Izložba L'amour du risque / Ljubav prema riziku otvara se u utorak 24.04.2012. u MSU-u u 20 sati. Prvi će put biti u Zagrebu pokazana neka djela velikih zvijezda međunarodne umjetničke scene, kao što primjerice kontroverzna umjetnica ORLAN, miljenik publike Paul McCharty, subverzivni Larry Clark ili ironično-duhoviti Erwin Wurm… Dan nakon otvorenja izložbe, 25. travnja, u 20 sati, u Dvorani Gorgona, održat će se Večer s ORLAN tijekom koje će autorica razgovarati s teoretičarima, umjetnicima i publikom.
Umjetnici zastupljeni na izložbi stvaraju djela koja su provokativna, subverzivna, angažirana, erotizirana, katkad bizarna. Tematska je okosnica izložbe rizik kao oblik umjetnosti, ali i življenja. Riječ je o umjetnicima koji pomiču granice suvremenog umjetničkog izričaja. Rizik je njihov odabir, ali rizik pokreće, inspirira, sablažnjava i šokira promatrača. Radovi tih umjetnika govore o tome kako je umjetnost posljednja oaza svjesnog i promišljenog rizika jer svakodnevni je život toliko neizvjestan da pribjegavamo svakoj sigurnosti, pa i iluzornoj. Riskiranje vlastitoga tijela pa čak i života u svrhu umjetničkoga izraza možda je najkontroverzniji aspekt izložbe.
Na samom otvorenju izložbe peteročlana će francuska plesna skupina “Les Gens d'Uterpan“ razmjenjivanjem tjelesnih tekućina, provocirati posjetitelje. Riječ je o izvedbenom projektu u kojem petoro plesača propituje granice ljudskoga tijela, kao i metode izvođenja te interpretiranja plesne umjetnosti, povezujući se međusobno neprekinutom niti sline.
Na izložbi sudjeluju sljedeći umjetnici: Agnès Accorsi, Bas Jan Ader, Francis AlAlÿs, Leonardo Boscani, Larry Clark, Jocelyn Cottencin, Elie Cristiani, Simone Decker, Marcel Dinahet, Dominique Gonzalez-Foerster, Carsten Höller, Christian Jankowski, Žilvinas Kempinas, Natacha Lesueur, Claude Lévêque, Gordon Matta-Clark, Paul McCarthy, Aernout Mik, Anita Molinero, Moser & Schwinger, David Nebreda, ORLAN, Steven Parrino, Lucien Pelen, Gaël Peltier, Sigmar Polke, Adrien Porcu, Julien Prévieux, Claude Rutault, Alain Séchas, Atelier Van Lieshout, Jean- Luc Verna, Clemens von Wedemeyer i Erwin Wurm.
Dan nakon otvorenja izložbe, 25. travnja,u 20 sati, u Dvorani Gorgona, održat će se „Večer s ORLAN“ tijekom koje će autorica razgovarati s teoretičarima, umjetnicima i publikom. ORLAN za sebe kaže da je prva umjetnica koja je koristila estetske operacije kao medij. Njezin je najprovokativniji projekt niz dokumentiranih estetskih operacija kojima je mijenjala vlastiti izgled ne bi li što više nalikovala povijesnim umjetničkim idealima ljepote. Tako se ORLAN podvrgla operaciji da bi imala bradu Botticellijeve Venere, nos Psihe Jean-Léona Gérômea, usne Boucherove Europe, oči Diane kako su ih slikali sljedbenici fontenbloške škole te čelo Da Vincijeve Mona Lize.
ORLAN
Bas Jan Ader umjetnik je koji na šokantan način propituje granice vlastitoga tijela, doslovno se prepuštajući gravitaciji padanjem s krova, s krošnje stabla, bacajući se u amsterdamski kanal. Sličan rizik poduzima i francuski umjetnik Lucien Pelen koji opasnim pothvatima, dokumentiranima nizom fotografija i doslovno svoje tijelo dovodi u vrlo riskantne situacije. David Nebreda fotografira vlastite napadaje shizofrenije, te tako svoju bol postavlja kao umjetničku temu. Steven Parrino, u duhu „smrti slikarstva“, agresivno gužva i izvija platno vlastitih slika, čime je stekao naziv doktora frankensteinovskog slikarstva.
