Radionica

Obnovljiva energija / Obnovljiva kultura

Autor/izvor: DAZ / MSU 19/11/2014

Prvom u seriji SPVH radionica nastavlja se s predmetima iznesenima na SPVH konferenciji 2013. godine. Namjera je potaknuti sveobuhvatnu diskusiju o održivim energijama – i obnavljanju kulture – uklapanjem principa i praksi održive energije u svakodnevni život. Cilj  je da MSU posluži kao dobar primjer za ostale javne institucije u smislu najboljih pristupa obnovi energetskog profila.

Projektom se želi pokazati da se tranzicija prema održivoj energiji ne mora odvijati nauštrb neinformirane šire populacije, uz profit namijenjen samo eliti kao što je čest slučaj s masovnom primjenom tehnologija. Ova se tranzicija može razvijati kroz demokratske strukture na osnovi horizontalnog društvenog umrežavanja, i to na način koji će koristiti svima bez da se pretvori u još jednu zamku za opću populaciju.

Tijekom tri dana radionica od 10 do 17 sati u Školici, edukacijskom prostoru MSU-a, razradit će se teme iznesene prošle godine na konferenciji Obnovljiva energija / Obnovljiva kultura. Prezentacije govornika pokrivat će sljedeće teme: 1) implementaciju i rizike obnovljivih energija, 2) održivu arhitekturu i 3) mobilizacijske strategije u civilnom društvu. Neposredni predmeti istraživanja bit će potencijalni načini unapređenja energetskog profila Muzeja, te dizajnerski aspekti predloženog edukacijskog paviljona na krovu inspiriranog tradicionalnom hrvatskom drvenom kućom. Prezentirat ćemo parametre za instaliranje krovnih fotonaponskih elektrana uz analizu lokalne potrošnje, ekonomije i učinka CO2. Ukazat ćemo na brojne primjere alternativnih metoda gradnje i održive prakse u arhitekturi s naglaskom na mogućnosti koje pruža gradnja kuće od slame, a posebnu pažnju posvetit ćemo ekološkom učinku materijala odabranih za gradnju. Modeli utjecaja i obnove društva s fokusom na odluke na gospodarskoj i strateškoj razini – uz iznošenje povijesnih primjera i sadašnjih inicijativa – služe poticanju interdisciplinarnog promišljanja obnovljivih energija i održivosti među mlađim stručnjacima.

Svi dani radionice otvoreni su za javnost te uključuju manje radne skupine (2. i 3. dan) i plenarne diskusije. Sudionici će drugoga dana u prijepodnevnim satima imati priliku predstaviti projekte i probleme (najavljene tijekom registracije) kako se iste uključilo u diskusiju. Istoga će se dana u poslijepodnevnim satima panel-diskusijom obraditi šira slika vezana uz proizvodnju energije i okoliš.

U petak 28. studenog održat će se svečana dodjela nagrade CLICK u organizaciji DOOR-a.
Želimo vam dobrodošlicu na prvu SPVH radionicu i veselimo se vašem sudjelovanju.

RASPORED

Dan 1  |  28. studeni 2014.

10:00     Otvorenje: Snježana Pintarić, MSU dr. sc. Maja Božičević Vrhovčak, DOOR
10:15     David Smithson: uvod u radionicu / novosti u projektu SPVH
10:45     dr. sc. Zdenko Šimić: Neki tehnički, gospodarski i ekološki aspekti korištenja FN-a na građevinama uz primjere MSU i SPVH
11:30     pitanja / diskusija
11:45     Marina Zajec: (Moje) kuće od drveta i slame             
12:30     pitanja / diskusija
12:45     ručak
13:45     dr. sc. Dražen Šimleša: Dizajn za održivu ekonomiju            
14:30     pitanja / plenarna diskusija             
15:30     pauza za kavu                                   
16:00     DOOR / Dodjela CLICK nagrada

Dan 2  |  29. studeni 2014.

10:00     Sažetak: 1. dan
10:15     Teme sudionika: predstavljanje vanjskih projekata 
11:15     pitanja / diskusija / određivanje tema radnih skupina
11:30     Prvi sastanak radnih skupina: manje skupine rade izravno s voditeljima radionice
12:30     ručak
13:15     Panel diskusija: Kako „stojimo“ s klimatskim promjenama i energijom?
14:00     pitanja / diskusija               
14:15     pauza za kavu
14:35     Drugi sastanak radne skupine: nastavak diskusije i utvrđivanja alternativnih dizajna
15:35     pitanja / plenarna diskusija

Dan 3  |  30. studeni 2014.

