Arhitektonsko naslijeđe

Konzerviranje u Hrvatskoj od 1945. do 1964. godine

Autor/izvor: DAZ 26/05/2014

U predavanju će biti riječi o nastanku sustava zaštite spomenika u socijalističkoj Hrvatskoj, od svr&ˇetka Drugoga svjetskog rata do uspostave ustanova i donošenja Mletačke povelje 1964. godine. Dvije vremenske granice odabrane su ne samo zbog potrebe za komparativnim sagledavanjem ideja i ostvarenja hrvatskih konzervatora u odnosu na europske, već i zbog potrebe da se izgradnja sustava sagleda od vremena katarze, prevrata i ratnih trauma do vremena ekonomskog i administrativnog konsolidiranja i internacionalizacije posla. Razmotrit će se odnos visoke politike prema kolektivnom pamćenju i institucionalnom očuvanju ili restauriranju kulturne baštine, odjek toga neizbježnog diktata u konzervatorskoj etici naraštaja koji se afirmirao nakon rata, a raspravit će se i o odnosu metodološke tradicije i inovacije na republičkoj razini. U predavanju ćemo se prisjetiti glavnih protagonista, konzervatorskih koncepcija, tekstova i restauratorskih izvedbi u Narodnoj Republici Hrvatskoj.

dr. sc. Marko Špikić

Rođen je 1973. u Zagrebu. Diplomirao povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1998. na temu zaštite graditeljskog naslijeđa u teoriji i praksi Leona Battiste Albertija. Od 1999. zaposlen pri Odsjeku za povijest umjetnosti. Magistrirao 2003. temom Predstavljanje starina u spisima talijanskog humanizma prve polovice XV. stoljeća, doktorirao 2007. temom Konzervatorsko djelovanje splitskog antikvara Francesca Carrare (mentor prof. dr. Ivo Maroević). Docent od siječnja 2010, izvanredni profesor od siječnja 2014.
Studijski boravci u Scuola normale superiore u Pisi 2002. i Beču 2006. (stipendija Ernst Mach austrijskog ÖAD-a). Područja interesa: povijest i teorija arhitektonskog konzerviranja u Europi i Hrvatskoj od renesanse do danas, povijest antikvarnih studija, problemi arhitektonskog rekonstruiranja.
Kao autor i urednik objavio osam knjiga te brojne članke u znanstvenim i stručnim časopisima. Izlagao na znanstvenim i stručnim skupovima u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Poljskoj. Suorganizator skupova u Hrvatskoj (Rijeka, Dijalozi s baštinom 2012. i 2013, Split, međunarodni skup o E. Hebrardu i G. Niemannu, 2012. i Zagreb, jednodnevni skup o Arturu Schneideru, 2013.) i Austriji (ICOMOS-ova regionalna konferencija 2013).
Član Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i Društva konzervatora Hrvatske. Od 2011. predsjednik ICOMOS-a Hrvatske. Od 2013. član međunarodnog znanstvenog odbora ICOMOS-a za teoriju i filozofiju konzerviranja i restauriranja (Theophilos).
Više o ovogodišnjem ciklusu Arhitektonsko naslijeđe pročitajte OVDJE.

Predavanja su uvrštena u program Stalnog stručnog usavršavanja (SSU) Hrvatske komore arhitekata i boduju se s tri (3) boda.