Dan D
Odabrani izlagači na Danu D
Autor/izvor: DAZ / HDD 06/05/2014
Organizacijski odbor Dana D 2014 odabrao je autore i autorske grupe koji će izlagati na D-izložbi jubilarnog, petog po redu Dana D. Festival će se održati od 30. svibnja do 1. lipnja 2014. u kompleksu bivše vojne bolnice u Vlaškoj ulici u Zagrebu.
Kroz bogat izložbeni i diskurzivni program, Dan D će se ove godine baviti rubnim područjima dizajnerskog djelovanja, iskoračivanjem iz uobičajenih okvira samog pojma dizajna, kao i isklizavanjem prema drugim disciplinama. Odabirom nove lokacije nastavlja se i oživljavanje zapuštenih prostornih resursa u Zagrebu, te nakon industrijskih kompleksa Stare klaonice i bivše Tvornice željezničkih vozila Gredelj, u ovogodišnjem petom izdanju selimo u prostore bivše vojne bolnice u Vlaškoj ulici u Zagrebu.
Centralno događanje festivala i dalje je D-IZLOŽBA, namijenjena mladim autorima do 35 godina koji će u vibrantnom festivalskom okruženju predstaviti svoje radove – samoinicirane ili naručene projekte koje razvijaju, proizvode, koncepte ili prijedloge u rasponu od dizajna vizualnih komunikacija, produkt dizajna, dizajna elektronskih medija, interakcija, do modnog dizajna, ilustracije, itd. Glavna događanja festivala, uključujući i izložbu mladih dizajnera, D-market, gostujuće izložbe, izložbe fakulteta i škola iz regije, edukativni program, predavanja, okrugle stolove, odvijaju se od petka 30. svibnja do nedjelje 1. lipnja. Dio programa odvijat će se i izvan kompleksa u Vlaškoj na drugim lokacijama u gradu, s produženim trajanjem do 5. lipnja.
Detaljnije o programskim aktivnostima festivala moći ćete čitati uskoro na www.dizajn.hr
i dan-d.info
D-IZLOŽBA
Gdje
Bivša vojna bolnica u Vlaškoj ulici br. 87, Zagreb
Kada
Petak-nedjelja, 30. svibnja - 1. lipnja 2014.
Odabrani izlagači (abecednim redom):
1. 4/4 / Aleksander Nušić, Ivan Ojkić, Jelena Veljković, Nemanja Stojanović
2. Ana Armano Linta
3. Bokte / Anta Bučević, Tea Pavić, Martin Peranovićš, Alma Šavar
4. Elementi / Grgo Petrov, Maja Patafta, Lea Vavra, Maja Jandrić, Ana Toth, Slavica Farkaš, Vanessa Šerka, Stjepan Lučevnjak, Katarina Ištef, Teo Drempetić Čonkić, Irena Bastijanić, Marta Haraminčić
5. Evolve / Natalija i Krunoslav Knezić
6. Freštreš / Dorijan Šiško, Peter Ferlan, Emil Kozole, Biba Košmerl, Aljaž Glaser, Jon Žagar, Ajda Zupančić
7. Iris Klarić
8. Ivan Šaban
9. Kirsrajer / Jakov Šrajer, Jelena Lukač Kirš
10. Lea Vavra
11. Luft / Marko Gamser, Miloš Opačić i Nemanja Obradović
12. Maja Grakalić
13. Maja Jandrić
14. Manufakturist / Mia Bogovac, Matea Bronić, Maša Milovac, Kristina Volf, Vedran Kolac
15. Matea Bronić
16. Mihael Miklošić
17. Morana Krklec
18. Nina Bačun i Goran Jovanović
19. NJI3 / Tessa Bachrach Krištofić, Dina Milovčić i Franka Tretinjak
20. Orin Ivan Vrkaš
21. Paolo Čerić
22. PREŠA : radionica sitotiska u Tvornici sardina / Dunja Janković (organizatorica radionice); Pakito Bolino, Johanna Marcade (voditelji radionice); Mladen Udovičić, Nikolina Fuzul, Michelle Antonia Kovačević, Mikela Cvitanović (sudionici radionice, kontakt osobe, organizatori postava)
23. Puce / Petra Jelaska, Ema Gerovac, Ozana Ursić
24. Roman Vlahović / Miro Roman, Luka Vlahović
25. This town needs posters / Sven Sorić, Hrvoje Spudić
