Krajobrazna arhitektura

Nastavlja se mjesec krajobrazne arhitekture

Autor/izvor: DAZ 22/04/2013

“Parkovi Fužina”
mr. sc. Zrinka Brajan

Proučavanjem povijesti Fužina, osobito zlatnih godina razvoja na kraju devetnaestog stoljeća iznenađuje nas bogatstvo povijesnog zelenila i perivojne arhitekture koja se začudno krije na tako malenom prostoru. Nepravilno vrednovane, zanemarene i pomalo zaboravljene zelene površine i izvorišta ovoga malenog grada ponovo doživljavaju svoju obnovu i zaslugu koja im nedvojbeno pripada. Zbog ubrzanog turističkog razvoja kojim gradić i cjelokupna Općina danas kreću te zahvaljujući snažnoj i nezaobilaznoj ulozi zelenila u turističkoj ponudi,  uređuju se danas i neke nove površine koje time još više doprinose ljepoti ovoga kraja, ali i kvaliteti života njegovih stanovnika i posjetitelja.

mr. sc. Zrinka Brajan, rođena je Riječanka . 1995. godine diplomirala je na Agronomskog fakulteta na smjeru vrtlarstvo i oblikovanja pejzaža, a 1999. godine na Centralnom Europskom Sveučilištu u Budimpešti stječe stručni naziv magistra znanosti. Odmah po diplomiranju zapošljava se u projektnom uredu tvrtke Parkovi Plus d.o.o. kao projektant. Od 2005. Radi u Poljoprivrednoj zadruzi Oleandar. Od 1996. godine radi i kao viši predavač na Veleučilištu u Rijeci. Aktivni je sudionik međunarodnih interdisciplinarnih znanstveno-stručnih savjetovanja i seminarima iz područja prostornog uređenja, perivojne kulture i ekologije krajobraza, autor nekoliko stručnih i znanstvenih radova te većeg broja projekata iz područja krajobrazne arhitekture.

“Istraživanje stanja tla i vegetacije kao osnova uređenja pratećeg krajobraza na dijelu autoceste Zagreb-Split”
mr.sc. Vida Vladimir

Razvojne djelatnosti u krajobrazu, kao izgradnja autoceste mogu uvelike promijeniti krajobraz; uzrokujući degradaciju vizualnih kvaliteta krajobraza. U ovom istraživanju posebno je razmatran negativni utjecaj izgradnje autoceste na tlo. U cilju utvrđivanja je li te promjene utječu stresno  na stanišne uvjete ili su prihvatljive za rast i razvoj vegetacije, provedeno je istraživanje na dionici autoceste zagreb – Split od Gospića do Svetog Roka, na dvadeset lokacija gdje se pojavio rizik od erozije i propadanja vegetacije.

mr.sc. Vida Vladimir rođena je 1973 u Splitu. 1998 diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža, a 2011 završava i poslijediplomski studij iz agroekologije i stječe naslov magistra znanosti. Radila je u ‘Hrvatskim autocestama” d.o.o. kao Voditelja grupe za krajobrazno uređenje, a od 2007. zaposlena je u Istraturist Umag d.d., kao Voditelja odjela krajobraznog uređenja. Suautorica je knjige Gradska šetališta Hrvatske te Standarda redovnog održavanja autocesta.