10:00     Sažetak: 2. dan
10:15     Treći sastanak radne skupine: sažetak istraživanja / razjašnjenje pozicija
11:15     Prezentacije radnih grupa: predstavljanje rada u plenumu
12:15     pitanja / diskusija
12:30     ručak
13:30     Primjena rezultata: specifični praktični značaj za MSU, SPVH, Zagreb,  Hrvatsku, globalne mreže
14:30     pauza za kavu                                   
14:50     plenarna diskusija
15:40     zaključak

dr. sc. ZDENKO ŠIMIĆ

Neka tehnička, ekonomska i okolišna pitanja korištenja FN-a na zgradama s primjerom na MSU i SPVH

Korištenje fotonaponskih (FN) sustava za proizvodnju električne energije iznimno puno raste i ima potencijala da postane značajno. FN sustavi su posebno zanimljivi jer koriste sunčevo zračenje i mogu se svugdje instalirati uključujući poslovne i stambene zgrade. Pitanje je što priječi značajnije korištenje FN sustava? Kao i kod svih izvora energije odgovor je u tehnologiji, ekonomiji te utjecaju na okoliš i njegovom vrednovanju. Odgovor je prema tome zahtjevan, ovisi o korištenju i perspektivi iz koje se promatra (pojedinac, investitor i društvo). Cilj prezentacije je najprije prikazati trenutno stanje korištenja FN sustava u svijetu i Hrvatskoj, a potom opisati primjenu na primjeru MSU i SPVH. Stanje primjene će pokriti vrste FN rješenja u upotrebu, instalirane kapacitete, cijenu, proizvodnju električne energije i utjecaj na smanjenje emisija CO2. Opis korištenja FN sustava na krovu MSU i u SPVH će prikazati rezultate analize koja razmatra različite FN tehnologije i različite nagibe FN panela. Tehnologija FN panela određuje cijenu sustava i količinu proizvedene električne energije. Nagib FN panela određuje koliko će se električne energije proizvesti i to ima utjecaja na ekonomičnost. Obzirom na ograničenu površinu na zgradama i zasjenjivanje nagib utječe i na maksimalnu površinu koja se može instalirati. Utjecaj odabira dvije FN tehnologije prikazat će se za oba proračuna. Za utjecaj položaja prikazat će se rezultati dva nagiba FN panela na krovu MSU, a kod SPVH će se posebno prikazati proizvodnja električne energije za sve četiri površine (sve izuzev sjevernog zida i krova). Analiza uključuje i potencijalni udio proizvedene električne energije iz FN instalacije u odnosu na potrošnju MSU. Sve prednosti i nedostatke korištenja FN sustava moguće je najbolje spoznati kroz kompletnu praktičnu analizu.

MARINA ZAJEC

(Moje) kuće od drveta i slame

Predstavljamo mali arhitektonski ured koji se bavi izradom projekata obiteljskih kuća. Kroz proces planiranja, svi projekti balansiraju između imperativa održivosti i ekonomske isplativosti. Glavne značajke svih projekata (izgrađenih ili u fazi gradnje) su drvena konstrukcija, izolacija balama slame i ‘uradi sam’ princip razmišljanja. Kroz tri (ili više) primjera istražit će se utjecaji mjesta gradnje (‘genius loci’), klime, arhitektonskog koncepta, investitorovih želja i financijskih sredstava te zakonodavstva na arhitektonsko rješenje i odabir građevnih materijala. Posebna pažnja bit će pridana usporedbi karakteristika bala slame u odnosu na široko korištene stiropor i mineralnu vunu.

