Predavanje i razgovor
Konfliktni moderniteti / skrivene priče arhitekture 20. stoljeća u Armeniji
Autor/izvor: DAZ / slobodneveze 10/11/2014
U utorak, 11. studenoga 2014. u 18 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, predavaona 317, Ruben Arevshatyan, umjetnik, teoretičar i nezavisni kustos iz Erevana održat će predavanje „Konfliktni moderniteti/ skrivene priče arhitekture 20. stoljeća u Armeniji“
Armenska povijest posljednja dva stoljeća usko je povezana s projektom (re)izgradnje nacije. Arhitekti i urbanisti odigrali su ključnu ulogu u ovom projektu. Njihove izgrađene i neizgrađene vizije pokretale su kolektivnu imaginaciju, baš kako su utjecale i na estetske, društvene i političke želje. Kao da se težnja za nečim stvarnim i novim, samo-definiranim društvenim poretkom morao nositi sa skrivenim i neispunjenim obećanjima arhitektonskog imaginarija izraženog sukobom formalnih jezika. Budući da snovi o novoj Armeniji nisu bili homogeni, tako je moguće pratiti i kako su se ove tenzije i kontradikcije materijalizirale u građevinama, arhitektonskim nacrtima i skicama, stvarajući remek-djela arhitekture, a istovremeno otvarajući ozbiljne pukotine u kolektivnoj samo-percepciji.
Ruben Arevshatyan je umjetnik, teoretičar i nezavisni kustos iz Erevana. Predsjednik je AICA-Armenije i predaje na Institutu za suvremenu umjetnost, Erevan. Od 1997- 2004 Arevshatyan je bio umjetnički ravnatelj Hay Art kulturnog centra. Autor je brojnih kritičkih tekstova u domaćim i međunarodnim časopisima i publikacijama, te član uredništva e-časopisa Red Thread. Arevshatyan je bio kustos i suradnik brojnih domaćih i međunarodnih projekata poput Great Atrophy, Parallel reality, Three Tendencies, Local Modernities, Manuals: Subjects of New Universality (armenski nacionalni paviljon na 54. venecijanskom bijenalu suvremene umjetnosti), Soviet Modernism, Trespassing Modernities, Sweet Sixties, Parallel Modernity and the Capital of Desires (armenski nacionalni paviljon na 14. bijenalu arhitekture u Veneciji).
Organizacija: Slobodne veze/ Motel TROGIR u okviru aktivnosti projekta SPACES financiranog od strane Europske unije.
Podrška- Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Posebna zahvala Luki Korlaetu/Arhitektonski fakultet u Zagrebu.
izvor: slobodneveze