srbije, a kada direktor agencije nije želio potpisati Plan kako je bilo traženo, ukida se cijela Agencija. Donesen je i „Lex specialis“ kojim je omogućena eksproprijacija tamošnjeg zemljišta, ukinute su odredbe za visoke zgrade u Beogradu (studija visokih objekata), promijenjena je zakonska regulativa koja za ovaj prostor dopušta primjenu bilo kojeg svjetskog građevinskog standarada i zakona, kako nam je detaljno izložila kolegica Cagić Milošević. To konkretno znači da investitor u ovoj gradnji npr. ne mora koristiti požarne prekidne udaljenosti između dva stana u skladu sa zakonima Srbije već ih izvodi široke 70cm prema njemu odgovarajućem zakonu.

Obzirom na broj kontroverzi viđen na primjeru projekta „Beograda na vodi“ i činjenicu da je isti investitor potencijalno nositelj projekta „Zagrebačkog Manhattana“, postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost zbog koje smo i priredili ova izlaganja u želji aktiviranja struke i šire javnosti, i u cilju realizacije ovog projekta transparentnim i zajednički usvojenim procesima.

Pratite događanja i aktivnosti DAZ-a, a mi ćemo aktivno pratiti i reagirati na razvoj ovog iznimno bitnog projekta. Za „Zagrebački Manhattan“ postoji iznimno velik interes kako struke tako i šire javnosti, kako smo to imali priliku vidjeti na ovom izlaganju.

U nastavku se nalaze prezentacije govornika izlaganja i video cijelog izlaganja

Prezentacija Tihomil Matković, predsjednik DAZ-a

Prezentacija izv. prof. Vesna Cagić Milošević i izv. Prof. Milan Đurić

Programske smjernice i program sadržaja strateškog gradskog projekta Zagrebački velesajam, radni materijal, prof. Jukić 2015

Program gradskog projekta Zagrebački velesajam, prijedlog, prof. Jukić 2018

Video cijelog izlaganja LINK

Video snimio i montirao: Pavel Penev