Pozivamo Vas na peto predavanje iz XII. ciklusa programa Arhitektura i naslijeđe pod naslovom "OBNOVA SPOMENIČKE PALAČE AMADEO ZA HRVATSKI PRIRODOSLOVNI MUZEJ 21.STOLJEĆA". Predavanje će održati  dr.sc. Iva Mihoci  i prof. Goran Rako, dip. ing. arh., u četvrtak, 11. 05. 2017. godine u 18 h, u prostorima Društva arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 3/1.

     

Ciklus predavanja o obnovi i revitalizaciji nasljeđa sredstvima EU fondova bavi se prikazom projekata koje su osmislila i prijavila četiri zagrebačka muzeja: Muzej za umjetnost i obrt, Etnografski, Tehnički i Prirodoslovni muzej. Programi projekata obuhvaćaju vrlo širok raspon aktivnosti dugoročno uvrštenih u planove financiranja sredstvima Grada Zagreba; izvođenje radova obnove zgrada, izrada projektne dokumentacije, projekti novog stalnog postava, uređenje čuvaonica te restauriranje muzejskog materijala.

Za arhitektonsko naslijeđe Zagreba projekti su od iznimnog značaja budući da su muzejske zgrade zaštićena kulturna dobra i nalaze se na istaknutim pozicijama u povijesnoj jezgri Grada Zagreba. Obnovom i revitalizacijom osigurava se afirmacija arhitektonskih i urbanističkih značajki, posjećivanje i interpretacija materijalnih i nematerijalnih vrijednosti ambijenata i arhitekture.  

 

Predavanjem "OBNOVA SPOMENIČKE PALAČE AMADEO ZA HRVATSKI PRIRODOSLOVNI MUZEJ 21.STOLJEĆA" završavamo ciklus predavanja o obnovi i revitalizaciji nasljeđa sredstvima EU fondova u kojem su prikazana četiri projekta, koja su osmislila i prijavila četiri zagrebačka muzeja: Muzej za umjetnost i obrt, Etnografski, Tehnički i Prirodoslovni muzej. Programi projekata obuhvaćaju vrlo širok raspon aktivnosti dugoročno uvrštenih u planove financiranja sredstvima Grada Zagreba; izvođenje radova obnove zgrada, izrada projektne dokumentacije, projekti novog stalnog postava, uređenje čuvaonica te restauriranje muzejskog materijala.

Za arhitektonsko naslijeđe Zagreba projekti su od iznimnog značaja budući da su muzejske zgrade zaštićena kulturna dobra i nalaze se na istaknutim pozicijama u povijesnoj jezgri Grada Zagreba. Obnovom i revitalizacijom osigurava se afirmacija arhitektonskih i urbanističkih značajki, posjećivanje i interpretacija materijalnih i nematerijalnih vrijednosti ambijenata i arhitekture.  

 

Dosadašnja predavanja : 

 

23. 03. 2017.

SKRIVENO BLAGO GORNJEGA GRADA - REVITALIZACIJA  PALAČE BABOČAJ - GVOZDANOVIĆ

Katarina Bence, Željko Kovačić, Miroslav Gašparović, Vesna Ledić

 

06. 04. 2017.

OBNOVA PROČELJA ETNOGRAFSKOG MUZEJA – PROJEKT NOVOG POSTAVA

Goranka Horjan, Blanda Matica

 

20. 04. 2017.

OBNOVA TEHNIČKOG MUZEJA I NOVI POSTAV

Markita Franulić, dr.sc. Vlatka Rajčić

 

 

OBNOVA SPOMENIČKE PALAČE AMADEO ZA HRVATSKI PRIRODOSLOVNI MUZEJ 21.STOLJEĆA

dr. sc. Iva Mihoci i prof. Goran Rako 

 

Palaču Amadeo “kuću s plesnom dvoranom” podigao je grof Antun Pejačević 1796. u Demetrovoj ulici na gornjogradskom bedemu. Od 1797. Tu su se održavale kazališne predstave, a prvo gradsko kazalište, kao “Amadeov teatar” nalazilo se u palači od 1807-34. godine. U palaču je 1869 preseljena prirodoslovna zbirka i muzejska knjižnica Narodnog muzeja. Narodni muzej, hrvatski nacionalni muzej, utemeljen je 1846. u Zagrebu, u sklopu hrvatskoga narodnoga preporoda, na poticaj zagrebačke Čitaonice, Matice Ilirske te Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu. God. 1866. odlukom Sabora uređeno je ustrojstvo muzeja, njegov pravni položaj te načini financiranja: Narodni muzej postao je Zemaljski muzej Trojedne Kraljevine pod upravom Akademije. Od 1870. izdavao je Viestnik Narodnoga zemaljskoga muzeja u Zagrebu utemeljenog 1846. u Zagrebu. Hrvatski prirodoslovni muzej se sa svojim zbirkama nalazi u gornjogradskoj palači u kontinuitetu 150 godina. 

Idejno rješenje novog stalnog postava i model rekonstrukcije Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja se temelji na cjelovitoj, recentnoj, muzeološki intrigantnoj, zavodljivoj i kontekstualiziranoj interpretaciji prirodoslovlja  uz niz novih sadržaja. Projektu "Kultura, znanost i obrazovanje u funkciji gospodarskog razvoja - novi Hrvatski prirodoslovni muzej" partnerskih institucija Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja i Grada Zagreba dodijeljena su bespovratna sredstva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. ( I.M.)

 

Hrvatski prirodoslovni muzej ima potencijal jedne od glavnih turističkih destinacija grada Zagreba. Kako bi se to postiglo, trenutno neadekvatno uređenom prostoru muzeja potrebna je reorganizacija, adaptacija te suvremeno osmišljen postav.

Tako su postavljeni osnovni arhitektonski ciljevi, poput ostvarivanja reprezentativne komunikacije - logično usmjeravanje kretanja posjetitelja; postizanje jasnoće i čitljivosti prostora; natkrivanje atrija staklenim krovom, kako bi se osigurao dodatni volumen u svrhu izlaganja izložaka većih dimenzija; uređenja partera atrija - planiranjem tribina i pozornice na prostoru današnjeg atrija, prostor bi poprimio karakter prikladan za predstave, kulturne događaje ali i predavanja, govore, različita okupljanja; premještanja postojećih zooloških zbirki, laboratorija i ureda te iskorištavanja prostora podruma i atrija kako bi omogućili površinu potrebnu za funkcionalno planiranje postava.