Muzeologija

Muzeji i kulturni krajolici

Autor/izvor: DAZ / MDC 16/05/2016

Kulturni krajolici kao vrsta nepokretnog kulturnog dobra sadržavaju povijesno karakteristične strukture koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru, a predstavljaju rezultat prostornog i vremenskog međudjelovanja ljudi i njihova okruženja. U nastojanju da se krajolik kao kulturnopovijesno i prostorno naslijeđe očuva, muzeji organiziraju niz edukativnih i kreativnih programa i aktivnosti: radionice, izložbe, posjete arheološkim lokalitetima, stručna vodstva kroz arhitektonsku baštinu, jednodnevne izlete u autohtona ruralna područja i stručna predavanja kako bi posjetitelje upoznali s vrijednostima kulturnih krajolika i važnosti očuvanja njihovih specifičnih geoloških, etnografskih i arhitektonskih karakteristika.

Kulturni krajolici odraz su duge i intimne veze između ljudi i njihova prirodnog okoliša

Cilj Međunarodnog dana muzeja je podizanje svijesti o kulturnom krajoliku kao najvažnijem, najraznovrsnijem i najpristupačnijem dijelu kulturne baštine. Tisućama godina ljudi su prilagođavali krajolik svojim potrebama i kao takav on je bitna sastavnica nacionalnog identiteta jer je odraz socijalne, kulturne i ekonomske prošlosti neke države ili regije i svojevrstan muzej bez zidova.

Danas muzeji proširuju aktivnosti i odgovornosti na polje kulturnog krajolika interpretirajući autentične materijalne ostatke koji se čuvaju u muzejskim zbirkama  kontekstualizirajući ih u krajoliku kojem pripadaju. Iako se po svojoj prirodi kulturni krajolik ne može „zamrznuti“ i sačuvati u muzeju na tradicionalan način, muzeji mogu dati značajan doprinos u razumijevanju krajolika i njegovog identiteta u zajednici kao i prepoznavanju njegova potencijala za društveni, kulturni i gospodarski razvoj.

Muzeji preuzimaju aktivnu ulogu u održavanju kulturnih krajolika

Iz mnoštva događanja izdvaja se program Muzeja grada Šibenika koji povodom Međunarodnog dana muzeja organizira stručno vodstvo po gradskim fortifikacijskim objektima s ciljem upoznavanja kulturnog i povijesnog nasljeđa najstarijeg hrvatskog grada na Jadranu. Tako će se zainteresirani građani imati prilike upoznati s jezgrom srednjovjekovnog Šibenika - tvrđavom Sv. Mihovila i ove godine potpuno obnovljenom tvrđavom Barone, koja uz pomoć tehnologije proširene stvarnosti u realnom prostoru rekonstruira Šibenik iz 17. stoljeća kao i 2 osmanska napada na grad u vrijeme Kandijskog rata. Pored povijesne ture po fortifikacijskim objektima, za građane će biti organiziran i posjet lokalitetu Tarac i Spomen obilježju stradalim vatrogascima na otoku Kornatu kako bi se upozorilo na važnost kulturnih krajolika za kolektivni identitet nacije. Obilazak Tarca uključuje razgledavanje arheoloških nalaza iz rimskog doba, pristanište za popravljanje brodova uz bizantsku rutu i kule Toreta.

Hrvatski glazbeni zavod organizira šetnju „gornjogradskim glazbenim krajolikom“, koji se može promatrati kao svojevrstan muzej glazbe jer sadrži brojne značajne lokacije za razvoj glazbe u Hrvatskoj.  Moderatorica glazbene šetnje je Nada Bezić, muzikologinja i autorica Glazbene topografije Zagreba od 1799. do 2010. godine, koja će građanima predstaviti koncertne prostore povezane s prošlošću Hrvatskog glazbenog zavoda, rodne kuće kuća glazbenika i sjedišta nekadašnjih glazbenih društava, a neizostavni punktovi bit će mjesto na kojem se nalazila rodna kuća Vatroslava Lisinskog te prva dva zagrebačka kazališta. Stanovnici Zagreba imat će priliku kroz direktan doživljaj i kretanje u prostoru otkriti nove dimenzije glavnog grada i saznati više o prevrtljivim političkim i socijalnim prilikama koje su se odrazile na razvoj glazbe i glazbenih lokacija u Zagrebu.

Vrijedna inicijativa dolazi iz Muzeja grada Koprivnice koji će izložbom predstaviti idejnu koncepciju Muzeja Drave, koji bi na suvremeni način animirao prirodno, kulturno i povijesno naslijeđe vezano uz Dravu. Muzej bi nastao funkcionalnom prenamjenom sadašnjeg željezničkog mosta preko Drave kod Botova, čime bi ovaj spomenik industrijske baštine postao muzej, interpretacijski centar i tematski park. Misija Muzeja Drave bila bi da na suvremeni muzeološki način prezentira povijesne, kulturne, antropološke i gospodarske vrijednosti vezane uz rijeku Dravu i njezin okoliš. Uz pomoć suvremenih komunikacijskih sredstava, digitalnih tehnologija i aplikacija za pametne telefone posjetitelji bi se upućivali na tematske putove, arheološke lokalitete i prirodne atrakcije koje se nalaze u bližoj ili daljnjoj okolini.

Ulaz na sva događanja je besplatan, a cjelokupni program obilježavanja 36. Međunarodnog dana muzeja dostupan je na internetskim stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra www.mdc.hr.