Arhitektura i naslijeđe

Obnova izložbenog paviljona u Botaničkom vrtu

01/04/2011

U četvrtak, 17. ožujka, Mladen Perušić, dipl.ing.arh. održao je predavanje o obnovi Izložbenog paviljona u Botaničkom vrtu u Zagrebu. Time je započeo ciklus predavanja Arhitektura i naslijeđe kojeg je pokrenula Sekcija Arhitektonsko naslijeđe DAZ-a. Uvodno predavanje održala je Ksenija Petrić, dipl. ing. arh, koordinatorica Sekcije. Nakon kratkog upoznavanja s osnovnim ciljevima Sekcije (promicanje ideje zaštite i obnove arhitektonskog naslijeđa ) i predstavljanja novog ciklusa predavanja koji je upravo pokrenut arhitektica Petrić dala je pregled svih paviljonskih građevina u Zagrebu koje trenutno imaju status zaštićenog kulturnog dobra i upisane su u Registar kulturnih dobara RH.

Izložbeni paviljon u Botaničkom vrtu nalazi se unutar obuhvata zone zaštite Zelene potkove i Botaničkog vrta. Predavanje je arhitekt Mladena Perušića započeo kratkim podsjećanjem na početak tradicije sajamskog izlaganja u Europi (Pariz 1798.) i velikih svjetskih izložbi (London 1851, Pariz 1849,1867, 1889.) te na organiziranje nacionalnih gospodarskih izložbi u Zagreb (1864.,1891.). U nastavku je slijedila povijest samog izložbenog paviljona. Paviljon je kupljen u Beču i postavljen kao paviljon Vladinog Odsjeka za pravosuđe u okviru Jubilarne gospodarsko - šumarske izložbe 1891. na tadašnjem Sajmištu (Sveučilišnom trgu), na mjestu današnjeg HNK. Nakon izložbe premješten je u Botanički vrt na mjesto na kojem je i danas. Paviljon je 21. stoljeće dočekao u devastiranom stanju te se krenulo u njegovu obnovu, vraćanje adekvatne namjene (oranžerija i edukativno izložbena funkcija) i rekonstrukciju izvornog izgleda. Projekti su izrađeni na temelju Konzervatorske studije i smjernica obnove izrađene u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode. Projektnu dokumentaciju i radove obnove financirao je Grad Zagreb i Sveučilište u Zagrebu. Tijekom radova provedena su restauratorska istraživanja, a detalji izvornog oblikovanja usklađeni su u postupku provođenja konzervatorskog nadzora (Perušić). Paviljon je otvoren u rujnu 2007.g. uz svečanost proslave Dana Sveučilišta u Zagrebu

Završetak obnove pratila je publikacija Izložbeni paviljon u Botaničkom vrtu autora Mladena Perušića izdana u ediciji Sveučilište i grad.

Na kraju predavanja kratak pregled događanja i korištenje obnovljenog paviljona dala je voditeljica Botaničkog vrta mr.sc. Biserka Juretić.

U travnju se planira organizirani posjet Botaničkom vrtu i obnovljenom paviljonu uz stručno vodstvo.

Sažetak predavanja:

Tradiciju održavanja srednjovjekovnih sajmova, zamijenile su krajem 18. stoljeća međunarodne privredne izložbe. U Zagrebu je Prva gospodarska izložba održana 1864. a druga Jubilarna 1891. na sajmištu i u zgradi Sveučilišta. Izložbeni paviljoni često su nabavljani i premještani sa drugih izložbi u carevini. Kraljevska zemaljska vlada Trojedne kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije kupila je u Beču paviljon u kojem je na Jubilarnoj izložbi izlagao vladin Odio za pravosuđe. Paviljon je bio smješten uz rondelu Botaničkog vrta sjeverno od zgrade Kola prema projektu Milana Lenucija člana građevnog odbora.

Nakon završetka izložbe, po nalogu Vlade, Odio za pravosuđe poklonio je svoj paviljon Botaničkom vrtu Sveučilišta. U Vrtu, koji se tada intezivno gradio na parceli koju je Grad poklonio uz uvjet da bude i javni park, određena je namjena: »...te će se u njem u prvo doba, dok još nema sgodne zidanice, po ljetu držati predavanja, a u zimi može služiti za spremanje manje osjetljivih biljaka», kako navodi suvremeni tisak. Paviljon, prizemnica vel. 15,33/12,81 m, postavljen je u jugoistočnom dijelu Vrta. Zgrada je prenešena u cijelosti sa svim elementima. Izvorni dio paviljona, karakteristična krovna konstrukcija i dijelovi ukrasna oplate pročelja koja je bila premještana iz Beča u Zagreb i volumen zidanice od opeke, sačuvani su. Tijekom vremena uklonjeni su neki dotrajali drveni dijelovi, najprije srednja kupola, potom oplate pročelja, a zatim i dvije manje kupole. Posljednjih desetljeća postojale su inicijative i razna rješenja za obnovu s pretežnom prenamjenom za ugostiteljstvo.