dr. sc. DRAŽEN ŠIMLEŠA

Dizajniranje održive ekonomije

Kada govorimo o Obnovljivoj energiji/Obnovljivoj kulturi uglavnom se fokusiramo na tehnološke mogućnosti i napredak, razinu dosegnute efikasnosti, odnose između inputa i outputa. ČAk i kada manifestiramo svijest o važnosti ekonomije kao jednog od stupa održivog razvoja, odnosno održive culture, uglavnom završimo raspravljajući o potencijalima i investicijama za obnovljive izvore energije ili uštedama koje njihovo korištenje donosi. Ali što bi bilo kad bi se fokusirali na važnost ili presudni utjecaj koji ima ekonomija na čitavo društvo i na okoliš, energiju i kulturu. Možda bismo tada osvijestili da su struktura i dizajn ekonomiju pogrešni, i možda bismo mogli osvijestiti na koji način ta pogreška oblikuje naše živote svaki dan? Na djelu je očito nerazumijevanje, da kažemo to blago, između potrebe za pravednim i poštenim društvom, potrebe za odgovornim i održivim korištenjem prirodnih resursa i globalnih ekosustava, u odnosu na vječito nezasitnu potrebu za eksponencijalnim rastom i monetoranim sustavom temeljnim na dugu koji je ugrađen/dizajniran u današnju ekonomiju. Da li mi zaista mislimo da je moguće ostvariti Održivu energiju/održivu kulturu bez Održive ekonomije? Gdje su nam znanja i alati za Održivu ekonomiju? Gdje su priče koje nam pričaju o njoj? Imamo li neku koja počinje i završava na onome „ovdje i sada“ a ne da nas baca u daleku daleku navodno lijepu budućnost. Tijekom ove radionice pokušat ćemo potražiti „missing link“ između okoliša, društva i ekonomije. I posebno da potražimo odgovor na poziciju i ulogu energije u toj nedovršenoj slici. Svaki sistem treba dizajn i to vrijedi i za Održivu ekonomiju. Pričat ćemo i učiti o primjerenim modelima i ostvarivim koracima prema Održivoj ekonomiji, ne samo kao o dugoročnom cilju, već i kao o trenutnom sredstvu u borbi za bolji svijet.

dr. sc. Zdenko Šimić je profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, gdje se bavi energijskim tehnologijama i rizikom u elektroenergetskom sustavu. Doktorirao je 2001. Na istom sveučilištu. Njegova istraživanja i stručnost su posebno usmjereni na procjenu sigurnosti nuklearnih elektrana te karakterizaciju i korištenje obnovljivih izvora energije. Radio je na pitanjima sigurnosti i rizika nuklearnih elektrana dva puta, ukupno više od 4 godine, u SAD-u i dvije godine u Nizozemskoj (European Commission Joint Research Centre - Institute for Energy and Transport). Do sada je publicirao preko stotinu znanstvenih i stručnih radova. Aktivan je kao istaknuti predavač IEEE Power Energy Society (PES), bio je na čelu Hrvatskog IEEE PES odjela i predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva. Njegov rad je usmjeren na cjelovito vrednovanje različitih izvora energije iz društvene perspektive.

Marina Zajec rođena je 1979. godine u Zagrebu. Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon diplome, radila je u arhitektonskom uredu STUDIO UP u Zagrebu. Od 2009. godine vodi vlastiti arhitektonski ured u Bistri blizu Zagreba. Njezin prvi samostalni projekt bila je vlastita obiteljska kuća, drvena konstrukcija izolirana balama slame. Od tada su ‘zelena’ arhitektura i osobito zgrade građene balama slame postale fokus njezina rada i istraživanja. Predstavila je svoj rad na IV Kongresu hrvatskih arhitekata u Osijeku, IV Zagrebačkom energetskom tjednu, TEDxMaksimir 2013 i radionici Studio 1 na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Nakon jednogodišnje edukacije u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, 2014. godine dobiva međunarodni certifikat stručnjaka za zelenu gradnju.  

dr. sc. Dražen Šimleša je rođen 21.04.1976. godine u Bjelovaru. Diplomirao, magistrirao i doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju. 15 godina se bavi istraživanjem i proučavanjem tema unutar područja, održivog razvoja, globalizacije i ekonomije. Trenutno radi kao znanstveni suradnik na Institutu društvenih znanosti IVo Pilar u Zagrebu te i dalje na radi na analizi progresivnih i pravednih modela društvenog uređanje te održivih zajednica i društva. Napisao je nekoliko knjiga i znanstvenih radova iz područja svog interesa i rada od kojih je posljednja Ekološki otisak: kako je razvoj zgazio održivost. Sudjelovao je u mnogim projektima vezanim za globalizaciju i održivi razvoj, a trenutno je voditelj trogodišnjeg projekta iPRESENT  - Installation Project for REsearch about Social ENTrepreneurship kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost. Također radi kao projekt menadžer na EU projektu MYPLACE (Memories, Youth, Political Legacy and Civil Engagement). Aktivan je na civilnoj sceni, a posebno u udruzi Zelena mreža aktivističkih grupa gdje volontira kao koordinator programa Centra znanja. Predsjednik je Skuptine Zadruge za dobru ekonomiju.

Autor projekta: David Smithson, Kustosica projekta: Martina Munivrana
Organizacija: MSU, Muzej suvremene umjetnosti Zagreb
DOOR, Društvo za oblikovanje održivog razvoja Zagreb
OLP, Otvoreni likovni pogon Zagreb
Projekt podržali: Ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH
Dodatne informacije / For additional information: www.msu.hr  msu@msu.hr