Petrinja
Korak prema strateškim pogledima na urbanitet Petrinje
Autor/izvor: DAZ/Davor Salopek 15/03/2021
Prometni krvotok grada osigurati zahvatima u prvim koracima obnove.
Potres nas je doslovno prizemljio, mada nam se pod nogama izmicao pod na kojem smo stajali. Nakon zemljotresa buljili smo u svoj neposredni okoliš, kuću i dvorište, a onda krenuli u obilazak gradske jezgre. Znamo svi , što nas je tamo dočekalo. Te slike prepolovljenih, razorenih kuća po obodu Trga Dr. Franje Tuđmana, oko zelene gradske jezgre, perivoja Josipa Jurja Strossmayera, pojavljivale su se poslije u svim mogućim reportažama i svjedočile kataklizmu, koja nam se dogodila. U narednim danima stanovnici na cijelom području Banovine primali su podršku i pomoć u najrazličitijim oblicima, i možemo smatrati, da su dnevni egzistencijalni uvjeti uglavnom manje-više zadovoljeni.
Sakralne građevine, koje su se održale u potresu pružaju utočište vjernicima na misnim obredima.
Život na razini kulturnih potreba za sada je u deficitu, to posebno vrijedi za evakuirani Hrvatski dom u Petrinji, u kojem su se kulturna zbivanja prije potresa izmjenjivala gotovo dnevnim ritmom. Isto vrijedi i za galeriju „Krsto Hegedušić“ . Naravno, moguće je prići njihovoj sanaciji i rekonstrukciji.
Rušenje robne kuće „Petrinjka“ bio je teški štetni promašaj, o mogućoj sanaciji te štete, osvrnut ću se uskoro.
Ovaj puta htio bih odškrinuti vrata strateškom promišljanju obnove , dakle rekonstrukciji koja smjera iskorištavanju zatečene poslije-potresne situacije za razvojne poteze na urbanitetu Petrinje, koji su bitni kako za sudbinu grada i njegovih stanovnika, tako i za širi hrvatski prostor. Sve stanovnike Petrinje, a i sve one koji dolaze ili prolaze ovim gradom, u ovom trenutku muči komplicirana prometna situacija, koja je daleko od normalne. Svjedočimo potpuno poremećenom prometnom krvotoku.
Već danima promet ne prolazi najužim centrom grada, koji je potresom najteže pogođen, samo ga tangira u sjevernoj zoni Šetališta „ J.J. Strossmayera“. Međutim, smatram da bi približno tako trebalo i ostati, odnosno, povijesna gradska jezgra treba izgubiti funkciju prometnog čvorište za međugradski promet, i ostati pješačka zona, s režimom ograničenog ulaska osobnih i opskrbnih vozila, kako je inače uobičajeno u takvim prostorima. Uvjet, da ( za gradski promet bezbolno ) ostvarimo pješačku zonu jest u formiranju kružnog prometnog prstena za vozila, u kretanju oko gradske jezgre. Za taj prsten možemo koristiti velik dio postojećih ulica, od kojih mogu spomenuti najnoviju kvalitetno definiranu Ul. Dr. Nemeca u naselju „Sajmište“. Naravno, za formiranje cjelovitog prometnog prstena potrebni su još dodatni novi kraći spojni potezi ( za dio tih poteza već postoje naznačeni koridori na katastarskim podlogama ). Ujedno, treba imati na umu, da formiranje prometnog prstena iziskuje uklanjanje nekoliko manjih građevina na smjeru kružne prometnice, a to znači, da je potrebno napraviti dogovor s vlasnicima, odnosno korisnicima tih građevina o zamjenskim rješenjima i osigurati određena financijska sredstava za taj strateški potez u razvoju grada.
Ujedno, smatram, da treba odmah prići projektiranju urbanističkim planom definiranih gradskih obilaznica, uz eventualne poželjne korekture trase, te ubrzo i njihovoj izvedbi. Te prometnice republičkog značaja osigurat će tranzitni promet izvan gradskog tkiva. Izvedba prometnih obilaznica je u interesu i lokalne i šire zajednice, a potres eto samo ubrzava već ranije planirano urbanističko rješenje iz GUP-a Petrinje.
U Petrinji, 08. ožujka 2021.
Davor Salopek, d.i.a.