26. Vanja Veselić i Berislav Kovačević
27. Vedrana Mastela
28. vk 2011 / Zita Nakić Vojnović, Barbara Bjeliš, Klasja Habjan, Ivana Hrabar, Tena Kelemen, Rebecca Mesarić, Jana Obradović,Josipa Prša, Donat Radas, Hana Tintor, Matej Vučković, Ana Vujasić, Lara Žic, Dominik Markusić
O temi festivala: DESIGN: BORDERLINE / DIZAJN: NA RUBU
Ovogodišnja tema festivala Dan D - Design: Borderline / Dizajn: Na rubu pokušat će reflektirati dramatične transformacije samog okruženja u kojem dizajn i dizajneri djeluju, kao i klizanja uloge i pojma dizajna izvan njihovih uvriježenih okvira i parametara. Tema se utoliko može shvatiti višestruko – kao dijagnoza trenutne situacije i strukture odnosa u dizajnerskoj produkciji, kao „izokrenuto“ očište koje nam može pomoći da te odnose bolje razumijemo, kao prepoznavanje prožimanja s drugim disciplinama, aktivnostima i praksama, kao dekonstrukcija samog dizajnerskog procesa, kao afirmacija nestabilnosti i iščašenosti ili, suprotno tome, traženje reda, novih uporišta i novih modela rada i suradnje.
Neprekidno se mijenjajući ovisno o socijalnom, ekonomskom i političkom kontekstu, dizajn kao profesija više se ne može klasificirati prema uvriježenim podjelama na "industrijski", "grafički" ili kakav god već dizajn, jer gotovo svakodnevne tektonske promjene u načinima proizvodnje i distribucije slika i predmeta brišu granice između nekoć jasno odvojivih kategorija, a dizajneri, čime se god bavili, moraju ovladati stalno rastućim brojem vještina kako bi mogli opstati na globalnom tržištu rada. Prostor regije bivših južnoslavenskih i regionalnih zemalja u neprekidnom je procesu tranzicije prema drugačijem ekonomskom i političkom društvenom modelu kojeg nikad do sad nismo uspjeli precizno definirati, niti ga učiniti univerzalnim i primjenjivim. Progresivne društvene inicijative upozoravaju da su regionalno povezivanje i aktivacija autentičnih domaćih resursa, kao i ekološki održivih načina industrijske proizvodnje, mogući smjer stvaranja inovativnih i kulturno relevantnih iskustava i proizvoda.
Gdje su u svemu tome dizajneri? Trebaju li oni postavljati pitanja ili nuditi odgovore? Kakve im se društvene uloge i radni uvjeti nude? Mogu li sami stvoriti svoja radna mjesta ili se moraju prilagoditi postojećim modelima zapošljavanja? Kako se povezuju s korisnicima svojih rješenja i proizvoda? Trebamo li prigrliti i produbiti model djelovanja u kojem dizajner, suočen sa zamiranjem industrije, preuzima ulogu poduzetnika i investitora, ili je i ta pozicija podložna kritici? Predstavljaju li samoinicirani projekti put ka emancipaciji, ili je riječ o samozavaravanju, maniri i eskapizmu? Što za nas danas znači pojam “dobar dizajn”, a što je on značio nekad? Kome se obraćamo i tko se obraća nama? Možemo li učeći iz vlastite dizajnerske prošlosti sagledati konture budućnosti? Možemo li izvrnuti naglavce sam pojam dizajna, sagledati njegove obrise i dodire s drugim disciplinama i područjima kreativnog i društvenog djelovanja, izoštriti ga na samom njegovom rubu, kako bismo ga bolje razumjeli?
Organizatori festivala: HDD i Pepermint
Dan D podržavaju Ministarstvo kulture RH i Grad Zagreb. Program je realiziran financijskim sredstvima Zaklade Kultura Nova.
O prošlogodišnjem Danu D pročitajte ovdje.
izvor: www.dizajn.hr