Arhitektonsko naslijeđe

O prozoru - otvoreno!

Autor/izvor: DAZ 08/05/2015

Cjelovita rekonstrukcija arhitektonskog nasljeđa (CRAN) podrazumijeva sveobuhvatan, slojevit i interdisciplinarni pristup u svim fazama provedbe. Od konzervatorskih studija i izrade projekta (I.), preko tehnološkog definiranja zahvata i same izvedbe (II.), sve do konačnog ispitivanja i dokazivanja kakvoće / sukladnosti ugrađenih elemenata i izvedenih radova sa zakonodavnim i normativnim okvirom (III.). Obnova, rekonstrukcija i/ili zamjena prozirnih elemenata pročelja (prozori, vrata, velikoformatne ostakljene stijene i izlozi), predstavlja vrlo složen, zahtjevan i važan element takvog zahvata. Zato želimo kroz kratki interdisciplinarni pregled triju ključnih faza izložiti prisutne probleme, izazove i mogućnosti, te ih kasnije u otvorenoj diskusiji s pozvanim gostima i publikom detaljnije rasvijetliti i naznačiti moguće smjerove njihovog rješavanja.

Kako pristupiti rekonstrukciji i sanaciji / restauraciji / zamjeni postojećih povijesnih drvenih prozora, te postići visoku razinu energetske učinkovitosti uz potpuno poštivanje konzervatorskih uvjeta, kao i najstrožih arhitektonskih, oblikovnih, okolišnih i drugih zahtjeva? Kako tehnološki osmisliti i izvesti, a potom i provjeriti i dokazati kakvoću izvedenih radova? Koji su ključni arhitektonski, građevinsko fizikalni, tehničko tehnološki, okolišni, zdravstveni, ali i financijski parametri bitni pri donošenju konačnih odluka? Kolika je trajnost izvedenih radova i elemenata, te kakvu dinamiku starenja možemo očekivati kod pojedinih rješenja? Low-tech vs. high-tech?..........samo su neka od pitanja na koja ćemo pokušati ZAJEDNO dati odgovore!

3 PREDAVANJA
 
I. PROJEKT (Zlatan Šljivić dipl.ing.arh.)
U (prvoj) pripremnoj fazi procesa obnove ključno je odrediti projektni program kao cjeloviti sustav prioriteta, kriterija i zahtjeva koji se postavljaju pred zgradu (prozirne dijelove pročelja) koja se obnavlja i rekonstruira, uz simultano sudjelovanje svih članova proširenog projektnog tima (konzervatori, restauratori, arhitekti, konstrukteri, projektanti instalacijskih sustava, eksperti za građevinsku fiziku, tehnolozi, izvoditelji i drugi). Na osnovu tako definiranog programa izrađuju se projekti kao osnovni dokument za ishođenje svih potrebnih dozvola i suglasnosti, ali i kao osnovna stručna podloga za izvedbu samog zahvata obnove i rekonstrukcije. Naglasak je na sveobuhvatno održivom pristupu očuvanju arhitektonskog nasljeđa.

II. IZVEDBA (Zlatko Lehpamer ing.arh.)
Postupak izrade / obnove povijesne stolarije koja mora zadovoljiti današnje energetske propise obuhvaća detaljne analize postojećeg otvora, vrste materijala, okova i detalja profilacije, izradu nacrta sa svim detaljima profilacija i brtvljenja, izrada drvenih lijepljenih elemenata, način izrade ugaonih spojeva, način i vrsta ostakljenja, odabir okova, te vrste materijala i načini površinske zaštite. Prezentacija izvedenih radova uključit će: izrade replika izloga, izrade replika prozora, izradu i ugradnju energetskih prozora, sa ispitivanjem u laboratoriju i izdavanjem atesta, uz primjere nacrta postojeće i prijedlog izrade nove energetske stolarije.

III. ISPITIVANJE (Goran Jakovac dipl.ing.drv.ind.)
Postupci ispitivanja obuhvaćaju provjeru ispunjavanja zadanih uvjeta proizašlih iz projekta i postojećeg dijela građevine kroz sve faze - od stručne analize postojećeg stanja, ocjene i procjene stanja postojećeg prozirnog elementa pročelja, te prijedloga aktivnosti u fazi projektiranja, preko kontinuiranog nadzora kod proizvodnje (u pogledu odabira materijala, tehnologije izrade, primjene zaštitnih sredstava površinske zaštite), načina ugradnje, sve do završnog ispitivanja prozirnog elementa pročelja i njegove usklađenosti sa zahtjevima iz projekta.Težište kod inspekcija je na očuvanju izgleda i detalja postojećeg prozirnog elementa pročelja, kao i na ispunjavanju temeljnih zahtjeva za građevinu, naročito u pogledu sigurnosti, stabilnosti i očuvanja energije, a sve u dogovoru s nadležnom konzervatorskom ustanovom.

Predavanje se boduje u sustavu stalnog stručnog usavršavanja HKA s tri (3) boda.

Goran Jakovac rođen je u Zagrebu 1956. god. Pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Daljnje školovanje nastavio na Šumarskom fakultetu gdje u redovnom roku stiče zvanje diplomirani inženjer drvne industrije. Diplomski rad iz kolegija Zaštita drva. Radio je prvo u stolariji PP Maksimir, zatim prelazi u Industrogradnju – Izoind. Od 1996. godine radi u Euroinspekt drvokontroli, sada na mjestu voditelja certifikacijskog odjela. Položio stručni ispit iz graditeljstva, te je ovlašten za obavljanje poslova certifikacije građevinskih proizvoda. Član je Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije i Hrvatske komore inženjera građevine. Predsjednik je Tehničkog odbora za prozore i vrata, član Tehničkog odbora za drvene konstrukcije i Tehničkog odbora za drvo.

Zlatko Lehpamer rođen je u Samoboru 1953. godine, završio srednju Drvnotehničku školu u Zagrebu, studirao dvije godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, diplomirao na VTGŠ smjer visokogradnja, pohađao treću godinu na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, radio u TEB projektnom birou, pridružio se ocu u obiteljskom stolarskom obrtu, nastavio ga voditi i zbog poteškoća sa zdravljem predao ga svom sinu Goranu Lehpameru, dipl. ing., te nastavio sudjelovati na poslovima savjetnika. Osposobljen između ostaloga i za radove na površinskoj obradi drvenih prozora i vrata po Remmers tehnologiji, te čišćenja površina Rotec tehnologijom, educiran za izradu protupožarnih drvenih sustava 2003. god. u Grazu. Dobitnik više nagrada za inovacije HSI, statue Zlatne ruke HOK, Vrijedne ruke MOMSP, itd. Član društva inženjera i tehničara Samobor.

Zlatan Šljivić rođen je 1961. godine u Zagrebu, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. 1985. godine diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prve tri radne godine nakon diplome, provodi u Zagrebu, slijedećih osam u Beču, nakon čega se vraća u Zagreb, gdje i danas živi i radi. Održivom i energetski učinkovitom arhitekturom bavi se zadnjih tridesetak godina, od 1998. član je Hrvatske komore arhitekata (i inženjera u graditeljstvu), 2007. osniva studio za održivu Arhitekturu d.o.o., a 2012. dodatno se usavršava na TU Graz (EU/PHI program edukacije projektanata pasivnih kuća).

Više o ovogodišnjem ciklusu Arhitektura i naslijeđe potražite ovdje.