Predavanje
Miroslav Begović - arhitektonsko djelo
Autor/izvor: DAZ 14/12/2011
U Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU, I. G. Kovačića 37 - Zagreb, u utorak, 20. prosinca 2011. s početkom u 19 sati održat će se četvrto predavanje u nizu iz programa Bilješke iz arhiva arhitekta. Predavanje će održati dr. sc. Borka Bobovec pod naslovom: Miroslav Begović – arhitektonsko djelo.
Od 29. studenoga do 20. prosinca 2011. godine u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU odvija se program Bilješke iz arhiva arhitekta koji obuhvaća izložbu iz građe Osobnih arhivskih fondova arhitekata Lavoslava Horvata, Ernesta Weissmanna, Bernarda Bernardija i Miroslava Begovića uz niz predavanja kojima se predstavljaju četiri doktorske disertacije temeljene na istraživanju navedenih opusa. Ovim programom Muzej želi znanstvenoj i kulturnoj javnosti predstaviti sadržaj i strukturu izabranih Osobnih arhivskih fondova arhitekata, te proces i rezultate njihove stručne obrade i znanstvene interpretacije.
Autorica koncepcije programa i postava izložbe: Dubravka Kisić
1. predavanje: 29. studenog 2011. u 19h
dr. sc. Zrinka Paladino: „Lavoslav Horvat – arhitektonsko djelo 1922.-1977.“
2. predavanje: 6. prosinca 2011. u 19h
dr. sc. Tamara Bjažić Klarin: „Ernest Weissmann – arhitektonsko djelo 1926.-1939.“
3. predavanje: 13. prosinca 2011. u 19h
dr. sc. Iva Ceraj: „Dizajnersko djelo arhitekta Bernarda Bernardija: 1951.-1985.“
4. predavanje: 20. prosinca 2011. u 19h
dr. sc. Borka Bobovec: „Miroslav Begović – arhitektonsko djelo“
dr. sc. Borka Bobovec: „Miroslav Begović – arhitektonsko djelo“
Disertacijom je obrađen arhitektonski opus arhitekta i akademika Miroslava Begovića. Većina njegova rada nastajala je od ranih pedesetih do kraja 20. stoljeća. Analizirana su i opisana izvedena djela koja su obilježila prostor na kome su implementirana. Poglavlja su obuhvatila izvedene interijere kao jedan od značajnih interesa arhitekta, te natječajne radove i neizvedene projekte. Posljednji dio posvećen je teorijskom radu, kao i radu na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te strukovnim i društvenim organizacijama. Širok spektar djelovanja kroz osebujnu interpretaciju načela moderne arhitekture svrstava autora u red arhitekata koji su ostvarili djela visoke vrijednosti, a opus na značajno mjesto u hrvatskoj arhitekturi.
Pozivnica