Arhitektura i naslijeđe

Obnova krovova i pročelja iz programa spomeničke rente

Autor/izvor: DAZ 28/02/2012

Dr. sc. Jadran Antolović
O spomeničkoj renti

Nesporno je baština važan turistički resurs što osobito potvrđuju hrvatski spomenički lokaliteti upisani u Listu UNESCO-a. Međutim, da bismo imali baštinu uključenu u turističku ponudu prvotno moramo uložiti u njezino očuvanje. Nije li onda logično, u tržišnom društvu, da se za gospodarsko korištenje kulturne baštine plaća spomenička renta, te da se ta sredstva ulože u očuvanje baštine. Danas kada imamo više od osam godina iskustva možemo reći kako su stvarni efekti od sustava spomeničke rente sljedeći:

• Od 2004. do danas na ime spomeničke rente ubrano više od 1 milijarde kuna, što možemo sagledati kroz trostruki učinak ulaganja
  • 1 milijarde  u očuvanje baštine,
  • 1 milijarde za obrtnike, restauratore i druge izvođače radova na očuvanju,
  • 1 milijarde ulaganja u unapređenje baštine kao turističke destinacije.
• Iako velik iznos, mali je u odnosu na stanje baštine koje karakterizira zapuštenost iz doba socijalizma i društvenog vlasništva, te još uvijek velike štete iz Domovinskog rata.
• Sva ili barem većina ubranih sredstava su sukladno Zakonu uložena u očuvanje hrvatske kulturne baštine, što u pravilu potvrđuju nalazi Državne revizije.
• Od 2004. osamdesetak gradova i općina (14-15%) ubire spomeničku rentu temeljem odluka koje su sami donijeli (u RH ima 127 gradova i 429 općina), te se sreću u taj postotak ubrajaju u pravilu svi veći gradovi u Hrvatskoj
• Hrvatski model spomeničke rente poslužio je kao uzor nekim državama npr. Crnoj Gori, Egiptu, Izraelu,  Mađarskoj, Sloveniji i još nekima koje su razmatrale mogućnost njezina uvođenja. Poseban interes za ovaj model iskazan je i od strane Europske komisije u hrvatskim pregovorima za punopravno članstvo.

Grad Zagreb daje dobar primjer jer se od ukupno ubranih sredstava u Hrvatskoj, u gradu Zagrebu ubere 54% sredstava.

Jedna od dobrobiti sustava spomeničke rente je rasprava koja se vodi na lokalnim razinama (po gradovima i općinama) o politici ubiranja i trošenja tih sredstava. Uprava ta rasprava doprinosi širenju interesa za stanje baštine i za odnos lokalne zajednice prema njoj.

SPOMENIČKA RENTA UBRANA U RAZDOBLJU OD 2005. - 2009.  U GRADU ZAGREBU

Mr. sc. Alan Braun
Iskustva korištenja sredstava spomeničke rente na primjeru grada Rijeke

Grad Rijeka je u praksu utroška sredstava iz spomeničke rente, koja datira od 2006. godine, uveo neke posebnosti, a izbor građevina koje ulaze u program sufinanciranja radova obnove i sanacije, povjerio je svojem Kulturnom vijeću za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.

Iskustva u formiranju Pravilnika o korištenju sredstava spomeničke rente, izboru građevina kao i do sada izvedene radove na pročeljima zgrada povijesne jezgre Rijeke, ukratko će predstaviti predavač koji je i predsjednik Kulturnog vijeća u Rijeci.

Zdravko Mahmet dipl. ing arh.
Provedba nadzora nad izvedbama obnove pročelja

 U svojstvu više godišnjeg stručnog suradnika Ureda za upravljanje imovinom Republike Hrvatske predavač će izložiti pristup i način provedbe obnove pročelja i krovova građevina tog investitora na nekim primjerima u Zagrebu s opširnijim naglaskom na provođenju direktivnog nadzora i problematici tog važnog segmenta koji je neophodan za uspješnu realizaciju radova na kulturnim dobrima.

Mladen Perušić dipl. ing. arh.
Obnove pročelja i krovova u Zagrebu, neka iskustva na primjerima

Grad Zagreb je po donošenju zakonske regulative, organizirao putem svojih stručnih službi 2004. obnove pročelja i krovova iz programa spomeničke rente. Već 2001. Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo pokrenulo je širi program obnove zgrada kojima upravljaju. Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode vodio je niz stručnih poslova iz svoje nadležnosti, od pripreme do realizacije kroz provođenje konzervatorskog nadzora. Na nekoliko primjera obnove pročelja i krovova povijesnih građevina iz 18., 19. i 20. stoljeća izložiti će se metodologija pripreme i provedba izvođenja radova.

Predavanja su uvrštena u  Program stalnog stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekata i boduju se s dva (2) boda.

Voditelji sekcije  za Arhitektonsko naslijeđe:
Ksenija Petrić, dia
Stjepan Lončarić, dia
Mladen Perušić, dia

Koordinator 4. ciklusa Arhitektura i naslijeđe: Mladen Perušić, dia

Više o programu Arhitektura i Naslijeđe saznajte ovdje.