Na temelju detaljne konzervatorske dokumentacije i projekta sa smjernicama obnove, koju je izradio Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, izrađen je glavni projekt u «Arhingu» 2005. Izvedba je dodjeljena poduzeću «Grubing». Izvođač je izradio i svu potrebnu radioničku dokumentaciju, prema nacrtima konzervatorskog nadzora Zavoda. Tijekom radova provedena su potrebna restauratorska istraživanja obrada ploha i materijala. Investicijski nadzor provodila je stručna služba PMF-a. Radovi su dovršeni 2007.

Istovremeno je izvedena i obnova istočne ograde i glavnog ulaza u Vrt.

Gradsko poglavarstvo grada Zagreba, u kontinuitetu participiranja dijela troškova održavanja Vrta, kao javnog perivoja za građane, dalo je novac za veći dio obnove paviljona 3.461373,30 kn, a Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta dodao je iznos 500.000,00 kn.

Obnovljeni izložbeni paviljon, kako je izričito uvjetovano u svim suglasnostima i dozvolama za obnovu paviljona, služi istoj svrsi kao i krajem 19. stoljeća, kao oranžerija zimi, a višenamjenski prostor za izložbe i predavanja iz botanike kad je vrt otvoren.

Način obnove dokumentiran je i prikazan u publikaciji Izložbeni paviljon u Botaničkom vrtu koju je tiskao Rektorat u ediciji Sveučilište i grad. 

Osvrt na predavanje o Izložbenom paviljonu u Botaničkom vrtu

Prošli četvrtak 17.3.2011. Mladen Perušić, dipl.ing.arh. održao je predavanje o obnovi Izložbenog paviljona u Botaničkom vrtu u Zagrebu. Time je započeo ciklus predavanja Arhitektura i naslijeđe kojeg je pokrenula Sekcija Arhitektonsko naslijeđe DAZ-a. Uvodno predavanje održala je Ksenija Petrić, dipl. ing. arh, koordinatorica Sekcije. Nakon kratkog upoznavanja s osnovnim ciljevima Sekcije (promicanje ideje zaštite i obnove arhitektonskog naslijeđa ) i predstavljanja novog ciklusa predavanja koji je upravo pokrenut  arhitektica Petrić dala je pregled  svih paviljonskih građevina u Zagrebu koje trenutno imaju status zaštićenog kulturnog dobra i  upisane su u Registar kulturnih dobara RH.

Izvor www.zagreb.hr/galerijakd

Izložbeni paviljon u Botaničkom vrtu  nalazi se unutar obuhvata zone zaštite Zelene potkove  i Botaničkog vrta. Predavanje  je arhitekt Mladena Perušića započeo  kratkim podsjećanjem na početak  tradicije sajamskog izlaganja u Europi (Pariz 1798.) i velikih svjetskih  izložbi (London 1851, Pariz 1849,1867, 1889.) te na organiziranje  nacionalnih gospodarskih izložbi u Zagreb (1864.,1891.). U nastavku je slijedila  povijest samog izložbenog paviljona.  Paviljon je kupljen u Beču i postavljen kao paviljon Vladinog Odsjeka za pravosuđe u okviru Jubilarne gospodarsko - šumarske izložbe 1891. na tadašnjem Sajmištu (Sveučilišnom trgu), na mjestu današnjeg HNK. Nakon izložbe premješten je u Botanički vrt na mjesto na kojem je i danas. Paviljon je 21. stoljeće dočekao u devastiranom stanju te se krenulo u njegovu obnovu, vraćanje adekvatne namjene (oranžerija i edukativno izložbena funkcija) i rekonstrukciju izvornog izgleda. Projekti su izrađeni na temelju Konzervatorske studije i smjernica obnove izrađene u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode. Projektnu dokumentaciju i radove obnove financirao je Grad Zagreb i Sveučilište u Zagrebu. Tijekom radova provedena su restauratorska istraživanja, a detalji izvornog oblikovanja usklađeni su u postupku provođenja konzervatorskog nadzora (Perušić). Paviljon je otvoren  u rujnu 2007.g. uz svečanost proslave Dana Sveučilišta u Zagrebu

Završetak obnove pratila je publikacija Izložbeni paviljon u Botaničkom vrtu autora Biserke Juretić i Mladena Perušića izdana u ediciji Sveučilište i grad .

Na kraju predavanja kratak pregled događanja  i korištenje obnovljenog paviljona dala je voditeljica Botaničkog vrta mr.sc. Biserka Juretić.