Izložba sadrži i djela koja provociraju i navode publiku na promišljanje okoline. Paul McCarthy proslavio se skulpturama naizgled nedužnih dječjih igračaka koje su sadržavale erotske asocijacije. Natacha Lesueur na duhovit i erotiziran način prikazuje konzumerizam i opsjednutost potrošnjom koristeći žensko tijelo kao pladanj za serviranje hrane. Dio vlastite skulpture postaje i Simone Decker u video radu „Air Bag“. Kritiku modernom potrošačkom društvu upućuje francuska umjetnica Anita Molinero: otpatke svakodnevnice pretvara u muzejske izloške. Christian Jankowski duhovitim pristupom u video radovima propituje vrijednosti zapadnjačke kulture, dobrim dijelom utemeljene na vizualno uvjetovanom konzumerizmu. Jocelyn Cottencin objedinjuje film, fotografiju, instalaciju i grafički dizajn, ali široj je publici poznat po porukama u javnim prostorima u formi jedinstvenih grafika u obliku natpisa ili trodimenzionalnih riječi .
Umjetnički je aktivizam odlika francuskoga umjetnika Juliena Prévieuxa koji se bavio temom potrage za zaposlenjem. Projekt „Pisama ne-motivacije“ pokrenuo je još 2000. godine, šaljući korporacijama pisma u kojima obrazlaže nedostatak motivacije da se javi na oglas za upražnjeno radno mjesto. Aktivizmu se priklanja i Leonardo Boscani projektom koji je inicirao 2007. kako bi spasio plažu i park prirode otoka Asinara od multinacionalnih naftnih kompanija. Bosconi je s dobrovoljcima oformio ljudski lanac i pokrenuo javnu raspravu koja je rezultirala odustajanjem multinacionalne kompanije od planirane rute. Mudre poteze vuče i Atelier Van Lieshout, poznat po instalacijama samoodrživih pokretnih domova. Novac od umjetničkih narudžbi ulaže u projekte koje smatra važnima ali ne donose materijalnu dobit. Tako je AVL 2001. osnovao „AVL grad“, „slobodnu državu“ u luci Rotterdam.
Dominique Gonzalez-Foerster autorica je jedne „epizode“ o pustolovinama junakinje Ann Lee, lika iz manga stripa kojem je prijetio nestanak. U „epizodi“ naslovljenoj „Ann Lee in anzen zone“, junakinja nas upozorava na neposrednu opasnost, na nestanak sigurne zone (anzen na japanskom). Nakon što izgovori svoju poruku, Ann Lee nestaje ostavivši posjetitelja ispred crnog ekrana ispresijecana gustom kišom. Posjetitelj postupno postaje svjestan egzistencijalne praznine Ann Lee, odnosno prijetnje o zajedničkom padu u svijet likova osuđenih na nestanak zato što ne posjeduju dovoljno složen značaj tj. pripovijest dovoljno zanimljivu da ih učini sposobnima za virtualni život.
Upravo zato, da ne bismo nestali u kaosu svakodnevice, umjetnost nam stvara prostor slobode u kojem nismo puki virtualni likovi, a rizik spoznaje da život može biti sadržajan – jest na nama. Bez rizika to se može vidjeti upravo na izložbi „Ljubav prema riziku“!
Lucien Pelen
Kustosi izložbe: Leila Topić, MSU; Pascal Neveux, ravnatelj FRAC-a Provence-Alpes-Côte d'Azur i Emmanuel Latreille, ravnatelj FRAC-aLanguedoc-Roussillon.
Izložbu su zajednički organizirali Muzej suvremene umjetnosti Zagreb i Platform Pariz – Grupacija francuskih regionalnih fondova za suvremenu umjetnost (FRAC), uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, Francuskog instituta i francuskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Udruge francuskih regija te francuskog Ministarstva kulture i komunikacija.
Društvo
